ZAGREB, 2. prosinca (Hina)- U Upravi za prognanike, povratnike i izbjeglice pri Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva navode da je do sada 13.164 hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji borave u SRJ i BiH podnijelo
zahtjeve za povratak te da se ti zahtjevi ne odnose i na povrat stanarskog prava.
ZAGREB, 2. prosinca (Hina)- U Upravi za prognanike, povratnike i
izbjeglice pri Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva
navode da je do sada 13.164 hrvatskih građana srpske nacionalnosti
koji borave u SRJ i BiH podnijelo zahtjeve za povratak te da se ti
zahtjevi ne odnose i na povrat stanarskog prava. #L#
Od toga je za osam tisuća povratak odobren više od godinu dana.
Broj od 13.164 nije konačan broj potencijalnih povratnika jer se
zahtjevi za povratak još uvijek prikupljaju u SRJ i BiH. Isto tako u
tijeku je i podnošenje zahtjeva za obnovu koji istječe 31. prosinca
ove godine.
Što se tiče zahtjeva za povratom stanarskog prava, koji je nedavno
postavljen iz udruga Srba izbjeglih iz Hrvatske, a smještenih u SRJ
i BiH u nadležnim međunarodnim institucijama i u hrvatskim državnim
tijelima dobili smo odgovor da nitko službeno ne zaprima takve
zahtjeve, te da, prema njihovim spoznajama, takve popise, odnosno
zahtjeve sastavljaju udruge Srba izbjeglih iz Hrvatske koji su sada
u BiH i SRJ.
U UNHCR-u u BiH objašnjavaju da se zahtjevi koje izbjeglice iz
Hrvatske moraju podnijeti do 31. prosinca odnose na obnovu kuća, a
ne na povrat stanarskog prava. Podsjećaju da je UNHCR još prije dva
mjeseca u suradnji s hrvatskom Vladom pokrenuo popisivanje
izbjeglica koji žele da im se obnove kuće. Zahtjevi za obnovu u
Republici Hrvatskoj mogu se podnijeti u urede za izbjeglice i
UNHCR-a u BiH i SRJ, te hrvatsko veleposlanstvo i konzulate u SRJ.
Prema njihovim podacima, na teritoriju BiH ima 24.800 Srba
izbjeglih iz Hrvatske.
No, udruge izbjeglih Srba od Hrvatske traže povrat stanarskog prava
ili kompenzaciju, a spominje se 50.000 takvih zahtjeva. Tu je
brojku u svojemu nedavnom izvješću naveo i OESS.
Voditeljica jugoslavenskog Odbora za izbjeglice Sanda Rašković-
Ivić za nedavnog je boravka u Zagrebu izjavila za hrvatske medije da
se njezinu uredu u Beogradu dosad javilo oko 17.500 srpskih
izbjeglica iz Hrvatske koji traže povrat stanarskog prava, no tvrdi
da to nije konačna brojka jer je akcija popisivanja tih izbjeglica
tek na početku.
Misli da bi Srbima u Hrvatskoj trebalo vratiti ili kompenzirati oko
50.000 stanova. Ako su se u međuvremenu u te stanove uselili Hrvati
i otkupili ih, za njih će se tražiti kompenzacija "kvadrat za
kvadrat", ističe Rašković-Ivić.
U Hrvatskoj više nema instituta stanarskog prava
U hrvatskoj Vladi pak objašnjavaju da takvo što više nije moguće jer
instituta stanarskoga prava više nema u hrvatskom zakonodavstvu i
da je od 1996. zamijenjen institutom najma koji potpuno štiti pravo
na stanovanje. Pravo na otkup stanova pod povoljnijim uvjetima na
temelju Zakona imaju samo povratnici na području posebne državne
skrbi, kojima će se to omogućiti nakon što u njima provedu 10
godina.
Na molbu da komentira na temelju kojih podataka OESS u svojem
izvješću navodi da je riječ o 50.000 zahtjeva za povrat stanarskog
prava, glasnogovornik OESS-ove misije u Zagrebu Alessandro
Fracassetti je istaknuo da bi u prvome redu trebalo biti rješavanje
problema u skladu s međunarodnim i europskim standardima, a ne
brojke, te kako se može očekivati da će bivši nositelji stanarskih
prava moći podnijeti zahtjeve čim se uspostavi odgovarajući sustav
i čim se pronađu rješenja za zainteresirane. Zamoljen da kaže na
temelju kojih je podataka OESS u svojem izvješću naveo da je riječ o
50.000 zahtjeva za povratom stanarskih prava izbjeglim Srbima,
rekao je da je ta brojka procijenjena na temelju podataka hrvatske
Vlade i nevladinih organizacija, to jest da je riječ o broju ljudi
koji su izgubili stanarsko pravo.
Na pitanje jesu li u Misiju pristigli takvi zahtjevi, Fracassetti
je odgovorio kako Misija nije službeni kanal kroz koji bi se ti
zahtjevi trebali podnositi.
"Uloga Misije je savjetovati i pomagati, i u tom joj je slučaju
zadaća skrenuti pozornost na pravni okvir koji regulira taj problem
ljudskih prava, a koji je i dalje neriješen", poručio je.
Pokretanje povrata stanarskog prava Srbima koji su napustili
Hrvatsku može se sagledati i u kontekstu odluke ombudsmana (pučkog
pravobranitelja) u BiH, a kojom je gotovo izjednačeno privatno
vlasništvo sa stanarskim pravom.
U Hrvatskoj bilo oko 400.000 tzv. društvenih stanova
Inače, u hrvatskom zakonodavstvu od 1996. nema kategorije
stanarskog prava jer je te godine prestao vrijediti Zakon i istekao
rok za podnošenje zahtjeva za otkup tzv. društvenih stanova.
Zakon o otkupu stanova donesen je 1991., a prema podacima Zavoda za
statistiku, u Hrvatskoj je bilo 400.000 tzv. društvenih stanova
čija je prodaja ili otkup počela 19. lipnja 1991.
Zakon se do 1996., dok nije prestao vrijediti, mijenjao nekoliko
puta kako bi se građanima omogućio što povoljniji otkup, primjerice
za staru deviznu štednju, uz popuste za jednokratnu otplatu,
pogodnosti za obitelji nositelja stanarskog prava koji je kao
pripadnik Hrvatske vojske poginuo u Domovinskom ratu itd.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 1998., objavljenim
u svibnju prošle godine, ukupna ugovorena cijena svih do tada
prodanih tzv. društvenih stanova (315.991) bila je oko 10,2
milijarde kuna. Prosječna cijena bila je oko 32.126 kuna.
Statistički podaci pokazuju da je najviše stanova - gotovo
polovica, ili 153.592 - prodano iz fondova gradova i općina. Ostali
pravni subjekti - uglavnom poduzeća - prodali su 114.046 stanova, a
država Hrvatska prodala je 46.320 ili 14,61 posto stanova.
Kako se na hrvatskim okupiranim područjima nije mogao provesti
otkup društvenih stanova, a bilo ih je oko 80 tisuća nakon
oslobodilačke akcije "Oluje" (kolovoz 1995.), rok za otkup
prudužen je za još tri mjeseca, a nositelji stanarskog prava
pozvani su da u tom roku podnesu zahtjeve.
(Hina) az/sšh sšh