SASTANAK NA VRHOVNOM SUDU O BOLJEM DJELOVANJU SUDBENE VLASTI

ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Na Vrhovnom sudu danas su se sastali predsjednici svih drugostupanjskih sudova kako bi dogovorili mjere što boljeg djelovanja sudbene vlasti u okviru sadašnjih kadrovskih i materijalnih mogućnosti, te zakonodavnih rješenja, priopćeno je danas iz tog suda.#L# Pod predsjedanjem predsjednika Vrhovnog suda Ivice Crnića na sastanku su sudjelovali predsjednici svih županijskih sudova u Hrvatskoj, te Upravnog, Visokog prekršajnog i Visokog trgovačkog suda. S obzirom na socijalnu osjetljivost posebna pozornost je, stoji u priopćenju, posvećena pitanjima koji se odnose na radne sporove, kao i na predmete na kojima postupak traje preko pet godina. Naime, pred hrvatskim je sudovima krajem kolovoza u tijeku bilo 34.216 sporova iz radnog odnosa, od kojih se 9.557 vodi radi otkaza ugovora o radu, odnosno drugog načina prestanka radnog odnosa. Preostali sporovi, njih 24.659, otpada na radne sporove poput onih radi isplate plaće, otpremnine, poništenja drugih odluka, kojima se dovode u pitanje prava radnika i slično. Predsjednici sudova ocijenili su da se prioritet u odlučivanju da predmetima u kojima se stranke spore zbog prestanka ugovora o radu, jer je riječ o egzistencijalnim pitanjima. Krajem kolovoza ukupno je bilo 66.691 predmet u kojima postupak traje dulje od pet godina, odnosno 2,6 posto od ukupnog prosječnog broj predmeta o kojima godišnje odlučuju hrvatski sudovi (oko dva milijuna i 600 tisuća predmeta). S obzirom na opravdanu osjetljivost stranaka i ovi će predmeti imati odgovarajući prioritet u rješavanju, ističu predsjednici sudova. Na sastanku su razmotrena pitanja zastare u kaznenim i prekršajnim postupcima, te je ocijenjeno da se radi o ozbiljnom problemu. No, iz izvješća predsjednika drugostupanjskih sudova proizlazi da su razlozi zastara pretežno objektivne prirode. To se prije svega odnosi na nedovoljan broj sudaca, izmjene Kaznenog zakona koje su rezultirale skraćivanjem roka zastare kaznenog progona za brojna kaznena djela, nepostupanje redarstvenih vlasti po naredbama za dovođenje i tjeralicama, te velik broj predmeta u kojima se optuženi akti podnose nakon što protekne veliki dio vremena apsolutne zastare kaznenog progona. Prema tim izvješćima, u manjem broju predmeta riječ je o subjektivnim propustima sudaca. No, izostala je ocjena je li riječ o propustima koji bi za posljedicu trebali imati i stegovnu odgovornost sudaca, pa su predsjednici sudova obvezani ocijeniti je li takvih propusta bilo, te da se prema potrebi odmah pokrenu stegovni postupci. Posebno je upozoreno da se prioritet u rješavanju kaznenih predmeta mora dati onim predmetima u kojima prijeti nastupanje zastare kaznenog progona. Na sastanku je iznesen podatak po kojem se u Hrvatskoj trenutno vodi ukupno 1.751 kazneni postupak zbog kaznenog djela gospodarskog kriminaliteta. Iz izvješća predsjednika županijskih sudova vidljivo je da postupci u tim predmetima traju dulje jer je riječ o složenom načinu izvršenja kaznenih djela, velikom broju kaznenih djela obuhvaćenih jednim velikim optužnim aktom i velikom broju okrivljenika u svakom pojedinom predmetu. Zaključeno je da to bitno otežava ostvarivanje procesnih pretpostavki za održavanje glavne rasprave, složena i dugotrajna vještačenja, potrebu da se sasluša velik broj svjedoka, te nedovoljan broj sudaca. Unatoč tim poteškoćama ocijenjeno je da predsjednici nadležnih sudova, s obzirom na povećanu društvenu osjetljivost vezanu uz gospodarski kriminalitet, moraju organizirati posao na način da se i u tim predmetima što ažurnije postupa. Predsjednici sudova u raspravi su posebno ukazali i na nedovoljan broj sudaca i drugih djelatnika, probleme neodgovarajućeg poslovnog prostora i opreme za sudove. Osobito je ukazano na brojne zakonske nedorečenosti, koje uzrokuju velike probleme u praktičnoj primjeni propisa i pravnu nesigurnost građana i pravnih osoba. Upozoreno je da bez dodatnog angažmana zakonodavne i izvršne vlasti pomaci u sudbenoj vlasti neće moći biti bitniji, kaže se u priopćenju. (Hina) pp/tr so