BBC-PREGLED TISKA-27-11

BRITANSKI RADIO - BBC 27. XI. 2001. Pregled tiska "Počinje lov na Osamu bin Ladena, najavljuje europski tisak. Njemački 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' ističe da iskrcavanjem američkih marinaca u Afganistanu počinje prava potjera za Bin Ladenom. To će biti težak zadatak, piše list, dodajući da se njegov završetak ni rezultat ne može točno predvidjeti ni kompjuterskom simulacijom. Francuski 'Liberation', pak, naglašava da su d sad Amerikanci uspijevali izbjeći žrtve na svojoj strani, dodajući da odsad vjerojatno neće biti tako. No list zaključuje da je američka kopnena intervencija logična i neophodna. Operacija 'Brza sloboda' odnosno uspostava isturene američke operativne baze na tlu Afganistana nadomak Kandahara događaj je kojem britanski dnevnici mnoštvom tekstova i fotografija posvećuju najviše pažnje. Listovi bilježe i ranjavanje nekoliko britanskih vojnika u sukobima u Afganistanu dok je za autore uredničkih komentara na dnevnom redu pitanje: S marinicima na terenu i predstavnicima afganistanskih grupacija u Bonnu, što dalje? Uvodničar 'The Times' konstatira da prisustvo marinaca na pisti aerodroma Dolangi stotinjak kilometara od Kandahara smanjuje potrebu američkog oslanjanja na afganistanske plemenske vođe i milicije, te nudi Washingtonu fleksibilnost u kombiniranoj operaciji potrage za jednim čovjekom, izvođenjem operacija 'pronađi i uništi' i blokadi linija povlačenja Al-Qa'aide i talibana. Odsustvo Britanaca, nakon odluke ministarstva odbrane u Londonu da smanji broj vojnika koji su u pripravnosti čekali upućivanje u Afganistan, i dolazak ruskih transportnih aviona s ljudstvom i opremom na kabulski aerodrom, objašnjeno formiranjem centra za pružanje humanitarne pomoći, pokazuju međutim nešto drugo, ocjenjuje 'The Times' - Britanci na putu kojim je Amerika krenula nisu potrebni, dok se Rusija vratila u Afganistan, na što su Amerikanci sa radošću pristali. Objema vladama odgovara da brojne afganistanske frakcije, ali i svaku srednjoazijsku zemlju koja bi možda pala u iskušenje da igra političke igre u sjevernom Afganistanu podsjete kako u ovoj antiterorističkoj kampanji Sjedinjene Države i Rusija djeluju zajedno. Istovremeno postaje jasno da će Britanija svoju ulogu igrati na afganistanskim pregovorima u Bonnu kao i nakon njih. To možda i nije poruka koju je premijer Blair namjeravao uputiti, ali je očito poruka koju je Washington čuo, zaključuje uvodničar 'The Timesa'. 'The Guardian' piše da ključnim datumima u tekućoj krizi, 11. rujnu kada su teroristi udarili i 7. listopad kada je počelo američko bombardiranje Afganistana, treba dodati i 25. studeni kada je predsjednik Bush uputio prve američke kopnene trupe na afganistansko tlo. Najvažnija posljedica 25. studenoga je, ocjenjuje uvodničar 'The Guardiana', to da američki vojnici sada mogu biti i ubijeni. Amerikanci tvrde da su još od napada u New Yorku spremni na to. Predsjednik Bush im je ponovo poručio da budu spremni na žrtve. Ipak, nastavlja 'The Guardian', nitko sa sigurnošću ne može tvrditi kako će se današnja Amerika nositi sa slikama tijela ubijenih vojnika u mrtvačkim vrećama i tugujućim obiteljima i kakve bi političke posljedice iz svega toga mogle proizaći. Vjerojatno ćemo odgovor na to pitanje, zaključuje list, spoznati i brže nego što smo mislili. 'Traganje za nemogućim' je naslov pod kojim 'The Daily Telegraph' konstatira da dolazak marinaca u Afganistan i dolazak političkih predstavnika afganistanskih struja u Koenigswinter samo naglašavaju razlike između brzine kojom se događaji u Afganistanu odvijaju na vojnom planu i procesa političke obnove zemlje koji, kako vrijeme odmiče, izgleda sve zapetljaniji. List upozorava na raspored snaga u Afganistanu u kojem su Paštuni, koji čine nešto manje od pedeset posto stanovništva, ostali bez i jednog većeg grada osim Kandahara i gdje Tadžici, kao četvrtina stanovništva, gospodare Kabulom koristeći ga kao adut u tek započetim pregovorima o tome tko će naslijediti talibane. Ističe, također, kako izaslanik Ujedinjenih naroda Lahdar Brahimi mora brinuti ne samo o izgrađivanju unutrašnjeg jedinstva već i o interesima vanjskih sila poput Irana, Pakistana ili Rusije. Primarni cilj antiterorističke koalicije i dalje je uhićenje ili smrt Osame bin Ladena i konačno uništenje talibana. Izvan toga, ocjenjuje uvodničar 'The Daily Telegrapha', saveznici su zainteresirani za uspostavu državnog uređenja u Afganistanu koje će onemogućiti povampirenje terorizma. Ono, međutim, procjena je lista, neće biti ni demokratsko ni zaštićeno od vanjskog utjecaja kao što se mnogi nadaju. Washington i njegovi saveznici ne bi smjeli ostati zapleteni u traganju za nemogućim u Afganistanu. U svijetu postoje i drugi teroristički centri koji zahtijevaju da se na njih usmjeri pozornost, zaključuje 'The Daily Telegraph'. 'The Financial Times', pak, piše da afganistanski vođe okupljeni na bonnskoj konferenciji namjeravaju oformiti kratkoročnu prijelaznu vladu koja bi nekoliko mjeseci upravljala Kabulom prije nego da odmah pristupe formiranju prijelazne dvogodišnje administracije u zemlji. 'The Financial Times' piše da plan, kojeg podržava Pakistan i nailazi na sve veće prihvaćanje među delegatima bonnskog skupa, naglašava kako je hitno potrebno da se kontrola istrgne iz ruku Sjevernoga saveza, prije nego što ovaj učvrsti vlast nad Kabulom. Privremena prijelazna vlada bi, nakon tri mjeseca, ustupila mjesto daleko reprezentativnijoj administraciji koja bi tijekom dvije godine i podržana od Ujedinjenih naroda omogućila obnovu zemlje i donijela ustav. Novu vlast odobrio bi, za tu priliku sazvani Loja džirga, ili veliko vijeće afganistanskih plemena, piše 'The Financial Times'. Ujedinjeni narodi se nadaju, dodaje list, da će skupina formirana u Bonnu biti u stanju u Afganistanu donijeti sporazum o obliku, lideru i dužini mandata kratkoročne privremene administracije prije nego što se pristupi realizaciji dugoročnijeg rješenja". (BBC)