ZAGREB, 30. studenoga (Hina) - U povodu 30. obljetnice Hrvatskoga proljeća, najstarija hrvatska kulturna ustanova, Matica hrvatska večeras je u Koncertnoj dvorani "Vatroslava Lisinskoga" priredila svečani koncert na kojem je
Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem Pavla Dešpalja izvela poznatu Beethovenovu 3. simfoniju, Eroicu.
ZAGREB, 30. studenoga (Hina) - U povodu 30. obljetnice Hrvatskoga
proljeća, najstarija hrvatska kulturna ustanova, Matica hrvatska
večeras je u Koncertnoj dvorani "Vatroslava Lisinskoga" priredila
svečani koncert na kojem je Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem
Pavla Dešpalja izvela poznatu Beethovenovu 3. simfoniju, Eroicu.
#L#
U prigodnom govoru, prije koncerta, predsjednik Matice hrvatske
Josip Bratulić podsjetio kako se nakon mađarske revolucije,
praškoga proljeća i studentske pobune diljem svijeta i u Hrvatskoj
sustavno utvrđuje politička i socijalna misao, pravednost i
jednakost. Po njegovim riječima tu ideju humaniteta "započeli su i
vodili ponajprije intelektualci, a ne prvenstveno političari".
"Nakon Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika posve se
jasno očitovalo da u Matici hrvatskoj ima moralne i intelektualne
odlučnosti prihvatiti izazov novoga vremena", rekao je Bratulić,
dodavši kako je Matica tih godina uspjela u svojim redovima u vrlo
kratku vremenu "okupiti pjesnike i političare, književnike i
umjetnike, filozofe i teologe, gospodarstvenike i kulturologe -
sve one kojima je sretnija budućnost naroda bila pri srcu i na
pameti".
"U Matici su se snovali projekti koji su trebali preoblikovati lice
Hrvatske i na političkom i na gospodarskom polju", rekao je
predsjednik Matice hrvatske, napomenuvši kako su "politika i
kultura, tada valjda jedini put, mislile jednako i isto - ostvariti
slobodnu i prosperitetnu Hrvatsku, zemlju slobodnih građana".
"Preveliki je to bio izazov, jednako za središnju vlast u Beogradu,
kao i za socijalistički blok u istočnoj Europi. Prerano je bilo još
promišljati Europu bez granica i bez smrtonosnih zidova
razdvajanja", napomenuo je Bratulić.
Po njegovoj ocjeni Hrvatsko proljeće se, kao ideja i društveno-
politički projekt, iako slomljen političkom odlukom ugradio u
temelje naše sadašnje Hrvatske.
Oni koji su promišljali slobodu, kako je podsjetio, dospjeli su
tamnice. "Vodstvo i brojni članovi Matice hrvatske suđeni su i
osuđeni na tamnice, mnogi su prognani s radnih mjesta, neki iz
mjesta boravka, ali te žrtve brojnih, poznatih i nepoznatih,
urodile su jedinstvenim plodom - slobodom Hrvatske", rekao je.
Domovinski rat, koji su Hrvati morali prihvatiti, kako je istaknuo
Bratulić, ipak nije bio uzalud, kao toliki ratovi koje su Hrvati
bili prisiljeni voditi za tuđe interese, jer je donio konačno
oslobođenje i samostalnost Republici Hrvatskoj.
Obilježavanju 30. obljetnice Hrvatskog proljeća, nazočili su
izaslanik pokrovitelja, hrvatskoga predsjednika, Igor Dekanić,
ministar kulture Antun Vujić, ministar znanosti i tehnologije
Hrvoje Kraljević te mnogi članovi i prijatelji Matice hrvatske.
Matica hrvatska, nakon 21. sjednice Predsjedništva SKJ, doživjela
je u sklopu obračuna s protagonistima Hrvatskoga proljeća brutalnu
političku osudu. Upravni odbor s Ljudevitom Jonkeom na čelu
prisiljen je na ostavku, a prostorije je zaposjela policija.
Zaplijenjen je Matičin arhiv, a ostala pokretna imovina goleme
vrijednosti dijelom je otuđena, a dijelom predana na čuvanje JAZU.
U siječnju 1972. počeli su policijski progoni istaknutih
djelatnika Matice hrvatske, stotine članova je zatvoreno i osuđeno
na montiranim političkim procesima, a još stotine otpušteno s
posla, proganjano i sprječavano u javnom djelovanju. S prvim
tendencijama demokratizacije političkoga sustava i slomom
jednopartijskoga komunističkoga sustava 1989. pokrenuta je obnova
Matice hrvatske do koje je došlo početkom 1990.
(Hina) mc