NYT 29. XI. RUSIJA I NATO

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 29. XI. 2001. Rusija i NATO "Prije tek nekoliko mjeseci, pomisao da bi se Rusiji mogla dati uloga u NATO-u djelovala je nerealno. Hladni rat je nestajao, no ne baš toliko brzo. Zatim se dogodio 11. rujan, a s njim i potencijalno povijesna promjena u odnošajima Rusije sa Zapadom. Čelni dužnosnik NATO-a prošlog je tjedna predložio partnerstvo s Rusijom koje bi dopustilo Moskvi da sudjeluje u donošenju odluka u savezu, u određenim područjima od zajedničkih interesa. Radi se o hrabroj ideji. Iako ta specifična područja treba definirati preciznije, borba protiv terorizma, ograničavanje širenja sofisticiranog oružja i podjela tereta kada su posrijedi mirotvorne misije vjerojatni su kandidati. Ponuda NATO-a, do koje je došlo uz odobrenje Washingtona a koju je prenio glavni tajnik organizacije, George Robertson, korak je od ključne važnosti prema ponovnom povezivanju Rusije sa Zapadom. Pogađanje prave ravnoteže između toga da se Moskvi da prikladna uloga i između očuvanja slobode djelovanja NATO-a glede pitanja kao što su vojna intervencija i širenje saveza novim članicama zahtijevat će složene rasprave. Iako su odnošaji između NATO-a i Rusije posljednjih godina poboljšani, Moskva nije imala nikakvog utjecaja na donošenje odluka u NATO-u i ponekad se osjećala ogorčenom zbog politike saveza. Po nekim pitanjima, ovo će se nastaviti. Za razliku od članica NATO-a, Rusija neće biti u stanju blokirati bilo kakvu politiku kojoj se protivi. Washington jasno ne bi prihvatio ruski veto za vojnu akciju NATO-a u budućem europskom sukobu kao što je bio rat u Jugoslaviji 1999. godine. Novi sporazumi s NATO-om, međutim, mogli bi ublažiti protivljenje Rusije prema širenju saveza na bivše baltičke zemlje starog Sovjetskog Saveza, što je korak koji će vjerojatno biti razmatran slijedeće godine. Vladimir Putin, ruski predsjednik, nedavno je ustvrdio kako će se, ako se odnošaji Rusije s NATO-om poboljšaju u dovoljnoj mjeri, zabrinutost Moskve glede širenja saveza uvelike će nestati. NATO je nastao nakon Drugog svjetskog rata kao antisovjetski vojni savez. Od raspada sovjetskog imperija prije deset godina, NATO se razvija u novim smjerovima i preuzima odgovornosti kao što su mirotvorne misije na Balkanu i podrška američkom ratu protiv terorizma. Moskva je poslala vlastite mirotvorce u Bosnu i na Kosovo i potaknula svoje saveznike iz Srednje Azije da otvore svoje zračne luke američkim snagama kako bi mogle vršiti pripreme za napade na Afganistan. Novi sporazum o kojem se raspravlja pomogao bi formalizirati takvu suradnju i dao bi Moskvi vrstu uloge u donošenju odluka na koju ima pravo kada su posrijedi pitanja koja su od istinske važnosti za nju. To bi pokazalo i kako se Putinova nastojanja suradnje sa Zapadom i njegova podrška Washingtonu od 11. rujna isplaćuju u obliku sve većeg međunarodnog utjecaja Rusije. Ojačana suradnja između Moskve i NATO-a dio je šire slike. Ovoga mjeseca, predsjednik George W. Bush i predsjednik Putin obzanili su planove za oštra smanjenja arsenala napadačkog nuklearnog oružja. Nisu došli do nikakvih velikih zaključaka glede raketne obrane, no još imavremena u predstojećim mjesecima da se premoste njihove preostale razlike. Uz strpljivost i upornost, dva čelnika imaju priliku preustrojiti odnošaje i postići vrstu suradnje za koju su oboje obzanili da je njihov konačni cilj", stoji u uvodniku "The New York Times"-a a prenosi list.