FRANCUSKA-LE MONDE OD 28.11.01. UVODNIK O BONSKOJ KONFERENCIJI

FRANCUSKA LE MONDE 28.XI.2001. Nada u Bonnu "Deset godina rata protiv sovjetskog osvajača, zatim sedam godina građanskog rata, pa još pet godina talibanskog režima... Afganistancima će trebati puno političkog dara i velika spremnost na opraštanje i zaborav, kao i puno diplomacije da počnu obnovu zemlje. Tu si je zadaću postavila interafganistanska konferencija koju UN organizira u Bonnu, od utorka 27.XI. Ona treba sastaviti upravu koja će 'upravljati' Afganistanom u prijelaznom razdoblju. Riječ je o tomu da se dobije na vremenu za sazivanje 'loya jirge', neke vrste opće skupštine koja treba imenovati konačnu vladu i izraditi Ustav. I to u državi koja je još u ratu - ostatak talibanskih snaga nije pokoren, a Osama bin Laden se još skriva - i u stanju uznapredovalog nereda. Zadaća je u najmanju ruku teška. Četiri velike afganistanske skupine naći će se na obalama Rajne licem u lice. To je raznorodan skup etničkih zastupnika i ratnih vođa koji žele biti nasljednici talibanskog režima koji je zahvaljujući njihovim podjelama u prošlosti došao na vlast 1996. Tu je Sjeverni savez, pobjednici koji su zauzeli Kabul uz pomoć američkih bombardiranja, ali ih ništa manje ne podupire i ne naoružava ni Rusija. Savez čine Tadžici, Uzbeki, Hazari, manjinski narodi čiji predstavnici nikada nisu bili dulje vrijeme na vlasti u Afganistanu. Tu je pola tuceta Paštuna - većinskog naroda kojemu pripada 40 posto Afganistanaca - izaslanici prognanog kralja Zahera Šaha. Tu je i takozvana Ciparska skupina koju podupire Iran i takozvana Pešavarska koju štiti Pakistan. I samo nabrajanje tih pokrovitelja oslikava svu težinu bonnske konferencije. Afganistanci su, svakako, odgovorni za dio svoje nesreće. Ali, njihova je zemlja također mjesto i žrtva stalnih upletanja izvana. Rusija ima 'afganistansku politiku' i svoju je nazočnost uz veliku buku očitovala dopremivši u ponedjeljak nedaleko od Kabula dvanaest zrakoplova humanitarne pomoći. Istočni susjed, Pakistan, želi učiniti sigurnom afganistansku 'pozadinsku bazu' u svom sukobu s Indijom. Zapadni susjed, Iran, želi braniti interese afganistanske šijitske manjine. Svaka ova sila podupire tu svoje ratne vođe i podjele koje idu na ruku njezinim interesima. Njihovo je upletanje 'enticiziralo' domaće sukobe u zemlji koja je, ne tako davno, imala jak osjećaj nacionalnog identiteta. Istraživač Oliver Roy, jedan među najboljim poznavateljima tog područja, podsjeća da je Afganistan od 1880. do 1970. bio razmjerno stabilna zemlja i da je 1964. dobio liberalni ustav. U Bonnu treba početi nanovo stvarati tu zemlju. Da bi se dokazalo kako afganistanska nesreća nije neizbježiva", piše u uvodniku lista.