WASHINGTON, 28. studenoga (Hina - Fjodor Polojac) - Prekid pregovora o udruživanju dviju houstonskih tvrtki "Enron" i "Dynergy", objavljen u srijedu, po mišljenju američkih ekonomskih stručnjaka znači kraj teksaškog diva koji će
vjerojatno morati proglasiti stečaj kako bi se spasio od vjerovnika.
WASHINGTON, 28. studenoga (Hina - Fjodor Polojac) - Prekid
pregovora o udruživanju dviju houstonskih tvrtki "Enron" i
"Dynergy", objavljen u srijedu, po mišljenju američkih ekonomskih
stručnjaka znači kraj teksaškog diva koji će vjerojatno morati
proglasiti stečaj kako bi se spasio od vjerovnika.#L#
Uprava tvrtke "Dynergy" koja je pregovarala o preuzimanju "Enrona"
uz otkup dionica u poslu ukupno vrijednom oko 23 milijarde dolara,
objavila je da odustaje od planiranog zbog toga što je "Enron"
prekršio jamstva i dogovore vezane uz ugovor o udruživanju.
"Mada žalimo zbog teškoća s kojima je suočena jedna od vodećih
energetskih tvrtki, njezina sudbina ne odražava neuspjeh cijele
grane", naglasio je predsjednik uprave "Dynery"-ja Charles
Watson.
Sunovrat "Enrona" javno je postao poznat u kolovozu ove godine kad
je, nakon samo šest mjeseci na dužnosti, otkaz dao Jeffrey Skilling
(47), izvršni direktor tvrtke. Njega se smatralo tvorcem današnjeg
Enrona, tada vodeće svjetske energetske tvrtke. Iako su za
Skillingovu ostavku navođeni osobni razlozi, ubrzo se doznalo da je
"Enron" nelikvidan i da je zapao u goleme dugove. Štoviše,
otkriveno je da su u godišnjim izvještajima dioničarima davani
netočni podaci o poslovanju. Uprava je priznala da su čisti prihodi
u posljednjih pet godina bili pola milijarde dolara manji nego što
su knjigovodstveno prikazivani.
Prije dva mjeseca houstonski suparnik "Dynegy" objavio je da želi
kupiti kontrolni paket dionica "Enrona" u vrijednosti od oko osam
milijardi dolara. Prema zamršenom dogovoru, početnih milijardu i
pol dolara kapitala kroz kupnju dionica u "Enron" bi upumpala
naftna tvrtka "ChevronTexaco" koja je vlasnik 27 posto dionica
"Dynergyja", dok bi ostatak novca dali drugi dioničari.
Započeti su teški pregovori u sklopu kojih je "Enron" u utorak
ishodio odgodu prisilne naplate oko 690 milijuna dolara duga na što
su vjerovnici pristali očekujući udruživanje s "Dynergyjem".
Uoči današnjeg objavljivanja priopćenja o prekidu postupka
udruživanja, američke burze prestale su trgovati dionicama
"Enrona". Do tog trenutka njihova vrijednost je već bila pala za 70
posto a u odnosu na vrijednost od prije godinu dana za 95 posto.
Istodobno je kreditna agencija "Standard and Poor" u srijedu
ocijenila "Enron" kreditnim rejtingom "B minus" što znači da su
ulaganja u tu tvrtku visoko rizična.
Uprava "Dyneryja" je najavila da će još samo razmotriti mogućnost
da kupi jedan, 26 tisuća kilometara dugi "Enronov" plinovod
koristeći 1,6 milijardi dolara investicijskog novca osiguranog
kroz "ChevronTexaco".
Uprava "Enrona" do srijede popodne po mjesnom vremenu nije objavila
svoja gledišta ni namjere nakon propalog poslovnog pothvata s
"Dynergyjem".
"Enron" je, kao što je poznato, prisutan u Hrvatskoj već pet godina
od prvih pregovora do ugovora koji su nakon dosta problema lani
potpisani s HEP-om.
Pregovori o s Enronom počeli su još 1996. godine godina uz
posredovanje tadašnjeg američkog ministra trgovine Rona Browna. U
lipnju te godine potpisan je Memorandum o razumjevanju da će Enron
"projektirati, izgraditi, imati u vlasništvu i upravljati
elektranom na prirodni plin (Jertovec) kapaciteta 150 do 180
megavata". Prvi ugovor HEP-a i "Enrona potpisan je u Dubrovniku 23.
lipnja 1999.
Vrijednost ukupnog projekta uključujući i kupnju struje tijekom
dvadeset godina premašuje 1,1 milijardu njemačkih maraka i bio je
najveći je pojedinačni ugovor sklopljen u Hrvatskoj s inozemnom
tvrtkom. Plinska elektrana Jertovec trebala je biti puštena u pogon
do 2002. godine a 20 godina bi bila u vlasništvu Enrona, nakon čega
bi prešla u vlasništvo HEP-a. Početkom prošle godine u hrvatskoj
javnosti i stručnim krugovima počelo se otvoreno govoriti da je
potpisani ugovor s "Enronom" za Hrvatsku štetan i da odražava neke
političke ambicije prethodne vlasti.
Početkom lipnja 2000., hrvatski premijer Ivica Račan najavljuje da
"vlada želi uskladiti ugovor s Enronom". "Nismo potpuno zadovoljni
s ugovorom, ali ga ne mislimo raskidati", rekao je Račan.
U rujnu lani su predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović i potpredsjednik
tvrtke Enron Europe Eric Shaw potpisali pet novih ugovora o
kupoprodaji električne energije, gradnji termoelektrane i o
suradnji HEP-a i Enrona.
Jedna od osobitosti tih ugovora je obveza dviju strana da ne
otkrivaju komercijalne pojedinosti dogovorenoga.
Druga zanimljivost je, da je zbog tog posla s "Enronom" HEP tražio
povećanje cijene struje za prosječno 6,8 posto, jer su, kako je
rekao Čović, ugovorom nastali neplanirani troškovi.
Gradnja nesuđene elektrane Jertovec ostavljena je na volju
"Enronu", ako to ocjeni poslovno isplativim, pri čemu bi struju
prodavao na tržištu a ne HEP-u po zajamčenim cijenama.
Propast "Enrona" znači da od njihove gradnje Jertovca neće biti
ništa. A kolika je Hrvatska ukupno u pet godina platila ovaj
neuspjeli i neostvareni posao ostaje da se dozna nekog budućeg
dana.
(Hina) fp ps