DW 22. XI. EUROPSKA KAZNA PROIZVOĐAČIMA VITAMINA

DEUTCHE WELLE - DW 22. XI. 2001. Povjerenik Europske komisije zadužen za konkurentnost Mario Monti jučer je izrekao najtežu kaznu u povijesti Europske unije zbog kršenja odredbi o kartelima za osam europskih proizvođača vitamina i vitaminskih proizvoda. Europsko povjerenstvo može izreći kaznu u visini od 10 posto godišnjeg prometa pogođenog poduzeća, ali ovoga puta to nije bio slučaj. Novi rekorder po visini određene kazne je švicarski kemijski koncern Hoffmann-LaRoche sa 462 milijuna eura. Nakon toga slijedi njemački BASF sa 296 milijuna eura. Europsko povjerenstvo tereti osam kemijskih poduzeća da su se međusobno dogovorili o cijenama i njihovom rastu. Riječ je o vremenskom razdoblju od deset godina - između 1989. i 1999. godine kada je spomenutih osam poduzeća nastojalo dogovorom cijena vladati tržištem vitaminskih proizvoda. Tu se prije svega radilo o vitaminima A, E B1, B2, biotinu, betakarotenu i karotenoidima. Europsko povjerenstvo je otkrila međusobne mjesečne dogovore o količinama, cijenama i prometu vitaminskih proizvoda. U dogovorima najvažniju i vodeću ulogu odigrali su švicarski Hoffmann-LaRoche i njemački koncern BASF. Švicarski LaRoche ima 50 postotni udio u svjetskoj proizvodnji vitaminskih proizvoda. Povjerenik Mario Monti, čiji je zadatak kao člana Europskog povjerenstva područje konkurentnosti, izjavio je kako je u ovom slučaju riječ o 'najžešćem kartelu protiv kojeg je do sada Europska unija vodila istragu'. Točnu štetu za potrošače Monti nije mogao navesti. Naglasio kako je posebnu drskost poduzeća jer je riječ o tvarima nužnim za zdravi razvitak svakog čovjeka. Koliko je bio širok spektar proizvoda potvrđuje podatak da se radilo o proizvodima od vitaminskih kapsula preko žitarica, keksa i napitaka, zatim životinjske hrane pa sve do lijekova i kozmetike. Ova kazna posebno pogađa njemački BASF koji se već nalazi u krizi, a u upravi ovog kemijskog giganta nisu računali s takvom visinom kazne. Sada su na potezu BASF-ovi odvjetnici koji razmatraju mogućnost tužbe pred Europskim sudom u Luksemburgu gdje postoji barem teoretska mogućnost smanjenja visine novčane kazne. Uprava BASF-a mora u roku od 60 dana odlučiti hoće li protiv odluke Bruxellesa uložiti žalbu ili ne. Međutim to još nije sve. U SAD-u, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu već su u pripremi tužbe oštećenih potrošača. Sve u svemu vrlo loše vijesti za njemačkog giganta koji je već najavio otpuštanje 4 tisuće radnika. Podsjetimo još na kraju da je Europska unija u posljednjih deset godina izrekla već nekoliko prilično 'paprenih' novčanih kazni. Tako je Volkswagen do sada bio na vrhu sa 102 milijuna eura kazne koja je smanjena na 90 milijuna. I Daimler Chrysler je platio gotovo 72 milijuna eura kazne zbog toga što svojim trgovcima nije dopuštao prodaju automobila stranim kupcima. Jedna od prvih novčanih kazni izrečena je prije deset godina švedskom Tetrapaku koji je svoj položaj na tržištu održao prisilom proizvođača mliječnih proizvoda da koriste Tetrapakovu ambalažu. (DW)