DEFICIT ROBNE RAZMJENE U DESET MJESECI 3,7 MILIJARDI DOLARA

DEFICIT ROBNE RAZMJENE U DESET MJESECI 3,7 MILIJARDI DOLARA Znatno veći rast uvoza od izvoza uz visoki deficit i nisku pokrivenost uvoza izvozom i dalje su glavne karakteristike ovogodišnje robna razmjene Hrvatske s inozemstvom, premda je ipak stopa rasta izvoza nešto povećana. Iz Hrvatske je u prvih deset mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti od 3,92 milijarde dolara, što je za 5,6 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. To je veća stopa rasta izvoza nego u prethodnom razdoblju - u devet mjeseci ove u odnosu na isto vrijeme lani izvoz je zabilježio rast od 2,9 posto. Istodobno je u prvih deset mjeseci ove godine uvezeno roba za 7,61 milijardu dolara, što je za 18,9 posto veća vrijednost uvoza nego u prošlogodišnjih deset mjeseci. Deficit u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u razdoblju od siječnja do listopada ove godine iznosio je visokih gotovo 3,7 milijardi dolara (3.695 milijuna USD), što je za 37,1 posto više nego u istom vremenu lani. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi tek 51,5 posto. Statistika robne razmjene prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuje da je brodogradnja u deset mjeseci ove godine najveći hrvatski izvoznik, dok je najviše uvezeno sirove nafte i zemnog plina, kemikalija i kemijskih proizvoda, te automobila. Naime, vrijednost izvoza u djelatnosti proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava iznosi oko 639 milijuna američkih dolara, što je 15 posto više nego u prvih deset mjeseci prošle godine. Značajna izvozna, ali i uvozna djelatnost je proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda. Izvoz u toj djelatnosti u deset ovogodišnjih mjeseci iznosio je 388 milijuna dolara, što je čak 13,6 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je istodobno uvoz dosegnuo 832 milijuna dolara, što je 2 posto više nego u prošloj godini. Nešto više, 844 milijuna dolara iznosi vrijednost uvoza u djelatnosti vađenja nafte i zemnog plina, dok je uvoz motornih vozila, prikolica i poluprikolica iznosio više od 804 milijuna, što je 28 posto više nego u deset mjeseci prošle godine. Osim prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, statističari podatke o robnoj razmjeni iskazuju i prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji. Ti statistički podatci posebno upozoravaju na problem deficita u razmjeni poljoprivredno- prehrambenim proizvodima. Tako podatci iz kategorije koju statistika vodi kao hrana i žive životinje pokazuju da je izvoz tih proizvoda u prvih deset mjeseci ove godine iznosio 237 milijuna dolara, što je 8 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz istodobno povećan za 23,6 posto i dosegnuo je oko 581 milijun dolara. Glavni vanjskotrgovinski partner Hrvatske i nadalje su zemlje EU, u koje je u deset mjeseci izvezeno roba u vrijednosti 2,2 milijarde dolara (5,4 posto više nego lani), a uvoz je iznosio 4,2 milijarde USD (18,4 posto više). U robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e, u čije će članstvo za nekoliko mjeseci ući i Hrvatska, bilježi se pak pad izvoza i to za 7 posto (470 milijuna dolara u deset mjeseci), dok uvoz iz tih zemalja raste za 23,3 posto (1,2 milijarde dolara). Među zemljama CEFTA-e najvažniji je hrvatski partner susjedna Slovenija u koju je u deset mjeseci izvezeno roba u vrijednosti 358 milijuna dolara, što je 10,8 posto manje nego u deset mjeseci prošle godine, dok je uvoz povećan za 15,3 posto i dosegnuo je 606 milijuna dolara. Rast izvoza i uvoza Hrvatska bilježi u razmjeni sa susjednim BiH i SRJ. Tako je u BiH izvezeno roba za 471 milijun dolara (14,9 posto više), a uvezeno za 106 milijuna dolara (60,2 posto više nego u deset lanjskih mjeseci), dok je u SRJ izvezeno roba za 124 milijuna dolara (49,4 posto više), a uvezeno oko 33 milijuna dolara (rast od 41,1 posto).