ZAGREB, 22. studenoga (Hina) -MAZAR-i-SHARIF - Sve talibanske snage u opkoljenoj sjevernoj pokrajini Kunduz pristale su da se predaju, izjavio je danas rano ujutro talibanski zapovjednik te pokrajine mula Mohamad Faizal. Mula Faizal
je objavio vijest o predaji u gradu Mazar-i-Sharifu kojega nadzire Sjeverni Savez, nakon razgovora s čelnicima Saveza u kojem su mula Faizal i mudžahedinski zapovjednici pristali na predaju. Snage Saveza su u Kunduzu opkolile nekoliko tisuća talibana i stranih dragovoljaca. Faizal je rekao da će sada "biti mir", te da neće biti nasilja u Kunduzu. Razgovori Faizala i mudžahedinskih zapovjednika s uzbečkim generalom Abduom Rashidom Dostumom nastavljeni su radi utanačenja detalja predaje. Dostum je novinarima izjavio da će problem Kunduza biti riješen bez borbe, te da je borba za grad završena. Dodao je da je u kontaktu s talibanskim vođama u ostalim dijelovima Afganistana, uključujući i onima iz južnog talibanskog uporišta Kandahara.BUDIMPEŠTA - Mađarska i Hrvatska jučer su u Budimpešti potpisale zajedničku Deklaraciju o prekograničnoj suradnji kojom predviđaju programe za čiju realizaciju će tražiti novčanu pomoć EU koja zagovara ovaj oblik suradnje. Deklaraciju su potpisali hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula i ministar za PHARE program
ZAGREB, 22. studenoga (Hina) -
MAZAR-i-SHARIF - Sve talibanske snage u opkoljenoj sjevernoj
pokrajini Kunduz pristale su da se predaju, izjavio je danas rano
ujutro talibanski zapovjednik te pokrajine mula Mohamad Faizal.
Mula Faizal je objavio vijest o predaji u gradu Mazar-i-Sharifu
kojega nadzire Sjeverni Savez, nakon razgovora s čelnicima Saveza u
kojem su mula Faizal i mudžahedinski zapovjednici pristali na
predaju. Snage Saveza su u Kunduzu opkolile nekoliko tisuća
talibana i stranih dragovoljaca. Faizal je rekao da će sada "biti
mir", te da neće biti nasilja u Kunduzu. Razgovori Faizala i
mudžahedinskih zapovjednika s uzbečkim generalom Abduom Rashidom
Dostumom nastavljeni su radi utanačenja detalja predaje. Dostum je
novinarima izjavio da će problem Kunduza biti riješen bez borbe, te
da je borba za grad završena. Dodao je da je u kontaktu s talibanskim
vođama u ostalim dijelovima Afganistana, uključujući i onima iz
južnog talibanskog uporišta Kandahara.
BUDIMPEŠTA - Mađarska i Hrvatska jučer su u Budimpešti potpisale
zajedničku Deklaraciju o prekograničnoj suradnji kojom predviđaju
programe za čiju realizaciju će tražiti novčanu pomoć EU koja
zagovara ovaj oblik suradnje. Deklaraciju su potpisali hrvatski
ministar vanjskih poslova Tonino Picula i ministar za PHARE program
u Uredu mađarskog premijera Imre Boros. U Mađarskoj programe
prekogranične suradnje financira EU preko PHARE programa, a
Hrvatska će moći tražiti sredstva iz CARDS programa EU. Deklaracija
predviđa suradnju Hrvatske i Mađarske u gospodarskom razvitku,
prometu, zaštiti okoliša, obrazovanju i kulturi i suradnji
pograničnih područja.
KORNICE - Hrvatska Vlada i Vijeća ministara BiH jučer je u
Kornicama, na području općine Šamac u Republici Srpskoj, potpisala
ugovor o obnovi i izgradnji oštećenih i uništenih obiteljskih kuća
Hrvata u BiH, a koji se danas u izbjeglištvu u Hrvatskoj u kućama
izbjeglih građana srpske nacionalnosti. Ugovorom se hrvatska Vlada
obvezala iz proračuna izdvojiti 20 milijuna kuna za kupnju oko 400
kompleta građevnog materijala namijenjenog za obnovu srušenih
kuća. Ugovor je potpisao hrvatski ministar za javne radove, obnovu
i graditeljstvo Radimir Čačić, a u ime Vijeća ministara BiH
ministar za ljudska prava i izbjeglice Krešimir Zubak. Tim činom,
kazao je Čačić, Hrvatska na najbolji način potiče proces povratka u
BiH. "Hrvatska država želi i može pomoći povratak u BiH. Svi koji se
žele vratiti dobit će pomoć hrvatske Vlade", kazao je Čačić.
NEW YORK - Hrvatska poziva sve države koje još nisu pristupile
međunarodnoj Konvenciji o zabrani protupješačkih mina da to učine
što prije jer se samo zajedničkim djelovanjem može ukloniti
prijetnja kojoj su izložene tisuće ljudi u mnogim zemljema svijeta,
uključujući Hrvatsku, kazao je jučer u New Yorku veleposlanik Ivan
Šimonović, koji je sudjelovao u raspravi o problemu mina na Općoj
skupštini UN-a. "Konvencija iz Ottawe, 1997. godine označila je
prekretnicu u akciji za uklanjanje mina u cijelom svijetu",
ocijenio je Šimonović. Govoreći o hrvatskim iskustvima podsjetio
je da u našoj zemlji ima još oko 1,2 milijuna protupješačkih mina
zbog kojih su pojedina područja posve nepristupačna i opasna za
ljude iako su prošle već godine od završetka rata i agresije na
Hrvatsku.
ZAGREB - Ured agencije France Presse (AFP) u Zagrebu jučer je primio
pismo sa sumnjivim prahom koje je odmah podvrgnuto analizi,
objavila je ta agencija. Pismo što ga je agencija dobila, poslano je
iz Slovenije, i sadržavalo je žućkasti prah. Dužnosnici
Ministarstva zdravstva odnijeli su pismo na analizu, a rezultati će
biti poznati za tri dana. Od početka izbijanja panike povezane s
pojavom bedrenice u svijetu u Hrvatskoj je primljeno oko 2.000
sumnjivih pisama, ali niti jedno nije sadržavalo spore antraksa.
NEW YORK - Međunarodna konferencija o uspostavi posttalibanske
vlade u Afganistanu, koja će početi sljedeći tjedan, premještena je
iz sigurnosnih razloga iz Berlina u Bonn, izjavio je jučer
glasnovornik UN-a Fred Eckhard. On je rekao da je o odluku o tome
donijela njemačka vlada. "Konferencija će se održati na lijepom i
sigurnom mjestu izvan Bonna". "To je dvorac pretvoren u
konferencijski centar, a nalazi se pored Bonna", rekao je Eckhard,
ne navodeći drugih pojedinosti. Po svemu sudeći riječ je o dvorcu na
Petersbergu.
WASHINGTON - Da bi se obnovio Afganistan u posttalibansko doba,
međunarodna zajednica morat će prikupiti milijarde dolara,
objavljuju jučer strani mediji. New York Times prenosi izjave
dužnosnika koji su u utorak bili na konferenciji u Washingtonu na
kojoj su vođeni početni pregovori o ekonomskom oporavku
Afganistana. Ti dužnosnici kažu da treba 10 milijarda dolaza da bi
se Afganistanci nahranili i odjenuli te da bi im se obnovile škole i
ekonomska infrastruktura. Dvadeset i dvije zemlje koje su
sudjelovale na tom sastanku dogovorile su se da će to financirati. U
plan su uključene i i obnove ulica i farma. Konferenciju su
organizirale Sjedinjene Države i Japan, a skupom se želi potaknuti
politička nastojanja da se osnuje nova široka vlada u Afganistanu.
MOSKVA - Vojna pomoć Rusije snagama Sjevernog Saveza sadržava 182
oklopna vozila i 36 borbenih helikoptera u vrijednosti od 167
milijuna dolara, doznaje se jučer u ruskom ministarstvu obrane.
Među tim oklopnim vozilima je 60 tenkova ruske proizvodnje T-55, 40
tipa T-62, zatim 52 transportera tipa BMP i 30 tipa BTR, precizira.
Među helikopterima 24 ih je tipa MI-8 i 12 tipa MI-24. Rusija uz
ostalo isporučuje veliki broj topništva, među kojima je 50 bacača
raketa tipa Grad, oko 10.000 puškomitraljeza Kalašnjikov i 150 tona
raznog streljiva, piše Vlast. Ruski predsjednik Vladimir Putin je
24. rujna obećao masovnu vojnu pomoć snagama Sjevernog Saveza kojem
je Rusija glavna vojna podrška.
WASHINGTON - Izraelski premijer Ariel Sharon boravit će u radnom
posjetu SAD-u 3. i 4. prosinca, objavila je jučer Bijela kuća. U
obavijesti se navodi da predsjednik George W. Bush "sa
zadovoljstvom očekuje razgovore o bilateralnim i regionalnim
pitanjima". "SAD i Izrael imaju zajedničke interese u mnogim
pitanjima uključujući međunarodnu borbu protiv terorizma i
postizanje mira na Bliskom istoku", kažu u Bijeloj kući.
KOPENAHGEN - Budući danski premijer liberal Anders Fogh Rasmussen
je izjavio jučer, nakon općih izbora na kojima je, prvi puta nakon
1929. pobijedio desni centar, da "među Dancima ne postoji
ksenofobija". Danska krajnja desnica je u utorak ostvarila
povijesni proboj. Danska Narodna stranka (PPD) postala je treća
stranka Folketinga s 12,0 posto glasova, iza socijal-demokrata
(29,1 posto glasova) i liberala (31,3 posto glasova). Ti su
rezultati izazvali nemir, posebice u susjednim nordijskim
zemljama, među kojima u Švedskoj gdje je premijer Goeran Persson
izrazio "zabrinutost". "Pravila koja ćemo uvesti temelje se na
dubokom poštivanju ljudskih prava, prava pojedinaca i zašititi
manjina", rekao je Rasmussen, koji je tijekom izborne kampanje
obećavao da će "zaustaviti priljev imigranata u kraljevinu, te da
će prihvaćati samo istinske izbjeglice koji će primati pomoć
tijekom sedam godina".
TALLINN - Estonski parlament je poništio jučer zakon koji zahtijeva
da kandidati za radna mjesta u državnoj upravi govore estonski
jezik, zbog čega je prijetila opasnost da se toj zemlji blokira
pristup Europskoj uniji (EU) i NATO-u. Nakon glasovanja, estonski
premijer Mart Laar je naglasio da će ta odluka pojednostaviti
pristup Estonije EU-i i NATO-u i jamčiti odlazak misije
Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) iz te zemlje.
Obveza poznavanja estonskog jedino je "odstupanje od demokratskih
normi koje međunarodna zajednice zamjera Estoniji, ocijenio je
Marju Lauristin, predsjednik umjerene parlamentarne skupine,
prenosi državni radio.
(Hina) nz nz