ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Hrvatska poštanska banka (HPB) treba dokapitalizaciju, a do kraja godine bit će održana skupština HPB-a na kojoj će se predložiti donošenje odluke o privatizaciji dijela te banke, izjavio je danas
potpredsjednik Vlade Slavko Linić.
ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Hrvatska poštanska banka (HPB) treba
dokapitalizaciju, a do kraja godine bit će održana skupština HPB-a
na kojoj će se predložiti donošenje odluke o privatizaciji dijela
te banke, izjavio je danas potpredsjednik Vlade Slavko Linić. #L#
Linić je to najavio odgovarajući na pitanje o mogućnosti stvaranja
nove državne banke. Nema nikakvih aktivnosti Vlade u tom pravcu,
rekli su Linić i ministar gospodarstva Goranko Fižulić na
konferenciji za novinare u Banskim dvorima.
Linić i Fižulić uvjereni su da će se planirani privatizacijski
prihodi (od dvije milijarde kuna) u idućoj godini i ostvariti.
Fižulić je najavio da se i za dvije najveće hrvatske tvrtke - Inu i
HEP pripremaju posebni zakoni o privatizaciju koji bi u proceduru
trebali u prvom kvartalu iduće godine. To bi, tvrdi, omogućilo da
započne i do konca iduće godine bude završen predviđeni proces
privatizacije za obje tvrtke.
I Linić i Fižulić kažu da postoji veći interes strateških i
financijskih investitora.
Linić je ponovio da je INA potpuno spremna za privatizaciju, a kao
moguće modele spominje prodaju manjinskog dijela, spajanje,
ulaganje, ili prodaju pojedinih dijelova.
Kod HEP-a, kaže Fižulić, Vlada nije u potrazi za strateškim
partnerom koji bi, s obzirom na okolnosti, dobio kupnjom monopol.
Predviđa se kotacija na burzi s međufazom - prodajom manjinskog
udjela financijskim investitorima ili pak međunarodna javna ponuda
(IPO) u 2003. bez te međufaze, rekao je.
Potpredsjednik Vlade osvrnuo se i na ponovno aktualizirane
polemike o mogućnostima da se monetarnim mjerama potakne veći
gospodarski rast. "To je moguće učiniti kad je netko uspio bazu
privesti kvalitetnom stanju, a Vlada upravo dvije godine radi na
konsolidaciji i svoga portfelja, platnog prometa, rješavanja
insolventnosti i nelikvidnosti, a tu je i visoka zona sive
ekonomije. U takvom nesređenom okružju primjeniti monetarnu mjeru
znak je neodgovornog ponašanja", izjavio je Linić.
Linić je prenio i riječi dr. Žarka Primorca kako je u ovom trenutku,
u prijelaznom razdoblju, potrebno iskoristiti širenje tržišta i
stvoriti dodatne mjere za izvoz, čime će se dodatno kompenzirati
"nekad utvrđen pogrešan tečaj".
I Linić tvrdi da je sadašnji tečaj "pogrešan". "Nitko od nas ne želi
poreći da je tečaj od 3,7 kuna (za DEM) utvrđen prije 5-6 godina
pravilan tečaj. Ne, on je pogrešan, ali je problem provedbe
jednokratne monetarane mjere i na što se primjenjuje", rekao je.
Potpredsjednik Vlade smatra da je postavljena stopa rasta od oko 4
posto u idućoj godini za Hrvatsku ostvariva i dostižna.
(Hina) db ds