FRANCUSKA-LE MONDE OD 22.11.01. O NJEMAČKOJ

FRANCUSKA LE MONDE 22. XI. 2001. Njemačka, velika šutljiva sila "Prošlog se tjedna, u jednom trenutku, Gerhard Schroeder našao u ulozi Jacquesa Chiraca iz 1997., prije nego je Predsjednik Republike raspustio Narodnu skupštinu. Gerhard Schroeder se zanosio mišlju o prijevremenim parlamentarnim izborima, ne čekajući listopad 2002. i pogoršanje gospodarskih prilika od kojega svi strahuju, kako bi iznenadio oporbu koja je potpuno zbunjena. Bilo bi dovoljno da je neke zastupnike iz koalicije SDP- Zeleni pustio da glasuju po svojoj savjesti i protiv pitanja o povjerenju koje je postavio u Bundestagu. Na koncu je odustao i izborio se za većinu s malom prednošću od dva glasa. Kako je pitanje o povjerenju povezao s odlukom o slanju Bundeswehra u Afganistan, bilo je riječi o 'pouzdanosti' Njemačke naspram saveznika. 'Pouzdanost' i 'ugled', dvije su riječi koje se redovito vraćaju u vanjskopolitičkim rasprama otkako je 1949. stvorena Savezna Republika. No to je neobično upletanje. Nema ni govora o tomu da se njemački vojnici pridruže Francuzima i Britancima radi 'osiguranja' zračnih luka i raspodjele humanitarne pomoći. Ako se njemačke postrojbe pošalju u srednju Aziju, bit će to sanitarne i logističke postrojbe. Odmah nakon napadaja 11.IX. kancelar je potvrdio 'bezuvjetnu solidarnost' sa Sjedinjenim Državama i, nekoliko tjedana poslije, izjavio da je spreman da 3.900 vojnika stavi na raspolaganje koaliciji, kako bi preduhitrio Washington... koji nije ništa tražio. Izazov nije vojne, već simbolične, dakle političke naravi. Gerhard Schroeder pripada naraštaju rođenom nakon Drugog svjetskog rata koji ne zna za blokade starije braće. Taj naraštaj želi oslobođenu, suverenu, jednom riječju 'normalnu' Njemačku koja će, kao sve velike države svijeta, znati braniti svoje interese na 'jasan' način, kako je rekao Gerhard Schroeder kada je 1998. došao na vlast. (...) Prilike su postale zamršenije nakon hladnog rata i s ratom u Jugoslaviji. Konsenzus koji se poštovao gotovo pola stoljeća raspao se. Socijaldemokrati, tada u oporbi, žalili su se na Ustavnom sudu u Karsruheu na odluku kancelara Kohla da dio Bundeswehra, premda jako skroman, pošalje u misije očuvanja mira pod okriljem UN-a. Njihove su pobude bile dvojake. Neki bi voljeli da je sud iz Karlsruhea kancelarovu odluku proglasio neustavnom; drugi su se nadali da će sud, naprotiv, odobriti prošireno tumačenje Ustava. To su suci iz Karlsruhea i učinili u srpnju 1994., dodajući ipak da svako slanje Bundeswehra moraju odobriti zastupnici. G. 1999. Njemačka je sudjelovala u ratu na Kosovu, preuzevši zadaću zračnog nadzora, a zatim je poslala snage u sklopu KFOR-a. U kolovozu je Bundestag, ne bez muke, odobrio slanje njemačkih vojnika u Makedoniju, a u petak 16. XI. napokon je glasovao za upletanje u Afganistanu, tj. izvan Europe i područja koje pokriva Sjevernoatlantski savez. Svaka odluka znači novi stupanj, još jedan korak prema 'normalnosti', rekao bi Gerhard Schroeder, i neprijeporno je da je postojanje socijaldemokratsko- zelene većine potaknulo tu promjenu. Ona očituje potporu gotovo čitave političke klase novom statusu Njemačke, dok se kršćansko- demokratska vlada morala sučeliti s odlučnim protivljenjem ljevice i podijeljene javnosti. Ona ne uklanja sve nejasnoće. Uvodničar lista 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' ističe da je kancelar, postavljajući pitanje povjerenja, omogućio saveznicima iz stranke Zelenih da ne daju 'jasan i valjan' odgovor na pitanje o vojnom sudjelovanju Njemačke. Tako je propustio priliku da dobije veliku većinu u parlamentu, jer je demokratsko-kršćanska oporba bila za njemačko sudjelovanje, ali se morala očitovati protiv vlade: 'Utjecaj vlade zbog toga strašno pada. To vrijedi za NATO, kao i za Europu, gdje Pariz i London zadržavaju povlašteno mjesto. To, općenito, vrijedi za igru između sila', zaključuje list desnog centra. To je možda istina na kraći rok. Na dulji, politikantske će se zavrzlame zaboraviti i bit će važna samo odluka koju njemački saveznici imaju više razloga da odobre, nego da je se plaše", piše Daniel Vernet.