ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - Dvodnevna regionalna konferencija "Međunarodni kazneni sud i implementacija Rimskog statuta u zemljama Pakta o stabilnosti", na kojoj sudjeluju pravni stručnjaci, predstavnici vlada i civilnog društva iz
Hrvatske i inozemstva, otvorena je u subotu u Zagrebu.
ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - Dvodnevna regionalna konferencija
"Međunarodni kazneni sud i implementacija Rimskog statuta u
zemljama Pakta o stabilnosti", na kojoj sudjeluju pravni
stručnjaci, predstavnici vlada i civilnog društva iz Hrvatske i
inozemstva, otvorena je u subotu u Zagrebu.#L#
Na konferenciji bi se trebalo raspravljati o općim problemima
osnivanja Međunarodnog kaznenog suda, te osobito o implementaciji
Rimskih statuta u zakonodavstva zemalja jugoistočne Europe kako bi
u tim zemljama potaknule reforme, te uskladili pravosudni sustavi s
pravnim standardima, načelima i institucijama Europske unije.
Pozdravljajući konferenciju u ime Hrvatskog sabora, predsjednik
saborskog Odbora za pravosuđe Luka Trconić rekao je da održavanje
ove konferencije "pokazuje da Hrvatska ima interes da u praksi
zaživi Rimski statut i Međunarodni kazneni sud".
"Hrvatska je od samog početka podržavala osnivanje Suda", a to je i
dokazala svojom ulogom u osnivanju Međunarodnog kaznenog suda za
bivšu Jugoslaviju u Den Haagu (ICTY), rekao je Trconić.
Međunarodni kazneni sud - stalni sud sa sjedištem u Haagu koji će
biti nadležan za zločine genocida, zločine protiv čovječnosti i
ratne zločine - bit će osnovan nakon što, ratifikacijom u
parlamentima 60 zemalja potpisnica, stupi na snagu tzv. Rimski
statut.
Rimski statut je međunarodni ugovor o načelima međunarodnog
kaznenog prava, te prenošenju dijela kaznenopravnog suvereniteta
država na globalnu pravosudnu instituciju, koji je prihvaćen 17.
srpnja 1998. godine u Rimu na diplomatskoj konferenciji.
Rimski statut potpisalo je 139 zemalja, a nakon što ga je u petak
ratificirala Mađarska, ukupan broj zemalja koje su ga ratificirale
porastao je na 47.
Hrvatska je Rimski statut potpisala u listopadu 1998., a
ratificirala 21. svibnja ove godine.
Trconić je naglasio da je Hrvatska "Statut ratificirala čiste
savjesti".
"Borit ćemo se da što više zemalja uskoro ratificira Rimski statut
kako bi Međunarodni kazneni sud što prije mogao početi djelovati",
rekao je Trconić.
"Pravda je moguća samo na stalnom Međunarodnom kaznenom sudu ...
nijedan zločin ne pripada niti državama ni nacijama", dodao je
Trconić.
Očekuje se da bi 60 zemalja moglo ratificirati Rimski statut do
sredine 2002. godine, nakon čega će Međunarodni kazneni sud i
formalno biti uspostavljen.
Sud će imati jurisdikciju nad državljanima zemalja potpisnica,
odnosno kad je zločin počinjen na teritoriju tih zemalja, osim
ukoliko će postupati na inicijativu Vijeća sigurnosti UN-a, a u tom
slučaju neće biti važno tko je i na kojem području počinio zločin.
Međunarodni kazneni sud djelovat će samo ukoliko nacionalni
pravosudni sustavi ne mogu ili ne žele procesuirati odgovorne za
najteže zločine genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnog
zločina.
Konferenciju je organizirao Hrvatski pravni centar.
(Hina) dv sv