ZAGREB, 25. studenoga (Hina) - Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije (HBK) ocijenio je u danas da se u posljednje vrijeme u medijima pojavljuju sve učestaliji neobjektivni i neargumentirani, pa čak i zlonamjerni
napisi o vjerskom odgoju u vrtićima i vjeronauku u školi, te da je riječ o zahuktalom medijskom polemičkom monologu samo "jedno strane".
ZAGREB, 25. studenoga (Hina) - Nacionalni katehetski ured Hrvatske
biskupske konferencije (HBK) ocijenio je u danas da se u posljednje
vrijeme u medijima pojavljuju sve učestaliji neobjektivni i
neargumentirani, pa čak i zlonamjerni napisi o vjerskom odgoju u
vrtićima i vjeronauku u školi, te da je riječ o zahuktalom medijskom
polemičkom monologu samo "jedno strane". #L#,
Nacionalni katehetski ured HBK-a u priopćenju navodi da je "sve
kulminiralo posljednjih tjedana nakon što je HBK na zasjedanju u
Požegi, odobrila novi Program katoličkoga vjerskog odgoja djece
predškolske dobi", te nakon sjednice saborskog Odbora za
obrazovanje, znanost i kulturu, 13. studenoga 2001., na kojoj se
raspravljalo o nacrtu novoga Zakona o pravnom položaju vjerskih
zajednica, koji uskoro treba ići na raspravu Hrvatskoga sabora".
Jedno od najaktualnijih pitanja na toj sjednici - na kojoj su, uz
ostale predstavnike vjerskih zajednica bili i predstojnik
Nacionalnog katehetskog ureda HBK-a te kancelar Nadbiskupskoga
duhovnog stola u Zagrebu - bio je vjerski odgoj u vrtićima i
vjeronauk u školi.
Nacionalni katehetski ured HBK-a u priopćenju naglašava kako su
neki mediji, izvješćujući sa te sjednice o vjeronauku i vjerskom
odgoju, zanemarili prisutnost predstavnika Katoličke crkve te da
nisu tražili mišljenje Nacionalnoga katehetskog ureda HBK u svezi s
tako važnim temama.
Istodobno, tvrdi se u priopćenju, oni koji se uglavnom protive
vjeronauku u školi, a pogotovo vjerskom odgoju u vrtićima, bili su
citirani ili intervjuirani u medijima.
Nacionalni katehetski ured HBK-a ocjenjuje da se time nastoji
vjeronauk, ako već ne izbaciti iz škole, onda barem obezvrijediti u
očima djece, roditelja i najšire javnosti.
Nadalje navodi da je "vrlo upadljiva i činjenica da se pojedini
mediji i stručnjaci nisu obratili Nacionalnom katehetskom uredu
HBK i zatražili barem osnovne informacije o programima vjerskoga
odgoja u vrtićima i vjeronauka u školama".
Prema tim programima, tvrdi Nacionalni katehetski ured HBK-a,
"djecu se odgaja za život u punini, za toleranciju i suživot u
različitostima, za ekumenske odnose, što su", kako se navodi,
"vjeroučiteljima Katoličke crkve priznali i pojedini predstavnici
drugih vjerskih zajednica na susretu u Zavodu za unapređivanje
školstva Ministarstva prosvjete i športa RH, 15. lipnja 2001.".
Nacionalni katehetski ured HBK-a u priopćenju također navodi da i u
europskim državama "ima vjeronauk, u ovoj ili onoj varijanti, da
Crkva u Hrvatskoj nije glede toga iznimka te da se s konfesionalnim
modelom vjeronauka u školi ne vraća 'kotač povijesti unatrag'".
Procjenjuje kako je "i pitanje vjeronauka dio europskih
integracija', jer u Europu ne bi mogli ući ako se ne bi poštivala i
demokratska prava roditelja na odgoj i obrazovanje kakve oni
izaberu".
"Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske, kao i između
Hrvatske biskupske konferencije i Vlade RH temelje se, uz ostalo,
upravo na tom neotuđivom pravu roditelja i djece", stoji u
priopćenju. S tim u vezi dodaje se kako "cjelovit odgoj i
obrazovanje mladoga čovjeka nužno uključuju i njegovu religioznu
dimenziju, koju valja razvijati već od prvih godina života".
Nacionalni katehetski ured HBK-a ocjenjuje da se o vjerskom odgoju
u vrtićima uglavnom piše površno te se zanemaruju neke činjenice,
primjerice da u vrtiću postoji nekoliko vrsta programa, kao što su
cjelodnevni programi, kraći programi i programi predškole.
Unutar redovitoga cjelovitog programa postoji i mogućnost za
nekoliko vrsta programa - npr. dramsko-scenski, likovni, glazbeni,
zdravstveni programi, eko-programi te programi za rano usvajanje
stranih jezika - pa se tako i vjerski program nudi kao jedan od
posebnih programa.
"Uvođenjem vjerskog odgoja u vrtiće nije riječ o podjeli djece na
temelju vjeroispovijesti, već je riječ o slobodnom odabiru
programa njihovih roditelja", naglašava se u priopćenju. Dodaje se
da "program katoličkoga vjerskog odgoja kao jedan od posebnih
programa, ne bi trebao zahtijevati od roditelja dodatno
financiranje, jer ne zahtijeva ni neku veću opremljenost prostora
poput drugih posebnih programa, jer se naglasak stavlja na odgoj
duhovne dimenzije djeteta".
S tim u vezi Nacionalni katehetski ured HBK-a pita da "ako se u
vrtiću mogu odabirati programi stranih jezika i drugi programi,
zašto ne ponuditi i program vjerskoga odgoja?"
Na kraju priopćenja Nacionalni katehetski ured HBK naglašava kako
će i dalje - zajedno s biskupijskim katehetskim uredima i u uskoj
suradnji s Ministarstvom prosvjete i športa - raditi na što
kvalitetnijim programima za vjeroučenike i vjeroučitelje te
odgojiteljice u predškolskim ustanovama, pogotovo u njihovu
trajnom stručnom usavršavanju, odnosno doškolovanju kvalitetnih
odgojiteljica u vjeri u predškolskim ustanovama".
(Hina) pp sp