ISLAMABAD, 25. studenoga (Hina/dpa/AFP) - Sigurnost se nalazi na vrhu popisa Afganistanu trenutačno najpotrebnijih stvari, no izgledi da će UN-ova konferencija o budućnosti te razrušene zemlje uspostaviti prijelaznu vlast koja bi
trebala uvesti red i mir vrlo su mali, ocjenjuju analitičari.
ISLAMABAD, 25. studenoga (Hina/dpa/AFP) - Sigurnost se nalazi na
vrhu popisa Afganistanu trenutačno najpotrebnijih stvari, no
izgledi da će UN-ova konferencija o budućnosti te razrušene zemlje
uspostaviti prijelaznu vlast koja bi trebala uvesti red i mir vrlo
su mali, ocjenjuju analitičari. #L#
Između 20 i 30 afganistanskih čelnika, američkih, britanskih i
pakistanskih diplomata počinju u ponedjeljak u Bonnu neslužbene
razgovore, a konferencija pod okriljem UN-a službeno se otvara u
utorak.
Pozvani su predstavnici Sjevernog saveza, pristaše bivšeg
afganistanskog kralja Zahira Shaha, predstavnici Paštuna,
najbrojnije etničke zajednice u zemlji te tzv. Ciparske skupine
koja uključuje afganistanske egzilatne i izbjeglice koji uglavnom
žive u Iranu, a nekoliko puta su se sastali na Cipru.
Konferencijom pod nazivom "Razgovori o Afganistanu" predsjedavat
će posebni UN-ov izaslanik za Afganistan Lakhdar Brahimi, a bit će
zatvorena za javnost.
Očekivanja o njezinom ishodu nisu prevelika.
"Molimo se da će izbor sudionika dovesti do prijelazne vlade
širokog spektra", rekao je pakistanski ministar vanjskih poslova
Abdul Sattar dodajući da bi se popis sudionika kasnije mogao i
proširiti.
Prijelazna afganistanska vlada trebala bi biti širokog spektra,
multietnička i reprezentativna.
Paštuni na jugu zemlje čine 40 posto stanovnika i predstavljaju
najveću etničku zajednicu, a među najvažnijim skupinama su Tadžici
i Uzbeci na sjeveru te šiitski Hazari na zapadu i u središtu
zemlje.
Afganistan nikada nije imao središnju vladu, a stručnjaci smatraju
da je u bliskoj budućnosti neće ni imati.
"Afganistanska plemena većinu vremena nadzirala su samo svoj
teritorij", rekao je jedan pakistanski diplomat koji je dugo živio
u Afganistanu. Čak ni talibani nisu bili uspješniji. Vladali su
velikim dijelom zemlje samo zahvaljujući ljudima koji su prešli na
njihovu stranu, a bili podrijetlom iz područja koja su talibani
nadzirali, rekao je.
Paštuni su tradicionalno vladali Kabulom. Vođa protutalibanskog
Sjevernog saveza Burhanuddin Rabbani Tadžik je, a njegov
najvažniji general Abdul Rajid Dostum je Uzbek. Nijedan od njih
dvojice nije sklon podjeli vlasti koju su tek osvojili.
"Očekivanja od konferencije ne bi smjela biti velika", rekao je
Rabbani, kojeg UN još uvijek priznaje kao afganistanskog
predsjednika, no koji među Afganistancima ima samo ograničenu
potporu.
Njegov ministar vanjskih poslova Abdullah Abdullah jasno je
naglasio da trenutačno ne želi pregovarati o novoj vladi, već da je
važnija obnova zemlje.
Čak ni Sjeverni savez više nije jedinstven jer Hazari sumnjaju da
Rabbani i Dostum žele prevelik udio u vlasti.
U paštunskim redovima također postoje nesuglasice. Predstavnici
bivšeg kralja Zahira Shaha, fundamentalističkih mudžahedina
Gulbuddina Hekmatyara i zapadno orijentiranih Afganistanaca u
egzilu imaju vrlo malo zajedničkog.
"Amerikanci su odlučivali tko će sudjelovati na konferenciji, a ne
UN. U svakom slučaju, konferencija neće riješiti afganistanske
probleme, jer Afganistanci neće nikada prihvatiti rješenje
diktirano iz inozemstva", rekao je Gulbuddin Hekmatyar koji na
konferenciju nije ni pozvan.
Kazao je također da očekuje da će ubrzo izbiti i prvi sukob između
Amerikanaca i vlade Sjevernog saveza. "Rabbani se vratio u Kabul
jer su to zatražili Rusi, a Amerikanci ga ne žele", rekao je.
On smatra da su jedini način uspostave mira izbori.
Prijetnja slanja UN-ovih postrojbi ili međunarodnih policijskih
snaga jedini je poticaj različitim afganistanskim skupinama da
ubrzaju potragu za novim političkim sustavom u zemlji bez kojeg bi
stotine tisuća ljudi mogle umrijeti od gladi.
Ulogu u budućnosti Afganistana ne želi propustiti ni Indija koja
strahuje bi joj nova afganistanska vlada mogla predstavljati
prijetnju ili se udružiti s Pakistanom.
Nakon što je godinama podržavala Sjeverni savez, prošli tjedan je u
Kabul poslala svoju diplomatsku misiju, a njezin će predstavnik
biti nazočan i na konferenciji u Bonnu.
Osim uspostave nove, multietničke vlasti, veliki problem je i
obnova Afganistana kojim već više od 22 godina zaredom haraju
sukobi - od rata protiv Sovjeta (1979-89), borbe mudžahedina protiv
postsovjetskog komunističkog režima (1989-92) do građanskog rata
koji je uslijedio nakon toga i traje do današnjih dana te američkog
bombardiranja koje je počelo 7. listopada.
Procjenjuje se da su za obnovu zemlje poputno uništene ratovima i
sušom potrebna desetljeća i milijarde američkih dolara.
Gotovo nepostojeće afganistansko gospodarstvo počiva samo na
trgovini opijumom i krijumčarenju, obrazovani Afganistanci
desetkovani su ili su pobjegli u inozemstvo, a obnova će morati
uzeti u obzir i gotovo četiri milijuna izbjeglica u Pakistanu i
Iranu te gotovo sedam milijuna mina.
Potencijalni donatori najavili su održavanje nekoliko
preliminarnih konferencija o obnovi od kojih bi se jedna trebala
početi u utorak u Islamabadu.
(Hina) zt sd