ZASTUPNICI O UVOĐENJU VJERONAUKA U PREDŠKOLSKE USTANOVE

ZAGREB, 27. studenoga (Hina) - Hoće li uvođenje vjerskog odgoja u predškolske ustanove značiti ostvarivanje prava roditelja da odgajaju djecu u skladu s vlastitim uvjerenjima, ili će dovesti do segregacije djece u najranijoj dobi, najčešće je pitanje koje su, u današnjoj raspravi o Prijedlogu zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica u Hrvatskom saboru, postavljali zastupnici.#L# Uvođenju vjerskog odgoja u predškolske ustanove usprotivila se, u ime Kuba SDP-a, Jadranka Reihl-Kir, ocjenjujući nedopustivim raslojavanje djece predškolske dobi na vjernike i ateiste. Njezin je stav podržao i Damir Kajin (Klub IDS-a), koji nepotrebnim smatra nametanje obveze pohađanja vjeronauka u vrtićima, jer se, kaže, djeca u toj dobi ni na koji način ne bi trebala opredjeljivati. Kajin je upozorio i na neravnopravnost pojedinih vjerskih zajednica kod dodjele sredstava iz državnog poračuna. Predloženim se zakonom, naime, predviđa da pojedine vjerske zajednice ostvaruju pravo na proračunska sredstva, srazmjerna broju vjernika i društveno korisnim aktivnostima. Kajin pak smatra da takvo rješenje ne može jamčiti jednakost vjerskih zajednica, budući da Rimokatolička crkva ostvaruje daleko šira prava, putem Sporazuma RH sa Svetom Stolicom. Raspravu o pravnom položaju vjerskih zajednica Kajin je iskoristio i kako bi upozorio na loše odnose između hrvatske Vlade i Biskupske konferencije. Nitko, pa ni vlast, ne može od Crkve tražiti da bude odvojena od društva, a kritike Crkve vlast bi, u najmanju ruku trebala tolerirati, kazao je Kajin, dodajući da se vlast ne bi smjela upuštati u polemiku "koja će prije dovesti do promjena u samoj vlasti, nego u Biskupskoj konferenciji". Uvođenje vjerskog odgoja u predškolske ustanove podržali su zastupnici HDZ-a, naglašavajući kako stav da djecu u najmlađoj dobi ne bi trebalo prisiljavati na vjersko opredjeljenje nije prava argumentacija, budući je zakonom o vjerskim zajednicama omogućeno da osnuju vlastite pedagoške ustanove. Potporu predloženom zakonu Klub HDZ-a uvjetuje postavljanjem jasnijih kriterija za osnivanje vjerskih zajednica. Jure Radić je, u ime Kluba, zatražio da se zakonom jasno napravi razlika između vjerskih zajednica i sekta. Nedopustivim je ocijenio postojanje sekta koje štuju sotonu ili potiču mržnju djece prema vlastitim roditeljima, što, kaže, vodi ka razaranju obitelji i društva. Radić je upozorio i na mogućnost zloporabe predloženog zakona, kroz osnivanje zajednica zbog poreznih olakšica i proračunskih sredstava. Uvođenje vjerskog odgoja u predškolske ustanove podržava i Klub HSS-a, u čije je ime Ljubica Lalić ocijenila da vjeronauk u školskim ustanovama treba ostati kao izborni program, kako bi djeca sama mogla odlučiti hoće li polaziti sate vjeronauka. U HSS-u upozoravaju i da vjerski odgoj valja razlikovati od vjeronauka, te da bi, zbog osjetljivosti teme, trebalo zatražiti mišljenje vjerskih zajednica. Klubovi DC-a i HSLS-a smatraju pak da bi se registriranja sekta pogotovo onih koji šire netoleranciju, moglo onemogućiti određivanjem najmanjeg broja osnivača vjerske zajednice. Da takvo rješenje ne bi polučilo željeni cilj smatra Vesna Pusić, koja je, u ime Kluba HNS/PGS/SBHS-a, predložila da se u zakon ugradi kriterij po kojem se vjerska zajednica ne smije služiti sugestivnim tehnikama "pranja mozga" ni negirati pravo na osobnu slobodu vjernika. (Hina) dg/bm/ibob sšh