ZAGREB, 24. studenoga (Hina) - ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić razgovarao je jučer u Zagrebu sa vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem o položaju Hrvata u BiH, kao jednom od konstitutivnih naroda u toj
državi. Kardinal Puljić nakon sastanka izjavio je da su "načeta sva pitanja koja su sada važna - kako opstati u BiH, kako sačuvati identitet, kako uspostaviti sv ono što je proklamirano da su Hrvati jednakopravni narod u BiH, te kako to ostvariti". "Jasno da mi iz BiH nekako uvijek gledamo na hrvatsku državu kao jednu potporu, jer sami se teško možemo ostvariti. Jasno je da moramo i sami učiniti svoj dio, bilo da se radi o moralnom, političkom, materijalnom, duhovnom ali sigurno je važna i potpora hrvatske države i (matičnoga) hrvatskog naroda", naglasio je vrhbosanski nadbiskup Puljić. Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić u izjavio je, uz ostalo, istaknuo kako "Hrvati u BiH ponekad imaju dojam, osjećaju da su pomalo i zaboravljeni i zapostavljeni, te, dakako, i da su na temelju odredaba Daytonskog sporazuma u podčinjenom položaju u odnosu na ostala dva konstitutivna naroda u BiH". "Mislim da smo se u potpunosti razumjeli, da Hrvati u Hrvatskoj i Hrvati u BiH moraju više surađivati, moraju se bolje razumjeti i treba sve nesporazume izbjegavati", dodao je Tomčić.
ZAGREB, 24. studenoga (Hina) -
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić razgovarao je
jučer u Zagrebu sa vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom
Puljićem o položaju Hrvata u BiH, kao jednom od konstitutivnih
naroda u toj državi. Kardinal Puljić nakon sastanka izjavio je da su
"načeta sva pitanja koja su sada važna - kako opstati u BiH, kako
sačuvati identitet, kako uspostaviti sv ono što je proklamirano da
su Hrvati jednakopravni narod u BiH, te kako to ostvariti". "Jasno
da mi iz BiH nekako uvijek gledamo na hrvatsku državu kao jednu
potporu, jer sami se teško možemo ostvariti. Jasno je da moramo i
sami učiniti svoj dio, bilo da se radi o moralnom, političkom,
materijalnom, duhovnom ali sigurno je važna i potpora hrvatske
države i (matičnoga) hrvatskog naroda", naglasio je vrhbosanski
nadbiskup Puljić. Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić u
izjavio je, uz ostalo, istaknuo kako "Hrvati u BiH ponekad imaju
dojam, osjećaju da su pomalo i zaboravljeni i zapostavljeni, te,
dakako, i da su na temelju odredaba Daytonskog sporazuma u
podčinjenom položaju u odnosu na ostala dva konstitutivna naroda u
BiH". "Mislim da smo se u potpunosti razumjeli, da Hrvati u
Hrvatskoj i Hrvati u BiH moraju više surađivati, moraju se bolje
razumjeti i treba sve nesporazume izbjegavati", dodao je Tomčić.
PETRINJA - Nakon prekida proizvodnje u proteklih 10 godina zbog
rata i ratnih oštećenja, tvornica Finel u Petrinji ponovno počinje
proizvodnju. Novi pogon za izradbu gotovih parketa koji će
zapošljavati 120 ljudi, i čiji proizvodi će gotovo u cijelosti biti
usmjereni na zapadno tržište, danas će otvoriti predsjednik
Republike Hrvatske Stjepan Mesić. Na proljeće, kad se proizvodnja
uhoda, tvrtka će zaposliti još 60 ljudi, a već nekoliko mjeseci u
Finelu se proizvodi furnir.
LIPIK/ZAGREB - Od četiri mosta koja su njemački vojnici postavili
za svojega mandata u UNPROFOR-u na području Hrvatske, za dva se ne
zna gdje se nalaze, rekao je jučer na svečanosti potpisivanja
protokola o darivanju montažnog mosta u Lipiku vojni ataše
njemačkog veleposlanstva Jochannes Hellenschmidt. Upitan o kojim
je mostovima riječ i što se s njima dogodilo, njemački vojni ataše
za Hinu je pojasnio da je njemačka vojska za svojega mandata u
UNPROFOR-u u Hrvatskoj postavila četiri mosta, a da za dva ne znaju
gdje se nalaze. Poznato je da ih je demontirao SFOR, ali se ne zna
gdje su sada, jesu li možda postavljeni negdje drugdje, rekao je
vojni ataše, stožerni pukovnik Hellenschmidt. Naglasio je kako su
nakon završetka mandata UNPROFOR-a četiri mosta trebala ostati na
korištenje općinama gdje su postavljeni. Njemačko ministarstvo
obrane jučer je darovalo Lipiku montažni željeznički i cestovni
most, vrijedan 150 tisuća njemačkih maraka, nakon što je grad Lipik
zamolbu za darivanjem uputio tom ministarstvu. Most su 1996.
postavili njemački vojnici.
DUBROVNIK - Poglavarstvo grada Dubrovnika traži od Vlade i Državne
agencije za sanaciju banaka da gradonačelnica Dubravka Šuica,
sukladno svojoj dužnosti, postane članicom Nadzornog odbora
Dubrovačke banke umjesto Vide Bogdanovića koji je do sada kao
gradonačelnik bio u tom nadzornom odboru. Članovi Gradskog
poglavarstva izrazili su jučer nezadovoljstvo što grad trenutačno
nema svog predstavnika u Nadzornom odboru Dubrovačke banke,
ističući da svojim utjecajem na Dubrovačku banku, čija se imovina
sada rasprodaje, mora osigurati budućnost grada. "Svjesni smo
činjenice da grad Dubrovnik nema mogućnosti utjecaja na Dubrovačku
banku, ali ima odgovornost za gospodarski razvoj i ovim želimo
potaknuti Vladu i Državnu agenciju za sanaciju banaka da imamo
svoga predstavnika u Nadzornom odboru", naglasila je u raspravi
gradonačelnica Šuica.
RIJEKA - Sveučilište u Rijeci, Ministarstvo znanosti i tehnologije
i Zagrebačka banka potpisali su jučer u Rijeci ugovor o dugoročnom
kreditiranju za unaprjeđenje rada toga sveučilišta. Taj ugovor,
jedinstven takve vrste u Hrvatskoj, predstavlja prekretnicu u
razvoju sveučilišta, rekao je tom prigodom rektor Sveučilišta
akademik Danijel Rukavina, naglasivši kako će se time znatno
podignuti razina studiranja. Dobivenim kreditom omogućit će se
ulaganje u objekte sveučilišta, unaprjeđenje informatičke
povezanosti, kupnju najsuvremenije opreme namijenjene podizanju
razine tehnologije nastave. U sklopu Sveučilišta u Rijeci danas
djeluje 10 fakulteta i tri visoke škole u Rijeci, Puli, Opatiji i
Gospiću. Na njima se trenutačno školuje 16.500 studenata.
ZAGREB - U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu danas će biti
svečano dodijeljene Nagrade hrvatskog glumišta. Svečanost se
održava pod pokroviteljstvom ministra kulture Antuna Vujića.
OPATIJA - U Opatiji se u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva
(HND) danas održavaju "Dani hrvatskog novinarstva", s temom
"Problemi lokalnih javni glasila i novih oblika pritisaka na
medije". U večerašnjem dijelu programa bit će dodijeljene
novinarske nagrade za proteklu godinu.
ZAGREB - Društvo Međimuraca u Zagrebu sinoć je u restoranu "Globus"
na Zagrebačkom velesajmu na tradicionalnoj "Međimurskoj večerji"
ugostilo i predsjednika Republike Stjepana Mesića. Pozdravljajući
sve Međimurce, i one u Zagrebu i one iz Međimurja, kao i njihove
goste, predsjednik Mesić kazao je u šali da "iako ne izgledom, ali
marljivošću i radinošću Međimurci su najsličniji Japancima".
"Međimurskoj večerji" nazočan je bio, uz ostale, i potpredsjednik
Hrvatskog sabora Baltazar Jalšovec, koji je prenio pozdrave
predsjednika Zlatka Tomčića. Predsjednik Zavičajnog društva
Danijel Režek podsjetio je da je prvo Zavičajno društvo Međimuraca
u Zagrebu bilo osnovano godine 1936., a da obljetnicu obilježava i
Društvo studenata iz Međimurja, kao i sadašnje Društvo Međimuraca u
Zagrebu.
ZAGREB - U Zagrebu je sinoć iz prigodnu svečanost u Berislavićevoj
ulici otvorena galerija "Zona", u kojoj je, kao prva, postavljena
izložba recentnih radova jednog od vodećih hrvatskih slikara Ede
Murtića. Ta izložba od 10-ak radova najava je veće retrospektivne
izložbe Ede Murtića koja će se u prosincu ove godine, u zajedničkoj
organizaciji galerije "Zona" i Gliptoteke HAZU-a, postaviti u
Modernoj galeriji u Zagrebu. Izlagačka koncepcije galerije "Zona",
prema riječima voditelja galerije Ranka Murtića, bit će usmjerena
na predstavljanje suvremenih domaćih i inozemnih autora te razne
projekte vizualnih umjetnosti.
RIJEKA - Opereta "Momci na brod" Ivana pl. Zajca sinoć je premijerno
izvedena u riječkom HNK-u "Ivana pl. Zajca". Režiser te operete,
izvedene u sklopu "Zajčevih dana", je Stephany Jamnicky, a
dirigirao je Zoran Juranić. U glavnim ulogama nastupili su Ingrid
Jambriško Reljac, Robert Kolar i Kristina Kolar koreografkinja
predstave je Sonja Kastl, kostimografkinja Barbara Bourek a scenu
je osmislio Vojo Radoičić. Opereta "Momci na brod" četvrta je
glazbeno-scenska premijera u posljednjih godinu dana u HNK "Ivana
pl. Zajca".
ROVINJ - Najnoviji uzorci mora u sjevernom Jadranu pokazuju da se
sadržaj kisika u vodi nakon posljednje bure povećao iznad 70 posto,
pa je prošla opasnost od pomora ribe. Nakon povratka istraživačkog
broda "Vile Velebita" koji je prekjučer isplovio iz rovinjske luke
do ušća rijeke Po radi analize mora, jasno je da više nema razloga za
zabrinutost zbog smanjena sadržaja kisika u sjevernom Jadranu,
koji je nedavno bio ispod 30 posto, rekao je jučer predstojnik
Zavoda za istraživanje mora rovinjskog Instituta "Ruđer Bošković"
dr. Nenad Smodlaka. Bura je izazvala potrebno miješanje vode,
odnosno morsko cirkuliranje, pa više nije ugrožena riba koja živi
blizu dna, primjerice škarpina. Dr. Smodlaka ističe kako je
uobičajeno da se svake jeseni sadržaj kisika u sjevernom Jadranu
smanji na 50 ili 40 posto, ali kad se spusti ispod 30 posto, riba je u
opasnosti. U takvim slučajevima od pomoći su jedino klimatsko-
meteorološke promjene.
(Hina) sp sp