TEL AVIV, 26. studenoga (Hina) - Izraelski vrhovni sud naredio je izraelskoj vladi da u roku tri mjeseca pripremi detaljan i jasan plan i program po kojem kani obeštetiti Arape, bivše stanovnike dva arapska sela na sjeveru Izraela?
Baaram i Ikrit, koji su 1948. godine bili protjerani sa svog zemljišta i iz svojih kuća pod izgovorom da je taj dio zemlje važna strateška točka koja će ubuduće biti korištena za vojne svrhe.
TEL AVIV, 26. studenoga (Hina) - Izraelski vrhovni sud naredio je
izraelskoj vladi da u roku tri mjeseca pripremi detaljan i jasan
plan i program po kojem kani obeštetiti Arape, bivše stanovnike dva
arapska sela na sjeveru Izraela? Baaram i Ikrit, koji su 1948.
godine bili protjerani sa svog zemljišta i iz svojih kuća pod
izgovorom da je taj dio zemlje važna strateška točka koja će ubuduće
biti korištena za vojne svrhe.#L#
Ubrzo nakon toga na tom istom teritoriju izgrađeni su kibuci i
židovska naselja. Vrhovni sud je presudio da vlada mora ili
isplatiti novčanu nakanadu prognanicima Baarama i Ikrita ili im
dati drugu zemlju u zamjenu.
Odvjetnici prognanika, nezadovoljni ovakvom odlukom Vrhovnog
suda, izjavili su da prognanici neće prihvatiti rješenje koje neće
uključivati i pravo prognanika na povratak u svoja sela.
Predstavnica izraelske vlade, odvjetnica Osnat Mendel, izjavila je
da je povratak prognanika u sela praktično neizvodljiv.
Takvu odluku donio je izraelski vrhovni sud nakon četverogodišnjeg
procesa i mnogobrojnih rasprava. Prognanici bivši stanovnici
arapskih sela Baaram i Ikrit, obratili su se vrhovnom sudu četiri
puta od stvaranja države Izrael 1948. godine. Još 1951. godine
donio je izraelski vrhovni sud odluku kojom daje pravo prognanicima
da se vrate u svoja sela ali je izraelska vlada taj teritorij
proglasila teritorijem od vrhunske stateške važnosti što joj je
dalo pravo da tu zemlju nacionalizira.
Prognanici su uložili žalbu na ovakvu odluku vlade 1951. godine,
međutim njihova žalba je odbijena. I žalba koja je uložena Vrhovnom
sudu 1981. godine bila je odbijena. Ne odustajući od svojih prava
prognanici su se ponovno žalili vrhovnom sudu 1997. godine i ovaj
put se stječe dojam da Vrhovni sud želi udovoljiti zahtjevu
prognanika za povrat u svoja sela.
Po riječima vladine predstavnice Mendel, sadašnja izraelska vlada
odbija prihvatiti bilo kakvo rješenje koje bi omogućilo
prognanicima pravo povratka u njihova sela iz više razloga. Prvi je
dakako "pravo povratka" koje Arafat traži za sve Palestince koji su
do 1948. godine živjeli na području današnjeg Izraela unutar zelene
linije. Izrael se plaši da bi palestinske vlasti ovaj slučaj mogle
iskoristiti u političke i propagandne svrhe. Izraelska vlada
vjeruje da bi povratak Arapa u svoja sela imalo negativnih
posljedica na strateške i vitalne interese Izraela i dodaje da još
200.000 drugih prognanika traži pravo povratka u svoja sela.
Na pitanja sudaca vrhovnog suda "što kani učiniti vlada kako bi
obeštetila prognanike Baarama i Ikrita, odgovorila je predstavnica
vlade da je dobar dio prognanika već dobio odštetu u obliku novca
ili drugog zemljišta, a za one koji nisu dobili nikakvu odštetu
spremna je izraelska vlada ponuditi slično rješenje.
(Hina) bzek sb