EONOMISTI: HATSKOJ JE POTREBNA PROMJENA EKONOMSKE POLITIKE I

EONOMISTI: HATSKOJ JE POTREBNA PROMJENA EKONOMSKE POLITIKE I CILJEVA Hrvatskoj je potrebna promjena ekonomske politike, promjena ciljeva, jer nastavak sadašnje politike znači daljnje zadržavanje u recesiji i vodi daljnjem propadanju pri čemu će se zalaganje za priključenje EU pritvoriti u običnu parolu, najčešće su poruke ekonomista s današnjeg drugog dana savjetovanja u Opatiji. Danas se na devetom tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista raspravljalo o globalizaciji i europskim integracijama, pri čemu su sudionici iznijeli niz kritika na sadašnju ekonomsku politiku. Tako Branimir Lokin i Ivo Lovrinović poručuju da hitno terba prekinuti s politikom stabilizacije koja je, kažu, od svog uvođenja 1993. i danas na snazi. Stabilizacija se stalno vrti, ali ništa se ne radi da se ona usporedi sa stvarnim životom, a on je evidentan u standardu i nezaposlenosti. Sve priče o globalizaciji padaju, jer u kući imamo koncepciju koja je samouništenje. Danas smo dalje od tih integracija nego jučer, a sutra ćemo biti još dalje, ističe Lokin. Stoga on poziva na "brutalno odbacivanje programa stabilizacije" i od ekonomske politike traži da počne rješavati osnovne probleme, nezaposlenost, problem platne bilance i drugo. Lovrinović smatra da cilj svih vlada od 1993. nije bio razvoj realnog sektora nego stabilnost monetarnog sustava, te da je takva politika temeljena na monetarizmu dovela do razilaženja ta dva sektora. Nastavak takve politike značio bi da će se Hrvatska još uvijek držati u recesijskim okovima, što je rečeno još i prije četiri godine, kaže. Stoga se Lovrinović zalaže za drugačiju, novu monetarnu politiku koja će imati smisla samo ako se promijene glavni ciljevi ekonomske politike pri čemu prednost treba dati izvozu i zapošljavanju. Predlaže da se osmisli i nova efikasnija politika upravljanja javnim dugom . Usklađivanjem svih segmenata ekonomske politike treba stimulirati proizvodnju, porast zaposlenosti, izvoz i ekonomski rast uz žrtvovanje dijela monetarne stabilnosti. Riječ je, kaže Lovrinović, prije svega o većim projektima uz intervenciju države (brodogradnja, turizam, PIK-ovi). Dosadašnji ciljevi su važni ali trebaju doći u drugi plan. U protivnom poručuje, Hrvatska stvara preduvjete za dugotrajnu dužničku ekonomiju i socijalno- političke tenzije pri čemu će se zalaganje za priključenje EU pretvoriti u običnu parolu. Branko Horvat kaže da u EU nećemo ući ni u idućih 20 godina, a nastavi li se sadašnja politika nastavit će se i sadašnje propadanje. Horvat se priklanja procjenama da će gospodarski rast iduće godine biti između nula i 2 posto, a uz sadašnju ekonomsku politiku očekuje i povećanje nezaposlenosti i daljnje razaranje hrvatske poljoprivrede. Alternativa je za njega zamjena politike tržišnog fundamentalizma politikom ekonomskog razvoja uz potrebne institucionalne promjene. Kao prvu mjeru za to ističe potrebu imenovanja ekonomskog savjeta od najeminentnijih i međunarodno priznatih ekonomista i nezavisnih ekonomskih stručnjaka. Njegova je poruka da sindikati zajedno s HUP-om i javnim mnijenjem prisile Vladu da prihvati program takvog ekonomskog savjeta. Savjetnik predsjednika Republike za gospodarstvo Dubravko Radošević podsjetio je da najoptimističnije prognoze govore da bi Hrvatska mogla biti punopravna članica EU 2010. Ulazak u EU zahtijeva osmišljavanje niza akcija kako bi se postigli najveći mogući efekti za nacionalnu ekonomiju. Hrvatskoj je, kaže Radošević, potrebna strategija priključenja EU, a uz tu opću potrebna je i parcijalna strategija eurizacije. U raspravi je također predloženo osnivanje državne banke koja bi imala razvojnu misiju, istaknuta potreba povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Sutra, posljednjeg dana savjetovanja raspravljat će se o temi poduzeća i poduzetnik u sadašnjem trenutku.