ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - Obilježavanjem 1. prosinca, Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, Svjetska zdravstvena organizacija nastoji bolje informirati javnost o bolesti stečenog nedostatka imunosti kojom je u svijetu trenutno
zaraženo 40 milijuna ljudi, a dosad je umrlo 20 milijuna.
ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - Obilježavanjem 1. prosinca, Svjetskog
dana borbe protiv AIDS-a, Svjetska zdravstvena organizacija
nastoji bolje informirati javnost o bolesti stečenog nedostatka
imunosti kojom je u svijetu trenutno zaraženo 40 milijuna ljudi, a
dosad je umrlo 20 milijuna.#L#
Čak 90 posto zaraženih AIDS-om je iz nerazvijenih zemalja Afrike i
Azije, a u Europi su dosad po broju inficiranih prednjačile
Francuska, Španjolska i Italija.
Međutim, posljednjih godina najveći porast broja zaraženih AIDS-om
zabilježen je u Istočnoj Europi, prvenstveno Rusiji i Ukrajini,
gdje je, pretpostavlja se, ukupno zaraženo oko milijun
stanovnika.
U Hrvatskoj je od 1986. godine, kada su registrirani prvi oboljeli,
zabilježeno ukupno 318 zaraženih osoba, od kojih je 175 oboljelih i
103 umrla, dok se prosječno godišnje registrira oko 16 novih
slučajeva.
Kod nas najčešće obolijevaju homoseksualci i biseksualci koji su
zastupljeni sa 48 posto, 26 posto su promiskuitetne
heteroseksualne osobe, 9 posto partneri HIV pozitivnih osoba, 8,6
posto narkomani, 4,6 posto oboljeli od hemofilije, te 1,7 posto
djeca HIV pozitivnih majki.
Tri četvrtine oboljelih su muškarci, dok je najveći broj
inficiranih u dobi između 25 i 49 godina.
Karakteristično je što su u Hrvatskoj sve promiskuitetne
heteroseksualne osobe zaražene u inozemstvu, kao i oko 60 posto
homoseksualaca i intravenskih narkomana, dok su se osobe oboljele
od hemofilije zarazile putem inozemnih krvnih preparata.
Kod djece i mlađih od 19 godina nije zabilježena nijedna zaraza
seksualnim kontaktom, već se uglavnom radi o bolesnicima od
hemofilije ili prijenosu infekcije od majke.
Putem transfuzijske medicine u Hrvatskoj nije bilo prijenosa HIV-
a, što se najviše može pripisati dobrovoljnom darovanju krvi i
kontroli krvnih pripravaka, kao i niskom riziku od AIDS-a jer na
milijun stanovnika dolaze samo četiri oboljela.
AIDS se prenosi spolnim odnosima, preko krvi ili sa zaražene majke
na dijete tijekom trudnoće, a zaražena osoba obično se godinama ne
osjeća bolesnom pa može i ne znajući širiti infekciju.
Budući da ne postoji odgovarajuća zaštita cijepljenjem niti
djelotvorni lijek naglasak je na prevenciji.
Program suzbijanja i sprečavanja AIDS-a postoji u Hrvatskoj od
1985. godine, a informiranje i zdravstveni odgoj građana doveli su
do stagnacije broja oboljelih od AIDS-a i dramatičnog pada broja
oboljelih od drugih spolno prenosivih bolesti.
U programu se posebno ističe da je važno i dalje poticati
dobrovoljno darovanje krvi, oslanjati se na vlastitu proizvodnju
krvnih pripravaka, te provoditi program suzbijanja AIDS-a među
narkomanima.
Prije dvije godine u Zagrebu je osnovana Udruga oboljelih od AIDS-a
kojoj je cilj intenziviranje prevencije od AIDS-a, provođenje
obrazovnih programa, otvaranje savjetovališta za oboljele, te
informiranje građana o AIDS-u.
Testiranje na AIDS u Hrvatskoj se obavlja u Klinici za zarazne
bolesti "Fran Mihaljević" u Zagrebu, te u Klinici za zarazne
bolesti KBC Rijeka, a sve dodatne informacije mogu se naći na web
stranici Udruge oboljelih od AIDS-a www.huhiv.hr.
(Hina) mp md