ZAGREB, 30. studenoga (Hina) - Spolni su hormoni možda glavni faktor koji uzrokuje poremećaj spavanja nazvan apneja, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja znanstvenika veterinarskog odsjeka sveučilišta Wisconsin-Madison.
ZAGREB, 30. studenoga (Hina) - Spolni su hormoni možda glavni
faktor koji uzrokuje poremećaj spavanja nazvan apneja, pokazuju
rezultati najnovijeg istraživanja znanstvenika veterinarskog
odsjeka sveučilišta Wisconsin-Madison.#L#
Od apneje, koja se pojavljuje kad jezik u snu blokira dovod zraka,
boluje više od 18 milijuna Amerikanaca, uglavnom muškaraca
srednjih godina.
Znanstvenice sa sveučilišta Wisconsin-Madison Andrea Zabka i Mary
Behan proučavale su kako dob utječe na reakciju ženki štakora na
hipoksiju, odnosno nedostatak kisika, i usporedile rezultate s
prijašnjom studijom koja je istraživala utjecaj nedostatka kisika
na mužjake, piše u priopćenju za tisak Američkoga društva za
promicanje znanosti.
Rezultati prve studije pokazali su da mlađi štakori drukčije
reagiraju na hipoksiju. "Normalan, mlad štakor će na povremenu
hipoksiju reagirati pojačanom aktivnošću živaca prema mišićima,"
kazala je Mary Behan.
Povećana aktivnost, koja vodi prema dubljim i češćim udisajima,
može zaštititi tijelo od budućih epizoda hipoksije. Ali, kako je
pokazalo istraživanje, samo su mladi štakori tako reagirali na
podražaj. "Stariji štakori nisu reagirali na isti način," rekla je
Behan. "Njihova je aktivnost neurona bila ista kao i prije
hipoksije."
Znanstvenice je zanimalo hoće li dob utjecati i na kontrolu disanja
kod ženki štakora na sličan način kao kod mužjaka, pa su počele novo
istraživanje.
Usporedba rezultata pokazala je da su reakcije na povremenu
hipoksiju posve drukčije, odnosno da su ženke, za razliku od
mužjaka, imale jaču reakciju na podražaj.
Drugim riječima, starije ženke pokazale su povećanu zaštitnu
reakciju na uskraćivanje kisika. Uz to, ženke su u jednom stadiju
menstrualnog ciklusa pokazale još bolje rezultate.
Takvi rezultati pokazuju da ženski hormoni sigurno utječu na
reakciju ženki na hipoksiju, što, pak, povećava mogućnost da i
muški hormoni utječu na reakcije mužjaka. "Kad vidite razliku
između mužjaka i ženki, najprije pomišljate na hormone", dodaje
Mary Behan.
Hormoni, a pogotovo ženski hormon estrogen, utječu na serotonin,
tvar u mozgu koja šalje živčane signale. "Znamo iz literature,"
kaže Behan, "da se razina serotonina mijenja tijekom menstrualnog
ciklusa." Kad je razina estrogena veća, veća je i razina
serotonina.
Kako bi to potvrdile, Andrea Zabka i Mary Behan su ženkama uklonile
jajnike i tako smanjile razinu estrogena i simulirale menopauzu.
Kad su izmjerile razinu serotonina u dijelu mozga koji kontrolira
jezik, pronašle su da je on smanjen. Manjak serotonina, kaže Zabka,
izravno je utjecao na reakcije tih ženki na hipoksiju.
Ideja da hormoni kontroliraju nešto tako vitalno kao što je disanje
potpuno je nova. "Kad pomislite na dobrobiti koje vam donosi
estrogen, pomislite na to da vam tijelo štiti od osteoporoze,
Alzheimerove bolesti i depresije," objašnjava Zabka. "Nitko ne
misli na disanje."
Međutim, kako pokazuje to istraživanje, ženke s višom razinom
estrogena bolje reagiraju na hipoksiju.
Ti rezultati objašnjavaju i poremećaj spavanja nazvan apneja.
Nuspojave apneje - hrkanje, kratka razdoblja hipoksije (do 60 na
sat) i često buđenje - mogu dovesti do visokog krvnog pritiska,
pospanosti tijekom dana, slaba koncentracija i seksualne
disfunkcije.
Epidemiološki dokazi pokazuju da muškarci srednjih godina pate od
tog poremećaja mnogo češće nego žene, te da su žene ugroženije ako
su u menopauzi, dakle imaju nižu razinu estrogena. Međutim, žene
koje su prošle menopauzu i uzimaju hormone više nisu ugrožena
skupina.
"Podaci za ljude su vrlo zanimljivi," kaže Behan, dodajući da su
sličnosti između istraživanja koje je provela sa Zabkom i podataka
o apneji kod ljudi vrlo izražene. Međutim, iako njihovo
istraživanje nije izravno ispitivalo apneju, ono pokazuje da su baš
spolni hormoni moguć uzrok tog poremećaja.
"Mi smo istraživale mehanizme kontrole disanja," kazala je Zabka,
"koji će nam dati bolji uvid u mehanizme poremećaja disanja koji
pokazuju usku povezanost sa spolom i starošću."
U najnovijoj, nedavno započetoj studiji, Zabka i Behan više
pozornosti posvećuju mužjacima štakora i ispituju ulogu
testosterona u kontroli disanja.
(Hina) jšk dgk