FINANCIJSKI BILTEN DO 15. DO 22. STUDENOGA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN do 15. do 22. STUDENOGA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada uputila Sporazum o stabilizaciji u saborsku proceduru 9. Vlada na zatvorenom dijelu sjednice o povećanju cijena mlijeka i kruha 10. Saborski odbor za financije i državni proračun o proračunu za 2002. 11. Ckvenac: Proračun za 2002. - ekonomska politika vlade u drugom dijelu mandata 12. Crkvenac: Ako ih bude prednost domaćim ulagačima u CO i HPB 13. Crkvenac: Osiguranje auta moglo bi poskupiti 150 do najviše 400 kuna 14. HUP: Smanjivanje fiskalnog deficita ispod 5,3 posto BDP-a u 2002. 15. Konjunkturni test: Usporavanje u posljednjem tromjesečju 16. Potpisan ugovor o regionalnom uredu Svjetske banke u Hrvatskoj 17. Predstavljen obvezni mirovinski fond "Zlatna vrata" 18. Ekonomisti: Hrvatskoj je potrebna promjena ekonomske politike i ciljeva 19. MMF umanjio prognoze rasta globalnog gospodarstva 20. Europska komisija snizila procjene gospodarskog rasta 21. WIFO predviđa recesiju u Europi barem dva tromjesečja 22. Bundesbanka drži da Njemačka još nije u recesiji 23. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 16. XI 18.100.000 18.100.000 2,30 14.800.000 4,97 19. XI 40.500.000 40.500.000 3,90 20.000.000 5,60 20. XI 20.000.000 20.000.000 3,85 18.000.000 5,61 21. XI 9.000.000 9.000.000 3,00 29.000.000 4,51 22. XI 27.000.000 2.000.000 5,00 54.700.000 2,66 Dnevni prosjek 22.920.000 17.920.000 3,61 27.300.000 4,67 I ovoga je tjedna na Tržištu novca vladala visoka likvidnost sudionika. Vidljivo je to iz dobre ponude novca, kako u dnevnom tako i u prekonoćnom trgovanju. Međutim, dio je potražnje, uglavnom zbog nemogućnosti dogovora sudionika oko uvjeta kreditiranja, ostao nepodmiren, dok je dio ponude istodobno ostao neplasiran. Tako je u dnevnom kreditiranju unatoč gotovo četiri puta većoj ponudi, nepodmireno ostalo gotovo 21 posto ukupno prjavljene potražnje. Uzrok tomu leži u nemogućnosti dogovora sudionika oko uvjeta kreditiranja te nepodmirenja 25 milijuna kuna potražnje u četvrtak. Cijena se pak novca kretala na uobičajenim razinama. Tako je i ovotjedni njen prosjek bio na prošlotjednoj razini - 3,61 posto. I u prekonoćnom je trgovanju situacija bila slična kao i u dnevnom. Naime, unatoč vrlo dobroj ponudi novca dio je ukupno prijavljene potražnje, zbog nemogućnosti dogovora sudionika oko uvjeta plasiranja sredstava, ostao nepodmiren. Cijena novca u prosjeku je, u odnosu na tjedan ranije, viša tek 0,24 postotna boda i iznosila je 4,67 posto. Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj, 19. studenoga 2001. godine, Hrvatska narodna banka otkupila je na deviznom tržištu 34,05 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,39770 kuna za jedan euro. Izvanredna aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na izvanrednoj aukciji blagajničkih zapisa HNB-a održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 168,8 milijuna kuna, na rok od 28 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 3,50 posto. Od 21. studenoga vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 2,356 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 16. do 22. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 360 390 388 4.339.183 Podravka 145 149 147 1.668.422 Viktor Lenac 119 125 119 592.925 Zagrebačka banka O 1.751 1.800 1.751 12.198.882 Arenaturist 42 42 42 3.995 Atlantska plovidba 42 42 42 13.698 Croatia osiguranje-R 1.499 1.700 1.700 599.884 Erste&Steiemarkishe 4.400 4.400 4.400 1.650.000 Hotel Inter-Conti 95 130 95 58.525 Rabac ugost. i turizam 65 75 65 56.738 Istraturist 71 72,51 71 10.583 Jadranski naftovod 2.000 2.000 2.000 20.000 Jadran-turist 48 48 48 8.786 Karlovačka pivovara 450 499 499 342.557 Končar 48 50 48 30.041 Kraš 164,50 170 170 145.292 Privredna banka 154 160 160 403.658 Plava laguna 571 590 580 69.463 Riječka bnka 190 200 200 2.113.274 Riviera 127 133,50 130 621.302 Slavonska banka 650 650 650 13.000 Splitska banka 210 210 210 73.500 Sunčani Hvar 32 32 32 9.600 Varaždinska banka 145 165 165 27.710 Varteks 28 29,50 28 11.502 Zagrebačka banka C 1.101 1.110 1.110 2.211 PIF Dom 49,50 56,00 55,00 635.887 PIF Expandia 44,99 44,99 44,99 22.495 PIF Pleter 27,20 29,50 27,20 21.602 PIF Slavonski 25,00 25,00 25,00 8.000 PIF Sunce 22,00 22,50 22,50 109.750 PIF Središnji nacionalni 57,50 66,00 66,00 70.537 DAB-O-05CA* 105,91 105,91 105,91 1.565.596 RHMF-O-049A** 100,00 100,00 100,00 7.699.226 HZZO*** 104,50 105,00 104,50 16.035.830 51.253.661 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale **obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale ***obveznice Hrvaskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 51,2 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini obveznicama HZZO (16 milijuna), RHMF-O-049A (7,6) i DAB-O-05CA (1,5 milijuna) te dionicama Zagrebačke banke serije 0 (12,1 milijun), Plive 4,3 milijuna), Riječke banke (2,1 milijun), Podravke (1,6 milijuna) te redovne dionice Croatia osiguranja (1,6 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile čak 32 dionice, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Vodeće je mjesto na listi dobitnica, s dobitkom od čak 200 kuna ili više od 13 posto, zauzela redovna dionica Croatia osiguranja. Slijedila ju je, s rastom cijene od 18 kuna, dionica Plive. Dionica pak Varaždinske banke poskupila je 15, dok su dionice Riječke, Splitske i Zagrebačke banke serije C skuplje po deset kuna. Rast ciljne od po devet kuna zabilježile su dionice Karlovačke pivovare i Središnjeg nacionalnog fonda kojemu je to ujedno povećanje cijene od gotovo 16 posto. Dionica Privredne banke skuplja je osam, a Kraša pet kuna. Značajniji rast cijena zabilježile su dionice tri PIF-a. Tako je dionica Dom fonda poskupila 6,49 kuna ili više od 13 posto, Expandia fonda 5,01 kunu ili gotovo 13 posto, te fonda Sunce 4,5 kuna ili čak 25 posto. Na vrijednosti su još dobile dionice Riviere četiri kune te Istraturiasta i Sunčanog Hvara po jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 20 odnosno tek jedne lipe, našle su se dionice Pletera i Slavonskog fonda. Na vrijednosti su, 0,1 postotni bod od nominalne cijene, dobile i obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a. Na listi gubitnica pak neslavno je vodeće mjesto, s padom cijene od 35,1 kunu, zauzela redovna dionica Zagrebačke banke. Značajnije je 35 kuna ili gotovo 27 posto, potonula cijena dionice Hotela Inter- Continental. Slijedila ju je, s gubitkom od šest kuna, dionica Viktora Lenca. Dionica pak Plave lagune pojeftinila je četiri, a Varteksa tri kune. Dionice Podravke i Atlantske plovidbe jeftinije su jednu kunu. Na vrijednosti su, pola postotna boda od nominalne cijene, izgubile obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Vrijednost pak obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine niža je 0,08 postotnih bodova od nominalne vrijednosti. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna 22 boda - na 987 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 16. do 22. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 423 430 423 6,380 Arenaturist 42 42 42 2.058 Belišće 60 72 72 96.879 Bobis Split 38 38 38 483.018 Chromos boje i lakovi 120 181 176 245.767 Central Bjelovar 100 100 100 900 Ericsson-Tesla 152 160 158 264.533 Hoteli Rabac 70 77,40 70 52.127 Imperial 60 60 60 4.860 Jadranski naftovod 2.000 2.000 2.000 22.000 Karlovačka banka 30 30 30 81.600 Laguna 170 175 170 23.900 MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 29.600 Podravska banka-R 150 190 150 2.039.883 Privredna banka 150 150 150 300.000 Puris 149 149 149 17.878 PPK Valpovo 80 80 80 6.400 Riviera 130 130 130 32.500 ZIF Breza invest 45 45 45 206.370 PIF Dom 49,00 57,00 56,50 4.141.800 PIF Expandia 41,01 46,05 45,55 2.900.728 PIF Pleter 27,01 33,50 33,50 911.393 PIF Slavonski 23,00 29,40 29,40 2.270.540 PIF Sunce 20,15 22,60 22,10 829.884 PIF Središnji nacionalni 54,80 68,99 67,00 3.030.812 PIF Velebit 47,25 55,16 55,00 2.077.004 RHMF-A-A* 42,50 48,00 46,00 3.698.650 RHMJ-A-A** 42,03 47,90 47,90 1.086.836 24.864.321 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu ostvaren promet od 24,8 milijuna kuna, ponajviše zahvaljujući trgovini dionicama PIF-ova (16,1 milijuna) i redovnim dionicama Podravske banke (dva milijuna) te Pravima RHMF (3,6 milijuna) i RHMJ (milijun kuna). Inače, aktivno je bilo 26 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 76 kuna ili čak 76 posto, profitirala dionica Chromosa boje i lakovi. Cijena pak dionice Ericsson-Tesle porasla je šest, ZIF Breza investa pet, a Belišća dvije kune. Ponovno su, uglavnom značajnije, kao i tjedan ranije, na vrijednosti dobile dionice svih sedam PIF-ova. Tako je čak 9,5 kuna ili više od 16 posto, porasla cijena dionice Središnjeg nacionalnog fonda. Značajnije su još, sedam kuna ili više od 14 posto, 5,5 kuna ili gotovo 11 posto, četiri odnosno 3,4 kune ili više od 13 posto, poskupile dionice Velebit, Dom fonda, te Pletera i Slavonskog fonda. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 1,85 kuna odnosno 10 lipa, našle su se dionice Expandia fonda i fonda Sunce. Značajnije su također ovoga tjedna na vrijednosti dobila i Prava. Tako je vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo porasla 5,83 postotna boda od nominalne cijene ili gotovo 14 posto, dok je vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija viša 3,86 postotnih bodova od nominalne cijene. Na listi gubitnica pak ovoga tjedna našlo se šest dionica. Tako je najveći pad vrijednosti, od čak 500 kuna ili 20 posto, zabilježila dionica Jadranskog naftovoda. Značajnije su, 59 kuna ili više od 12 posto odnosno 37 kuna ili gotovo 20 posto te 28 kuna ili 40 posto, pojeftinile dionice ACI Opatije, redovna dionica Podravske banke te dionica Arenaturista. Cijena pak dionice Centrala iz Belišća potonula je deset, a Lagune iz Novigrada pet kuna. Ponajviše zahvaljujući značajnijem rasu cijena dionica PIF-ova, VIN indeks porastao je ovoga tjedna čak 41 bod ili više od šest posto - na 681 bod. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 15. studenoga 22. studenoga Promjena u % New York/DJIA 9.872,39 9.834,68 -0,38 Tokyo/Nikkei 10.489,89 10.696,82 1,97 London/FTSE-100 5.238,20 5.345,90 2,06 Frankfurt/DAX 30 5.006,33 5.124,54 2,36 Rast cijena dionica na Wall Streetu zaustavljen je ovoga tjedna, budući su se ulagači zabrinuli da je njihov optimizam glede oporavka gospodarstva i poslovanja kompanija ipak bio malo preuranjen. Pa čak i usprkos relativno povoljnim statističkim pokazateljima, zabilježen je lagani pad cijena dionica. Ovoga je tjedna bio smanjen i obujam prometa, uoči američkog državnog praznika - Dana zahvalnosti. U manje od dva mjeseca burzovni su indeksi nadoknadili sve gubitke nastale nakon 11. rujna, odnosno porasli su za više od 20 posto od svojih najnižih razina, a tržišta su ušla je u tzv. 'bull market'. U utorak su ulagači predahnuli od kupovine te se zapitali da li su dionice ipak preskupe, obzirom na trenutne poslovne rezultate korporativne Amerike. 'Ne možemo biti sigurni da su dionice poskupljivale na realnim osnovama, odnosno da nije jednostavno riječ o oporavku nakon 11. rujna', kaže jedan od managera First Albany Asset Managementa Peter Gottlieb. Ulagače na kupnju nije moglo motivirati niti izvješće o laganom padu broja nezaposlenih, niti podaci o većem od očekivanja porastu povjerenja potrošača. 'Sve su političke i fiskalne vijesti unazad nekoliko tjedana pozitivne, no nedostaju i vijesti o povoljnim poslovnim rezultatima kompanija', pojasnio je nezainteresiranost ulagača za statistiku predsjednik investicijske kuće LibertyView Rick Meckler. Indeks Dow Jones u proteklih je tjedan dana oslabio 0,38 posto, na 9.834 bodova. Na europskim burzama u tom su razdoblju burzovni indeksi blago porasli, zahvaljujući ponajprije energetskom sektoru. Londonski Ftse indeks ojačao je 2,06 posto - ba 5.345 bodova, a frankfurtski DAX 2,36 posto, dosegnuvši 5.124 boda. "Na tržištu su ponešto porasle cijene, ponajprije zbog njemačkog RWE-a. No, očekujem prilično mirno poslovanje burzi, jer mnogo ulagača očekuje da će sad nastupiti razdoblje konsolidacije, tako da malo tko kupuje", ocijenila je situaciju na tržištu brokerica Merck Finck & Co, Michaela Lattreuter. Njemački energetski div RWE u četvrtak je, naime, objavio značajan skok operativne dobiti na kraju prvog tromjesečja svoje fiskalne godine, koja je završila u rujnu. Dobit mu je porasla čak 300 milijuna eura, dosegnuvši 903 milijuna. Osim njegovih, značajnije su poskupile i dionice njegova konkurenta E.ON-a, budući je ta kompanija objavila da će povećati svoje prisustvo na američkom tržištu kupnjom bar dva lokalna distributera električne energije. Porasle su i cijene dionica naftnih kompanija, budući se cijena sirove nafte na svjetskom tržištu oporavlja, kako se Rusija približava sporazumu sa OPEC-om o smanjivanju proizvodnje. Među najvećim pojedinačnim dobitnicama valja istaknuti dionicu P&Q, britanske kompanije koja organizira krstarenja. Vrijednost joj je skočila čak 18 posto, budući P&Q najavljuje spajanje s Royal Caribbean, pri čemu će nastati najveća svjetska kompanija za tu djelatnost. No, ulagači su ovoga tjedna odlučili prodavati tehnološke i telekom dionice, procjenivši da im je rast cijena u posljednja dva mjeseca bio preagresivan. "Postaje sve očitije da proteklih dva mjeseca rast cijena dionica tzv. nove ekonomije nije bio rezultat oporavka zarada tih kompanija", ocijenio je jedan trgovac dionicama na frankfurtskoj burzi. Najveća gubitnica bila je dionica France Telecoma, čak sedam posto, nakon što je njegova uprava najavila novu emisiju obveznica, kako bi pokrila barem dio golemih dugova. Na Tokijskoj burzi burzovni je indeks Nikkei ojačao gotovo dva posto - na 10.696 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 15. studenoga 22. studenoga Promjena u % Euro/USD 0,8819 0,8777 -0,47 Euro/JPY 107,90 108,77 0,80 USD/JPY 122,35 123,94 1,30 Američki dolar ovoga je tjedna snažno porastao prema najvažnijim svjetskim valutama, unatoč najavama američkih dužnosnika da ne treba očekivati brz gospodarski oporavak SAD-a. Europska i japanska valuta, naime, bile su pritisnute svojim problemima. Podatak o padu njemačkog BDP-a u trećem ovogodišnjem tromjesečju za 0,1 posto u odnosu na prethodno razdoblje nagnala je ulagače na sumnju da će eurozona izbjeći klizanje u recesiju. Budući je ovoga tjedna objavljen i pad poslovnih očekivanja njemačkih poduzetnika na najnižu razinu u proteklih osam godina, a smanjuje se i potrošnja stanovništva te investicije tvrtki, analitičari očekuju da bi njemačko gospodarstvo moglo kliznuti u recesiju. "Euru je potreban dobar katalizator kako bi njegov tečaj počeo rasti. No, podaci pokazuju da najveće europsko gospodarstvo stagnira, što naravno negativno utječe na tu valutu", smatra ekonomist Standard Chartered Bank, Julian Jessop. Iako mu je početkom tjedna ponešto pomogla najava kineske središnje banke da će povećati udio eura u svojim deviznim rezervama, do kraja tjedna njegov se tečaj spustio prema američkoj valuti gotovo pola posto, na 87,77 centi. Tržište nagađa da bi udio eura mogao dosegnuti 10 posto od ukupnih rezervi koje se procijenjuju na 200 milijardi dolara. Japanski jen, pak, pod pritiskom je budući je Standard&Poor's objavio da će sniziti kreditni rejting Japana. Američka agencija za kreditne rejtinge razmatra snižavanje japanskog rejtinga s "AA+" na "AA-", a možda čak i "A+". Japan bi tako trebao dobiti najniži kreditni rejting u skupini sedam najrazvijenijih, odnosno isti kao što ga imaju Malta i Cipar. "Strani ulagači neće htjeti kupovati obveznice zemlje s kreditnim rejtingom "A+", a pretpostavljaju da će i valuta te zemlje morati značajnije oslabiti", opisao je situaciju na tržištima analitičar Merrill Lynch Japan, Masuhisa Kobayashi. Procjenjuje se da će inozemni dug Japana do kraja fiskalne 2001., odnosno krajem ožujka iznositi otprilike 5,4 bilijuna američkih dolara, što je 28,5 posto više od japanskog BDP- a. Tako će Japan uskoro postati najveći zajmoprimac u svijetu. Poticaj spuštanju tečaja jena dala je nešto ranije i najava japanskog ministarstva financija da će se nastaviti prodaja jena na deviznim tržištima kako bi se dodatno oslabila valuta, i tako pomogao gospodarski oporavak. Jen je tako tijekom tjedna oslabio 0,80 posto prema euru i 1,30 posto prema dolaru. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1tjedanŠ%Ć 1mjesecŠ%Ć 3mjesecaŠ%Ć 6mjeseciŠ%Ć 15.11.01 USLIB 2,09 2,08 2,02 2,00 15.11.01 EULIB 3,37 3,37 3,34 3,20 22.11.01 USLIB 2,10 2,10 2,13 2,18 22.11.01 EULIB 3,40 3,35 3,36 3,28 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 16. do 23. studenoga 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 16. studenoga 23. studenoga u % Euro 1 7,3911 7,3837 -0,10 DEM 1 3,7790 3,7752 -0,10 USD 1 8,3752 8,4116 0,43 GBP 1 12,0377 11,8919 -1,21 JPY 100 6,8500 6,8021 -0,69 ATS 1 0,5371 0,5365 -0,11 ITL 100 0,3817 0,3813 -0,10 CHF 1 5,0198 5,0547 0,69 SIT 100 3,3904 3,3700 -0,60 U posljednja je tri tjedna tečaj kune, na tečajnici HNB-a, prema euru i tečajevima zemalja euro zone ojačala 0,75 posto. Također je u posljednja tri tjedna, u odnosu na kunu, 1,84 posto pala vrijednost britanske funte, dok je tečaj japanskog jena niži 0,71 posto. Tečaj pak slovenskog tolara oslabio je u odnosu na tjedan ranije 0,69 posto. Američki je pak dolar nastavio jačati te je u tri tjedna, u odnosu na kunu, ojačao 2,23 posto. Porasla je, 0,69 posto, ovoga tjedna i vrijednost švicarskog franka. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani iznos izdanja iznosio je 200 milijuna, dok je kasnije taj iznos uvećan na 201,1 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 121 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 30 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 99,542 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,00 posto. Najniža ponuđena cijena bila je 99,468 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,65 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga iznosila 99,542 kuna, uz kamatu od 4,00 posto. Udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 145,9 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 110,9 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,793 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,90 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,744 kuna, uz kamatu od 5,10 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,769 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,00 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 54,1 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 113,2 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 60,2 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 97,378 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,40 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,095 kuna, uz kamatu od 6,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,142 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,90 posto. Nebankarski je sustav u emisiji sudjelovao s 3,32 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,097 milijardi kuna. Od toga je 412,5 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,262 milijarde, dok je na rok od 182 dana upisano 2,422 milijarde kuna. Slijedeća će se aukcija održati 27. studenoga. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 250 milijuna kuna. 8. Vlada uputila Sporazum o stabilizaciji u saborsku proceduru Hrvatska vlada uputila je u četvrtak Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i privremeni sporazum o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima u saborsku proceduru na ratifikaciju. Vlada je na svojoj redovitoj sjednici prihvatila nacrt prijedloga zakona o potvrđivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, zakona o potvrđivanju Privremenog sporazuma te nacrt prijedloga zakona o provedbi tih dvaju sporazuma. Sva tri prijedloga prihvaćena su jednoglasno i upućeni u saborsku proceduru po hitnom postupku tako da će se oni naći na dnevnom redu već na tekućoj sjednici Hrvatskog sabora. Hrvatska je 29. listopada ove godine potpisala s Europskom unijom sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i privremeni sporazum o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupit će na snagu nakon ratifikacije u Hrvatskom saboru, Europskom parlamentu i u parlamentima 15 zemalja članica Europske unije. Kako se s provedbom SSP-a ne bi čekalo dovršetak procesa ratifikacije, što može potrajati oko dvije godine, potpisan je privremeni sporazum o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima koji će stupiti na snagu 1. siječnja sljedeće godine. Hrvatski ministar za europske integracije Neven Mimica rekao je da je riječ o uobičajenom postupku ratifikacije međunarodnih ugovora. Vlada smatra da je za prihvaćanje ovih triju zakona potrebna natpolovična, a ne dvotrećinska većina, uz obrazloženje da se ovim sporazumima ne prenose ustavne ovlasti na neka nadnacionalna tijela. Vlada predlaže potpuni saborski nadzor nad provedbom SSP-a i privremenog sporazuma, posebice nadzor rada Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje i privremenog odbora. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje i privremeni odbor imaju ovlasti za donošenje odluka kojima se omogućava postizanje ciljeva zadanih SSP-om odnosno privremenim sporazumom. U hrvatskoj javnosti su se pojavile teze da će Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje i privremeni odbor imati ovlasti čak i iznad Hrvatskog sabora. Kako bi se odagnali takvi strahovi Vlada predlaže da se stajališta koja će hrvatski predstavnici zastupati u radu tih tijela utvrđuju posebnom odlukom Vlade, koja može pri donošenju tih odluka prijedlog dostaviti Hrvatskom saboru ili njegovom radnom tijelu na razmatranje radi davanja mišljenja. Prijedlogom zakona se utvrđuje i uloga Hrvatskog sabora u postupku sklapanja dvostranih ugovora o regionalnoj suradnji predviđenih SSP-om. Prema tom prijedlogu zakona Sabor će biti uključen i prije sklapanja tih bilateralnih sporazuma, a ne kako je to uobičajeno kod međunarodnih ugovora tek nakon njihova potpisivanja. 9. Vlada na zatvorenom dijelu sjednice o povećanju cijena mlijeka i kruha Na zatvorenoj sjednici, održanoj u četvrtak, hrvatska je Vlada raspravljala o povećanju cijena konzumnog mlijeka i odlučila smanjiti carinske zaštite, a u vezi s povećanjem cijena nekih vrsta kruha Vlada je izrazila uvjerenje da će "potrošači rješenje pronaći u konkurenciji". U svezi povećanja cijena kruha, Vlada je vrlo štetnim ocijenila poigravanje trgovačkim maržama isključivo zbog financijske dobiti i to s jednim od najosjetljivih proizvoda kao što je kruh. Kako se radi o pojedinačnom slučaju, Vlada vjeruje da će potrošači rješenje pronaći u konkurenciji - priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću. Uslijed povećanja cijene dnevnog konzumnog mlijeka, Vlada je donijela odluku o smanjenju carinske zaštite, tako da će pri uvozu mlijeka za preradu zaštita iznositi 15 posto, a za ugušćeno mlijeko 20 posto. Vlada, stoga, od prerađivača mlijeka traži smanjenje cijena mlijeka, odnosno njihovo vraćanje na prethodne cijene, kako ne bi bila prisiljena posegnuti za mjerom sniženja carine za uvoz gotovog mlijeka - stoji u priopćenju. 10. Saborski odbor za financije i državni proračun o proračunu za 2002. Saborski Odbor za financije i državni proračun raspravljao je u utorak o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2002., kao i niz pratećih zakonskih prijedlog te konačnom prijedlogom zakona o izvršenju proračuna. Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak uvodno je istaknuo kako Vlada za iduću godinu predlaže konsolidirani državni proračun, u iznosu od 76 milijardi 887 milijuna kuna, i to po novoj metodologiji i računskom planu. Ukupni prihodi takvog konsolidiranog proračuna iznosili bi 73 milijarde 908 milijuna kuna. Prvi su put u proračun, rečeno je, uključeni i fondovi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, zavoda za zapošljavanje, te dva nova fonda - za razvoj i zapošljavanje, te za regionalni razvitak, koji će se financirati prihodima od privatizacije. Članovi Odbora pozitivnim su ocijenili objedinjavanje državnog financiranja na jednom mjestu, no ukazali su i nejednakomjeran razvoj, da dok se pojedine stavke i mase plaća smanjuju u Saboru rastu kod Vlade i njezinih ureda, kako nema preciznih podataka o načinima trošenja sredstava u dvama novim fondovima, Hrvatskim cestama i Hrvatskim autocestama, da rastu zakupnine, najamnine plaćanja za intelektualne i promidžbene usluge, stručno usavršavanje. Predsjednik Odbora Jadranko Mijalić se osvrnuo na očekivane prihode od privatizacije kojima će se puniti dva fonda, naglasivši kako HFP ima lošu aktivu i kako je već u 2000. ostvareno 14,1 posto manje prihoda nego godinu prije. Ujedno mirovinski fond od tvrtki iz portfelja HFP-a potražuje ukupno 820 milijuna kuna. Podsjetio je i na problem sanacije PIK-ova, primjerice PIK-a Vrbovec koji je "vreća bez dna i ne stvara rezultate već samo troškove". Nezavisni zastupnik Đuro Njavro je predložio da se rasprava o proračunu odgodi dok Vlada ne izvijesti Sabor o trenutačnom međunarodnom položaju Hrvatske te mogućim aktivnostima nakon što je Pariški klub oprostio dvije trećine ranijih dugova SRJ. Uz prijedlog proračuna, saborski je Odbor u paketu s proračunom raspravljao i o nizu zakonskih prijedloga izmjena zakona o trošarinama. Njima se predlaže povećanje trošarina na uvoz automobila, povećanje trošarine na pivo, izmjene zakona o posebnom porezu na naftne derivate po kojima bi dio trošarina i to u iznosu 50 lipa bio preusmjeren u cestogradnju. U idućoj se godini uvodi i novi porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti od 15 posto. 11. Ckvenac: Proračun za 2002. - ekonomska politika vlade u drugom dijelu mandata Prijedlog državnog proračuna za iduću godinu polazi od dugoročne makroekonomske strategije stabilnosti, aktivnosti za ubrzanje razvoja te aktivne politike zapošljavanja, istaknuo je ministar financija Mato Crkvenac predstavljajući u četvrtak u Hrvatskom saboru značajke prijedloga državnog proračuna za 2002. u koji su prvi puta uključeni i fondovi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te Zavoda za zapošljavanje. Vlada predlaže konsolidirani državni proračun, u iznosu od 76,88 milijardi kuna i to po novoj metodologiji i računskom planu, pri čemu su prihodi proračuna 73,9 milijardi kuna. Proračun je rađen na pretpostavci rasta BDP-a u idućoj godini od 3,5 posto, inflaciji koja će biti najviše 4 posto, te deficita platne bilance koji se smanjuje na tri posto. U podužem predstavljanju značajki proračuna i pratećih zakonskih prijedloga, ministar Crkvenac je ocijenio da je riječ o možda najvažnijem paketu u mandatu ove Vlade jer sadrži ekonomsku i razvojnu politiku koja će se provoditi u drugom dijelu njenog mandata. Među ostalim je istaknuo da već deveti kvartal za redom raste BDP, koji će u ovoj godini porasti 4,5 posto. Sve to prati i snažan rast industrijske proizvodnje, uz nisku inflaciju, od prosječno 3,3 posto (uz porast cijena na malo od 4,5 posto i baznu inflaciju od 2,2 posto). Smanjuje se i razina vanjskog duga, kao i deficit tekućeg računa platne bilance, koji je obuzdan na 2,1 posto BDP-a. Od osnovnih promjena u idućoj godini Crkvenac izdvaja da će ukupni izdaci središnje države u postotku BDP-a biti smanjeni 4,5 postotna poena u usporedbi s 1999., odnosno na 28,1 posto BDP-a. Više puta ponovivši kako je proračun razvojan i da su u njemu predviđene mjere aktivnog zapošljavanja, Crkvenac je ustvrdio da su izvjesni prihodi od privatizacije, i to u iznosu od 2,5 milijarde kuna, od čega bi se polovica trebala prikupiti prodajom Croatia osiguranja. Za iduću godinu najavio je i početak privatizacije INA-e, nekih banaka, kao i dijela portfelja u Hrvatskom fondu za privatizaciju, koji je ukupno vrijedan između šest i sedam milijardi eura. Posebno se osvrćući na stvaranje dva nova fonda - za zapošljavanje i razvoj, te za regionalni razvitak, ministar financija je kazao kako će se ti fondovi puniti sredstvima od privatizacije, te kako to nisu izvanproračunski fondovi. No, ukazao je i na brojne promjene koje izravno nisu iz njegova resora, ali koje podupiru osnovnu intenciju Vlade oko razvoja. Tako je najavio pojednostavljenu proceduru osnivanja poduzeća, poticanje tvrtki, njihova razvitka i uloge u široj regiji, aktiviranje deska u sklopu Ministarstva gospodarstva, gdje bi na jednom mjestu ulagači dobili informacije, porast domaće štednje, izmjene Zakona o radu, kojima će se omogućiti rad na određeno vrijeme, kao i rad kod kuće, davanje vojnih objekata i sličnih neiskorištenih nekretnina, pa i za jednu kunu, onima koji znaju što će proizvoditi. Od kredita koje u praćenju tog programa može očekivati hrvatska Vlada ministar Crkvenac je izdvojio da će temeljem EFSAL zajma do kraja godine biti povučeno 80 milijuna dolara, a da će u idućoj godini stići 101 milijun dolara od Svjetske banke za financiranje poduzetništva. Kreditna sredstva očekuju se od EBRD-a, Razvojne banke Vijeća Europe, Europske investicijske banke, iz same Europske unije mogu se očekivati sredstva za obnovu. Hrvatska banka za obnovu i razvitak, rekao je Crkvenac, počela je izravno odobravati kredite tvrtkama. Zapošljavanje, povećanje standarda, otvorenost, konkurentnost, stabilnost, prateće su karakteristike državnog proračuna za 2002, rekao je Crkvenac. 12. Crkvenac: Ako ih bude prednost domaćim ulagačima u CO i HPB Ministar financija Mato Crkvenac izjavio je u petak kako će u slučaju više dobrih ponuda domaćih i inozemnih ulagača za kupnju Croatia osiguranja (CO) i Hrvatske poštanske banke (HPB) prednost dati domaćim financijerima. "Ako postoje domaći kvalitetni kupci koji mogu osigurati da se te institucije uspješno razvijaju, zalagat ću se i njima dati prednost", izjavio je Crkvenac na današnjem susretu s novinarima. O stvaranju poola domaćih tvrtki i institucija za pojedinačnu kupnju CO i HPB-a, ministar financija ima pozitivan stav, ali Vlada, kaže, o tome nije raspravljala. O sudbini Hrvatske poštanske banke definitivna odluka još nije donijeta. Jedino je sigurno da ovakva kakva jest - HPB ne može ostati, a njezina je budućnost biti bankom partnerom malog i srednjeg poduzetništva te istodobno obavljati poslove za državu uz sferi javnih financija (socijala, mirovine i slične transakcije), rekao je ministar financija. Crkvenac kaže da ne bi bilo dobro da HPB bude "nasilno privatizirana", jer bi cijena bila nepovoljna, te da nije dobro ni da bude likvidirana, jer bi to proračun koštalo 1 do 1,5 milijardi kuna. Naglasio je kako postoji interes za dokapitalizaciju HPB-a i u zemlji i u inozemstvu. Uz dokapitalizaciju, novu poslovnu strategiju i uspješan managament, HPB može postati vrlo uspješna banka, poručio je Crkvenac. Što se pak tiče najveće hrvatske osiguravateljne kuće, Croatia osiguranja, Vlada je, naglašava Crkvenac, učinila sve što je mogla da tvrtka posluje sve uspješnije, a vidljivo je to, napominje, po dobrim poslovnim rezultatima kuće kojoj je na čelu Nadzornog odbora upravo ministar financija. Ništa nije učinjeno kako bi se dovela u pitanje cijena i cijela privatizacija, odgovorio je Crkvenac upitan za komentar navoda same Uprave kako će zbog dopunskog zdravstvenog osiguranja (koje prelazi u HZZO) tvrtka izgubiti godišnje 160 milijuna kuna prihoda. 13. Crkvenac: Osiguranje auta moglo bi poskupiti 150 do najviše 400 kuna Ministar financija Mato Crkvenac ustvrdio je u petak da bi uvođenje novog poreza na premije osiguranja od automobilske odgovornosti, po stopi od 15 posto, u konačnici moglo značiti povećanje obveznog osiguranja za 150 do najviše 300-400 kuna. "Može se dogoditi da neka osiguravajuća društva ne prevale to na policu, ili da prevale samo dio", kazao je Crkvenac na susretu s novinarima u Ministarstvu financija. Vlada je, naime, uz prijedlog proračuna za iduću godinu u saborsku proceduru uputila i prijedlog zakona o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti. Po njemu, taj bi se porez od 1. siječnja iduće godine plaćao po stopi od 15 posto, a obveznici bi bila osiguravajuća društva. Detalji, pa i pitanje same osnovice, bili bi riješeni podzakonskim aktima koji se pripremaju. No, u Ministarstvu financija tumače da će osnovica za porez biti iznos umanjen za osobne popuste vlasnika vozila (koji može ići do najviše 50 posto). Time posredno potvrđuju kako će na kraju ipak to porezno opterećenje platiti građani. Sve kalkulacije Ministarstva financija rađene su na osnovi stvarno plaćenih premija. Tako je i Crkvenac računicu o mogućem povećanju izveo na osnovu podatka da je prosječna premija obveznog automobilskog osiguranja koja se plaća 1.100 kuna, pa onda 15 posto poreza iznosi 165 kuna. To bi korisnike godišnje moglo koštati 100 do 150 kuna, a nikoga ne više od 300 do 400 kuna, tvrdi Crkvenac. Na istom je temelju i računica Ministarstva po kojoj bi se uvođenjem tog novog poreza u proračun iduće godine slilo 230 milijuna kuna. Vlada je Saboru uputila i paket zakonskih prijedloga izmjena zakona o trošarinama. Njima se predlaže povećanje trošarina na automobile i pivo, preraspodjela trošarina na naftne derivate jer bi dio od 50 lipa bio usmjeren cestogradnji, dok je kod svih ostalih (alkohol, kava, duhan i duhanske prerađevine, bezalkoholna pića) promjena tehnička. Naime, od početka iduće godine ubiranje trošarina bilo bi na jednom mjestu i to kod Carinske, a ne više i Porezne uprave. Carina i tako ubire dio trošarina, i to na proizvode koji se uvoze, i sada bi to preuzela u cijelosti, objašnjava Crkvenac. Ipak Carina tek treba razraditi postupak ubiranja tuzemnih trošarina. Trošarine na cigarete, kaže Crkvenac, nisu povećane jer i sada su među najskupljima u okruženju. Njihovo povećanje samo bi povećalo šverc, a protiv njega Crkvenac najavljuje "veliku hajku". Upitan za obećanja o smanjenju stope PDV-a, ministar financija je odgovorio da je to i dalje cilj. Ali teško je u ovom trenutku reći kada će se tome pristupiti, učinit ćemo to kada bude koristilo svima. Da to učinimo sada ne bi koristilo nikome jer bi trebalo povećati druge poreze, objasnio je Crkvenac. Ministar financija ni danas nije otkrio koja su to dva velika projekta, uz autocestu Zagreb-Split, koje Vlada priprema. Otkrio je tek da se oni odnose na zapošljavanje, posebno ubrzanje zapošljavanja mladih obrazovanih ljudi, te na snažniji regionalni razvitak. 14. HUP: Smanjivanje fiskalnog deficita ispod 5,3 posto BDP-a u 2002. U idućoj godini u Hrvatskoj se može, sudeći prema službenim najavama, očekivati umjereno restriktivna fiskalna politika, koja bi mogla, rezultirati smanjivanjem fiskalnog deficita ispod ovogodišnjih 5,3 posto BDP-a, objavljeno je u posljednjem broju Ekonomskog monitora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). To će biti moguće ostvariti rastom poreznih prihoda zbog rasta nominalnog BDP-a, te relativnom restrikcijom rashoda. Međutim, postoji rizik da najavljeni veliki infrastrukturni projekti prenapregnu državne financije i otežaju fiskalnu konsolidaciju, napominju u Ekonomskom monitoru. U posljednjem tromjesečju ove godine očekuje se usporavanje trenda rasta u prerađivačkoj industriji, ali i ubrzavanje rasta u proizvodnji i opskrbi struje, plina i vode, što će, prema procjenama Monitora, osigurati godišnji rast ukupne industrijske proizvodnje u Hrvatskoj od oko 6 posto. Ovogodišnji rast BDP-a zadovoljava svojom dinamikom, ali ne i strukturom potražnje gdje dominira domaća apsorpcija, ističu iz HUP-a. Što se pak tiče međunarodne razmjene i devizne pričuve u cijeloj 2001. godini valja očekivati deficit tekućeg računa bilance plaćanja od oko 800 milijuna američkih dolara, odnosno četiri posto BDP-a. Prosječna plaća na razini ukupnog gospodarstva raste, no umanji li se rast plaća za rast troškova života, te ukoliko se zanemare određene mjesečne oscilacije, proizlazi da realne neto plaće u Hrvatskoj stagniraju od kraja 1999. godine. Što se pak tiče cijena, Ekonomski savjet HUP-a ističe kako sve relevantne projekcije govore u prilog postupnom smanjenju stope inflacije, koja bi mjerena indeksom na malo, prosječno godišnje u 2001. mogla iznositi oko 5,4 posto, dok bi u idućoj godini ona pala na ispod četiri posto. Na tržištu rada u narednim mjesecima treba očekivati sezonski nepovoljnija kretanja tj. pad zaposlenosti i rast nezaposlenosti. No u usporedbi s lani, takvi će negativni trendovi, procjenjuju iz HUP-a, biti zasigurno slabiji. U srednjoročnoj perspektivi posljednja kretanja upućuju na zaključak da se Hrvatska primiče 'recesijskom dnu' na tržištu rada, nakon čega bi mogao krenuti postupni oporavak. Ekonomski savjet HUP-a, koji je i pripremio listopadski broj Ekonomskog monitora objavljenog na Internet stranici HUP-a, napominje kako bi bilo korisno da javnosti postanu dostupni određeni podatci o stanju javnih financija, poput stanja dospjelih nenaplaćenih obveza države ili financijskog stanja u parafiskalnim fondovima. Prema njihovom mišljenju, time bi se povećala transparentnost i povjerenje u fiskalne račune države, ističući kako se takvi podaci redovito pripremaju za potrebe međunarodnih institucija (MMF). 15. Konjunkturni test: Usporavanje u posljednjem tromjesečju Konjunkturni test hrvatskog gospodarstva, koji je potkraj trećeg tromjesečja proveo Centar za istraživanje konjunkture Privrednog vjesnika, pokazuje da će nakon usporavanja ili pada industrijske proizvodnje u četvrtom tromjesečju, u prvom tromjesečju iduće godine doći do ponovnog blagog oživljavanja. Pokazatelji konjunkture u industriji nakon znatnog pada u prethodnom testu provedenom krajem drugog tromjesečja (za oko osam bodova), u najnovijem testu pokazuju blagi porast za 0,6 boda, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare u Privrednom vjesniku. U konjunkturnom testu sudjelovalo je 302 tvrtke iz prerađivačke industrije, građevinarstva i trgovine. Rezultati testa pokazuju kako će oživljavanje, međutim, i dalje biti posljedica prvenstveno rasta narudžbi s domaćeg tržišta, a ne iz inozemstva, istaknuto je na konferenciji za novinare. U građevinarstvu je, u skladu s predviđanjima u prethodnom testu, aktivnost u četvrtom tromjesečju ove godine bila slabija nego u drugome. Građevinari predviđaju da će se njihova aktivnost u četvrtom tromjesečju ove godine zadržati približno na razini one iz prethodnog tromjesečja. U trgovini na veliko, pak, poslovanje i poslovni položaj ocjenjuje se slabije nego u trgovini na malo, a isto su takve razlike u ocjeni poslovanja u sljedećem tromjesečju, odnosno u pola godine. Ocjene poslovnog položaja u trgovini motornim vozilima krajem se trećeg tromjesečja bile znatno slabije nego u prethodnom testu. Na konferenciji za novinare predstavljena je i nova knjiga "Istraživanje konjunkture u Hrvatskoj" autora, a ujedno i voditelja konjunkturnog testa hrvatskog gospodarstva dr. Gorazda Nikića. Osim predstavljanja rezultata novog testa konjunkture, što će se ubuduće činiti redovito, na presici su prezentirani i rezultati nedavno dovršenog Investicijskog testa gospodarstva. Glavni zaključak tog testa je da investicije u 2001. preskaču amortizaciju. Iz rezultata testa proizlazi dvije značajne poruke. Nakon višegodišnje stagnacije privrednici u 2001. godini predviđaju znatan porast investicija, osjetno iznad amortizacije, a taj trend, ukoliko se nastavi, mogao bi biti početak dugoročnijeg rasta i novog investicijskog ciklusa. Druga je poruka da se najavljene investicije nedvojbeno u funkciji restrukturiranja, a među motivima je posebno naglašeno uvođenje novih tehnologija. 16. Potpisan ugovor o regionalnom uredu Svjetske banke u Hrvatskoj Direktor Svjetske banke za srednju i jugoistočnu Europu Andrew Vorkink u ponedjeljak je u Ministarstvu financija s ministrom Matom Crkvencem potpisao ugovor o uspostavljanju regionalnog ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, a koji će pokrivati područje Hrvatske, Bugarske i Rumunjske, priopćeno je iz Ministarstva financija. Kako je istaknuto, time se otvaraju velike mogućnosti proširenja suradnje u regiji, a znači i veliko priznanje Hrvatskoj koja postaje regionalni centar Svjetske banke za navedene zemlje. Tijekom susreta razgovaralo se i dosadašnjoj, kao i o budućoj suradnji Hrvatske i Svjetske banke. Regionalni ured Svjetske banke otvoren je u Zagrebu prošloga tjedna. Njegovo je otvaranje, kako je tada naglašeno, u sklopu politike decentralizacije Banke kako bi povećala primjenu pomoći zemljama članicama i bila efikasnija u poticanju gospodarskih reformi i ukupnog razvitka. 17. Predstavljen obvezni mirovinski fond "Zlatna vrata" Zadarska Dalmatinska banka predstavila je u petak obvezni mirovinski fond "Zlatna vrata" čiji je osnivač, a kojeg podržavaju Istarska i Sisačka banka te Charlemange Capital svojim međunarodnim investicijskim iskustvom. Obveznim mirovinskim fondom Zlatna vrata upravlja Dalbank d.o.o., društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, a temeljni kapital fonda je 40 milijuna kuna. Razlozi osnivanja fonda, istaknuo je predsjednik Uprave Dalbank-e Damir Rovis, je ponuditi klijentima što bolji proizvod te potvrditi poziciju Banke kako u domicilnoj regiji tako i na širem području. Marketinška kampanja je pripremljena, kazao je Rovis i dodao kako do kraja tjedna očekuju odobrenje HAGENA-e za promotivne materijale, a do kraja mjeseca licencu za rad. Kroz kampanju ćemo nastojat objasniti klijentima da je naš proizvod dobar, a imat ćemo i malo manje konzervativnu politiku ulaganja, odnosno, umjesto u državne obveznice više će se ulagati u hrvatske dionice, najavio je Rovis. Na novinarski upit o izboru banke skrbnika, Rovis je kazao kako će njeno ime biti naknadno objavljeno. 18. Ekonomisti: Hrvatskoj je potrebna promjena ekonomske politike i ciljeva Hrvatskoj je potrebna promjena ekonomske politike, promjena ciljeva, jer nastavak sadašnje politike znači daljnje zadržavanje u recesiji i vodi daljnjem propadanju pri čemu će se zalaganje za priključenje EU pritvoriti u običnu parolu, najčešće su poruke ekonomista s drugog dana savjetovanja u Opatiji, održanog u četvrtak. Na devetom se tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista raspravljalo o globalizaciji i europskim integracijama, pri čemu su sudionici iznijeli niz kritika na sadašnju ekonomsku politiku. Tako Branimir Lokin i Ivo Lovrinović poručuju da hitno treba prekinuti s politikom stabilizacije koja je, kažu, od svog uvođenja 1993. i danas na snazi. Stabilizacija se stalno vrti, ali ništa se ne radi da se ona usporedi sa stvarnim životom, a on je evidentan u standardu i nezaposlenosti. Sve priče o globalizaciji padaju, jer u kući imamo koncepciju koja je samouništenje. Danas smo dalje od tih integracija nego jučer, a sutra ćemo biti još dalje, ističe Lokin. Stoga on poziva na "brutalno odbacivanje programa stabilizacije" i od ekonomske politike traži da počne rješavati osnovne probleme, nezaposlenost, problem platne bilance i drugo. Lovrinović smatra da cilj svih vlada od 1993. nije bio razvoj realnog sektora nego stabilnost monetarnog sustava, te da je takva politika temeljena na monetarizmu dovela do razilaženja ta dva sektora. Nastavak takve politike značio bi da će se Hrvatska još uvijek držati u recesijskim okovima, što je rečeno još i prije četiri godine, kaže. Stoga se Lovrinović zalaže za drugačiju, novu monetarnu politiku koja će imati smisla samo ako se promijene glavni ciljevi ekonomske politike pri čemu prednost treba dati izvozu i zapošljavanju. Predlaže da se osmisli i nova efikasnija politika upravljanja javnim dugom . Usklađivanjem svih segmenata ekonomske politike treba stimulirati proizvodnju, porast zaposlenosti, izvoz i ekonomski rast uz žrtvovanje dijela monetarne stabilnosti. Riječ je, kaže Lovrinović, prije svega o većim projektima uz intervenciju države (brodogradnja, turizam, PIK-ovi). Dosadašnji ciljevi su važni ali trebaju doći u drugi plan. U protivnom poručuje, Hrvatska stvara preduvjete za dugotrajnu dužničku ekonomiju i socijalno- političke tenzije pri čemu će se zalaganje za priključenje EU pretvoriti u običnu parolu. Branko Horvat kaže da u EU nećemo ući ni u idućih 20 godina, a nastavi li se sadašnja politika nastavit će se i sadašnje propadanje. Horvat se priklanja procjenama da će gospodarski rast iduće godine biti između nula i 2 posto, a uz sadašnju ekonomsku politiku očekuje i povećanje nezaposlenosti i daljnje razaranje hrvatske poljoprivrede. Alternativa je za njega zamjena politike tržišnog fundamentalizma politikom ekonomskog razvoja uz potrebne institucionalne promjene. Kao prvu mjeru za to ističe potrebu imenovanja ekonomskog savjeta od najeminentnijih i međunarodno priznatih ekonomista i nezavisnih ekonomskih stručnjaka. Njegova je poruka da sindikati zajedno s HUP-om i javnim mnijenjem prisile Vladu da prihvati program takvog ekonomskog savjeta. Savjetnik predsjednika Republike za gospodarstvo Dubravko Radošević podsjetio je da najoptimističnije prognoze govore da bi Hrvatska mogla biti punopravna članica EU 2010. Ulazak u EU zahtijeva osmišljavanje niza akcija kako bi se postigli najveći mogući efekti za nacionalnu ekonomiju. Hrvatskoj je, kaže Radošević, potrebna strategija priključenja EU, a uz tu opću potrebna je i parcijalna strategija eurizacije. U raspravi je također predloženo osnivanje državne banke koja bi imala razvojnu misiju, istaknuta potreba povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Sutra, posljednjeg dana savjetovanja raspravljat će se o temi poduzeća i poduzetnik u sadašnjem trenutku. 19. MMF umanjio prognoze rasta globalnog gospodarstva Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da će svjetsko gospodarstvo ove i iduće godine rasti po nižoj stopi od ranijih prognoza, odnosno za 2,4 posto. Sredinom listopada MMF je objavio prognoze od 2,6-postotnom rastu ove godine, odnosno 3,6-postotnom rastu u 2002., no te su procjene bile temeljene na podacima prikupljenim prije terorističkih napada na SAD 11. rujna. Ipak, glavni direktor MMF-a Horst Koehler napominje kako očekivana stopa rasta - gotovo dvostruko manja od prošlogodišnje, ne znači i sigurno klizanje u recesiju svjetskog gospodarstva, iako većina analitičara upravo razinu od 2,5 posto drži kritičnom granicom. "Moramo priznati da smo se nakon 11. rujna suočili s izvanrednom nesigurnošću", kazao je Koehler, dodavši kako u povijesti nema presedana na kojem bi se mogle temeljiti sigurne prognoze. No, čvrsti temelji industrijaliziranih zemalja, niska cijena nafte te razvoj novih tehnologija trebali bi olakšati oporavak svjetskog gospodarstva. Stoga pesimizmu nema mjesta, već se treba okrenuti učvršćivanju povjerenja kroz stabilne političke odluke. Pritom se treba pripremiti i na suočavanje s još težim okolnostima ukoliko se za to pokaže potreba, napominje glavni direktor MMF-a. Prema revidiranim procjenama MMF-a, američko će gospodarstvo ove godine porasti za tek 1,1, a iduće 0,7 posto, dok su prijašnje prognoze govorile o stopama od 1,3 i 2,2 posto. Gospodarstvo Europske unije, pak, trebalo bi rasti po stopi od 1,7 posto ove, te 1,4 posto iduće godine. No, u MMF-u predviđaju da će Japan ipak biti u recesiji, odnosno zabilježiti pad BDP-a za 0,9 posto u 2001. te 1,3 posto u 2002. Koehler je pozdravio i 10 ovogodišnjih smanjivanja kamatnih stopa u SAD-u, kao i rezanje ključne kamatne stope u eurozoni na 3,25 posto, no dodao je kako Europska središnja banka, zbog niske stope inflacije, još uvijek ima prostora da daljnje popuštanje svoje monetarne politike. 20. Europska komisija snizila procjene gospodarskog rasta Europska komisija u srijedu je snizila službene procjene rasta gospodarstva eurozone i Europske Unije, procjenjujući da će iduće godine biti zabilježeno najsnažnije usporavanje rasta od recesije početkom 1990-tih. Bruto domaći proizvod (BDP) eurozone trebao bi ove godine porasti 1,6 posto, a iduće usporiti na 1,3 posto. Ta procjena, koja po prvi puta uključuje sve utjecaje rujanskih terorističkih napada na SAD, vrlo će vjerojatno po prvi puta od 1993. pogoršati i budžetske pozicije država članica EU. Europski povjerenik za gospodarstvo Pedro Solbes je izjavio da "vidi svjetlo na kraju tunela", ocjenjujući da usporavanje gospodarskog rasta u Europi ne bi trebalo biti tako oštro kao u SAD- u, te da europska gospodarstva ne bi trebala kliznuti u recesiju. "No, s druge strane, područje eurozone neće uspjeti postići sve potencijale gospodarskog rasta, sve dok se američko u drugoj polovini iduće godine ne počne oporavljati", smatra Solbes. "Pogoršanje gospodarskih izgleda, prema napravljenim simulacijama, moglo bi pogoršati fiskalne pozicije članica EU. Proračunski manjkovi u nekim zemljama mogli bi se približiti tri posto BDP-a", stoji u izvješću Europske komisije. Manjak u proračunu Njemačke, najsnažnijem europskom gospodarstvu, iduće bi godine mogao dosegnuti 2,7 posto BDP-a, što je blizu krajnje granice od tri posto određene sporazumom EU o stabilnosti i rastu. U Francuskoj bi manjak trebao porasti s ovogodišnjih 1,5 posto na 2 posto u 2002. Ovogodišnji rast gospodarstava 15 članica Europske Unije Komisija procjenjuje na 1,7 posto - 1,1 postotni bod niže od ranije prognoze. Usporavanje gospodarskog rasta u eurozoni i EU značit će i porast stopa nezaposlenosti po prvi puta od 1997. Europska komisija istaknula je da su njezine procjene rađene na prognozi prosječne cijene barela sirove nafte od 24,9 dolara ove i 22,3 dolara iduće godine. Ako cijene nafte budu niže, stope rasta bit će više. 21. WIFO predviđa recesiju u Europi barem dva tromjesečja Europsko će gospodarstvo u četvrtom tromjesečju ove godine, kao i u prvom tromjesečju iduće godine biti u recesiji, predviđa voditelj bečkog instituta za ekonomska istraživanja (WIFO) Helmut Kramer. Po njegovim procjenama, bruto domaći proizvod (BDP) europskih zemalja u oba će se tromjesečju smanjivati u usporedbi s prethodnima. Takvo stanje, izjavio je Kramer, "tehnički se definira kao recesija". Oporavak će u Europu stići iz SAD-a, ali ne treba ga očekivati prije trećeg tromjesečja 2002., dodao je Kramer. Govoreći o "matičnoj" državi, Austriji, on procjenjuje da će tamošnje gospodarstvo ove godine zabilježiti rast od svega 1 posto, dok su prijašnje prognoze WIFO-a iznosile 1,3 posto. Prognoze o 1,9-postotnom gospodarskom rastu u Austriji u idućoj godini Kramer je nazvao 'preoptimističnima', iako je dodao da bi niska cijena nafte na svjetskom tržištu ipak mogla pogodovati europskim gospodarstvima. WIFO je svoje prognoze za ovu godinu temeljio na procjeni da će se barel nafte prosječno stajati oko 26 dolara, no sada će morati revidirati tu procjenu na ispod 20 dolara po barelu. 22. Bundesbanka drži da Njemačka još nije u recesiji Njemačko gospodarstvo osjeća posljedice usporavanja globalnog gospodarskog rasta, no još nije zašlo u recesiju, stoji u redovitom mjesečnom izvješću njemačke središnje banke Bundesbank za studeni. U prvih devet mjeseci njemački je bruto domaći proizvod (BDP) ostvario godišnju stopu rasta od 0,75 posto, no, kaže se u izvješću, "tempo" rasta usporava se iz tromjesečja u tromjesečje. Zasad inicijalni podaci za treće tromjesečje ove godine govore kako je njemački BDP u tom razdoblju bio tek 0,25 posto veći nego u istom razdoblju lani. Iako je u drugom tromjesečju ove godine taj je postotak iznosio 0,50 posto, u Bundesbanku drže kako se još ne može govoriti o recesiji. Analitičari ističu da je riječ o tehničkom izbjegavanju recesije, budući se ona definira kao razdoblje dva uzastopna tromjesečja u kojima je zabilježen pad BDP-a. Ipak, tako niska stopa rasta, kakva je zabilježena u Njemačkoj praktički se može smatrati recesijom. Kako njemačko gospodarstvo čini jednu trećinu gospodarstva eurozone, stručnjaci drže logičnim strepnje ostalih članica Eurolanda glede ekonomske situacije u Njemačkoj. A ona je obilježena rastućom stopom nezaposlenosti, koja je premašila 9 posto te padom poslovne optimističnosti. Ipak, u izvješću Bundesbanke nalazi se i nekoliko optimističnih pokazatelja. Tako se ističe da su, iako umnogome štetni za gospodarstva, teroristički napadi na SAD dijelom i 'pomogli' Njemačkoj. Primjerice, njemački investitori zabrinuti stanjem na američkim burzama velik su dio svog novca preusmjerili na domaća tržišta kapitala. Također, usporavanje gospodarskog rasta smanjilo je godišnju stopu inflacije na 2 posto u listopadu, sa 3,2 posto koliko je prosječno iznosila u drugom tromjesečju ove godine. Pokazatelji iz izvješća njemačke središnje banke tako bi, nadaju se analitičari, mogli motivirati dužnosnike Europske središnje banke da se na svom idućem redovitom sastanku 6. prosinca odluče za ponovno snižavanje kamatnih stopa. 23. Statistika Rast industrijske proizvodnje u listopadu 8,3 posto - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u listopadu porasla 8,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je Državni zavod za statistiku. U prvih deset mjeseci industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj povećana 6,1 posto prema istom prošlogodišnjem razdoblju. U usporedbi pak s prosječnom mjesečnom proizvodnjom prošle godine industrijska je proizvodnja u ovogodišnjem listopadu veća za 12,3 posto. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, u listopadu je najviše porasla proizvodnja kapitalnih proizvoda, 40,2 posto prema istom lanjskom mjesecu. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju viša je 12,8 posto, a energije 1,3 posto. Pad proizvodnje zabilježen je kod trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 14,3 posto, dok su intermedijarni proizvodni zadržali razinu iz listopada prošle godine. Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, proizvodnja u rudarstvu i vađenju porasla je 6,8 posto, u prerađivačkoj industriji 8,7 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom 6,3 posto. Najveći je rast proizvodnje u prerađivačkoj industriji zabilježen kod proizvodnje ostalih prometnih sredstava, za 56,1 posto u listopadu ove u odnosu na isti mjesec prošče godine. Proizvodnja hrane i pića porasla je 13,3 posto, a proizvodnja tekstila 15,5 posto. Pad hrvatskog izvoza u zemlje CEFTA-e - Hrvatska je u prvih devet mjeseci ove godine na tržišta sedam zemlja CEFTA-e (Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini) izvezla roba u vrijednosti od 411,5 milijuna američkih dolara, što je za 8,8 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno je, po podacima Državnog zavoda za statistiku, iz tih zemalja uvezeno roba za nešto više od milijardu dolara, a uvoz je povećan za 22,3 posto u usporedbi s devet prošlogodišnjih mjeseci. U zemlje članice CEFTA- e (Sloveniju, Mađarsku, Bugarsku, Češku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku) usmjereno je 12 posto ukupnog hrvatskog robnog izvoza realiziranog u prvih devet mjeseci ove godine, dok te zemlje sudjeluju u ukupnoj vrijednosti hrvatskog robnog uvoza sa 15,8 posto. Po ocjenama iz Hrvatske gospodarske komore, iznesenim u publikaciji HGK "Gospodarska kretanja", zabrinjava vrlo niska razina i daljnji pad hrvatskog izvoza u zemlje CEFTA-e, budući da se radi o tržištima na kojima bi hrvatski izvoznici, zbog kompatibilnosti gospodarskih sustava, trebali ostvarivati značajnije poslovne rezultate. Po vrijednosti robne razmjene, daleko najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner iz CEFTA- e je Slovenija, u koju je u ovogodišnjem devetomjesečnom razdoblju izvezeno roba u vrijednosti od 310 milijuna dolara, što je pak za 13,6 posto manje nego u istom vremenu lani. Iz te je susjedne države u istom razdoblju uvezeno roba za 541 milijun dolara ili 15 posto više. Blagi rast izvoza bilježi se u razmjeni s Mađarskom u koju je izvezeno roba za nešto više od 41 milijun dolara, što je za 2,3 posto više nego u prvih devet mjeseci prošle godine, dok je istodobno uvoz iz Mađarske iznosio 175,8 milijuna USD i bio je veći za 24 posto. U Češku su pak hrvatski izvoznici isporučili roba u vrijednosti od 26,3 milijuna dolara ili za 22,6 posto više nego u devet mjeseci lani, a za 21,6 posto povećan je i uvoz iz te zemlje, na 156,3 milijuna USD. Visoke stope rasta izvoza ostvaruju se u Bugarsku, Rumunjsku i Slovačku, ali se tu radi o još uvijek relativno skromnim iznosima. U Slovačku je izvezeno roba za gotovo 12 milijuna dolara, što je povećanje od 37,8 posto. Izvoz u Bugarsku povećan je za 177,6 posto na 7,6 milijuna dolara, a Rumunjsku za 42,3 posto na 3,3 milijuna USD. Početkom ovog tjedna Hrvatska je potpisala ugovor o slobodnoj trgovini sa Češkom, a prošloga tjedna sa Slovačkom i Poljskom. Od početka ove godine na snazi je ugovor o slobodnoj trgovini sa Mađarskom, dok je sa Slovenijom ugovor o slobodnoj trgovini zaključen još krajem 1997. Do kraja ove godine očekuje se potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini sa Bugarskom te potom s Rumunjskom. Uključivanje pak Hrvatske u CEFTA-u očekuje se u proljeće iduće godine.