KIJEV, 2. prosinca (Hina) - Posjet predsjednika Republike Stipe Mesića Ukrajini potaknut je željom za produbljivanjem međusobnih ukupnih, a posebice gospodarskih odnosa između dvije zemlje, za čije jačanje obje zemlje, kako je u više
navrata isticano, mogu naći svoj ekonomski interes.
KIJEV, 2. prosinca (Hina) - Posjet predsjednika Republike Stipe
Mesića Ukrajini potaknut je željom za produbljivanjem međusobnih
ukupnih, a posebice gospodarskih odnosa između dvije zemlje, za
čije jačanje obje zemlje, kako je u više navrata isticano, mogu naći
svoj ekonomski interes. #L#
To je i razlog što zajedno s predsjednikom Mesićem u posjet Ukrajini
putuje 30-tak hrvatskih gospodarstvenika koje predvodi
predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. U
izaslanstvu su, među ostalima, direktor uprave INA-e Tomislav
Dragičević, direktorica Jadranskog naftovoda Vesna Trnokop-
Tanta, predstavnici Plive, "Đure Đakovića", "Agrokora", Ingre,
Luke Rijeka, Montmontaže, Podravke, Chromosa, Željezare Sisak.
Dosadašnja bilanca robne razmjene između dviju zemalja išla je na
štetu Hrvatske. Tijekom desetogodišnjeg razdoblja samostalnosti
dviju zemalja Hrvatska je uvijek bilježila negativan saldo robne
razmjene, čija je ukupna vrijednost oscilirala pa je tako početkom
90-ih (1992.) iznosila 15 milijuna dolara, 1994. i 1995. porasla na
62 odnosno 53 milijuna dolara, da bi 2000. godine ona iznosila 24
milijuna dolara, od čega na izvoz otpada 7,4 milijuna, a na uvoz iz
Ukrajine 16,6 milijuna dolara.
U prvih devet mjeseci ove godine vrijednost robne razmjene iznosila
je 31,8 milijun dolara, od čega 8 milijuna otpada na izvoz, a 23,7
milijuna na uvoz pa deficit robne razmjene za to razdoblje iznosi
15,6 milijuna dolara.
Među najznačajnijim hrvatskim izvoznicima u Ukrajinu 2000. bili su
IN-CUBO, d.o.o.Osijek, Chromos-commerce, Pliva, Ericsson Nikola
Tesla, Podravka, Zagorska industrija vunenih tkanina Zabok, Ingra,
dok su najveći uvoznici ukrajinskih roba u Hrvatskoj pulsko
brodogradilište Uljanik, Hamerson Zagreb, splitsko
brodogradilište Brodosplit, riječko 3. maj te brodogradilište
Kraljevica, VIS Varaždin, Željezara Sisak.
Gospodarska suradnja dviju zemalja bila je i dominantnom temom
razgovora što ih je prilikom prošlogodišnjeg posjeta Ukrajini
vodio predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić. Tom je prigodom
istaknuto da hrvatska strana gleda na Ukrajinu kao na zemlju s
visokim potencijalima i tržištem od blizu 50 milijuna ljudi na
kojemu je korisno osigurati prisutnost, dok Ukrajina Hrvatsku
smatra vratima za jače gospodarsko povezivanje sa zapadom. Također
je konstatirano da su gospodarski odnosi ispod realnih
mogućnosti.
Hrvatska i Ukrajina potpisale su do sada niz bilateralnih
sporazuma, među kojima Sporazum o trgovini i gospodarskoj
suradnji, Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Ugovor o
poticanju i zaštiti ulaganja, ugovore o suradnji u turizmu, zračnom
prometu, borbi protiv kriminala, Ugovor o suradnji Hrvatske
gospodarske komore i Trgovinsko-industrijske komore Ukrajine i
druge. U pripremi je još pet ugovora, među kojima su i dva koja bi
trebala biti potpisana za posjeta predsjednika Mesića - Ugovor o
suradnji u cestovnom prometu te Memorandum o liberalizaciji
trgovine.
I hrvatski i ukrajinski poslodavci potpisali su u travnju 2000. u
Kijevu sporazum o suradnji, koji je tom prigodom u ime Ukrajinskog
saveza proizvođača i poslodavaca, nevladine udruge koja ostvaruje
80 posto brutto proizvoda zemlje, potpisao današnji ukrajinski
premijer Anatolij Kinah. U studenome 2000. u Hrvatskoj je boravilo
ukrajinsko gospodarsko izaslanstvo, koje je s hrvatskim partnerima
razgovaralo o mogućnostima suradnje hrvatskih i ukrajinskih
poduzetnika, izrazivši osobit interes za suradnjom u području
metalske industrije, energetike, drvne industrije, farmacije i
brodogradnje.
Pretpostavlja se da bi tijekom najnovijeg susreta hrvatskih i
ukrajinskih gospodarstvenika, koji će u Kijevu razgovarati u
sklopu Ukrajinsko-hrvatskog gospodarskog foruma, moglo biti
riječi i o projektu naftovoda Družba Adria, transportu ruske nafte
preko Omišlja na Mediteran, koja bi trebala prolaziti i preko
Ukrajine. Projekt, koji je tijekom nedavnog boravka u Moskvi s
ruskog stranom dogovorio potpredsjednik Vlade Slavko Linić, prema
kojemu bi transport 100 tona ruske nafte po kilometru koštao 0,64
dolara, a koji bi trebao krenuti iduće jeseni, naišao je među
zemljama kojima bi nafta trebala prolaziti samo na protivljenje
Ukrajine, koja ne pristaje na tu cijenu.
(Hina) br sd