CKVENAC: PORAČUN ZA 2002. - EKOOMSKA POLITIKA VLADE U DRUGOM DIJELU

CKVENAC: PORAČUN ZA 2002. - EKOOMSKA POLITIKA VLADE U DRUGOM DIJELU MANDATA Prijedlog državnog proračuna za iduću godinu polazi od dugoročne makroekonomske strategije stabilnosti, aktivnosti za ubrzanje razvoja te aktivne politike zapošljavanja, istaknuo je ministar financija Mato Crkvenac predstavljajući danas u Hrvatskom saboru značajke prijedloga državnog proračuna za 2002. u koji su prvi puta uključeni i fondovi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te Zavoda za zapošljavanje. Vlada predlaže konsolidirani državni proračun, u iznosu od 76,88 milijardi kuna i to po novoj metodologiji i računskom planu, pri čemu su prihodi proračuna 73,9 milijardi kuna. Proračun je rađen na pretpostavci rasta BDP-a u idućoj godini od 3,5 posto, inflaciji koja će biti najviše 4 posto, te deficita platne bilance koji se smanjuje na tri posto. U podužem predstavljanju značajki proračuna i pratećih zakonskih prijedloga, ministar Crkvenac je ocijenio da je riječ o možda najvažnijem paketu u mandatu ove Vlade jer sadrži ekonomsku i razvojnu politiku koja će se provoditi u drugom dijelu njenog mandata. Među ostalim je istaknuo da već deveti kvartal za redom raste BDP, koji će u ovoj godini porasti 4,5 posto. Sve to prati i snažan rast industrijske proizvodnje, uz nisku inflaciju, od prosječno 3,3 posto (uz porast cijena na malo od 4,5 posto i baznu inflaciju od 2,2 posto). Smanjuje se i razina vanjskog duga, kao i deficit tekućeg računa platne bilance, koji je obuzdan na 2,1 posto BDP-a. Od osnovnih promjena u idućoj godini Crkvenac izdvaja da će ukupni izdaci središnje države u postotku BDP-a biti smanjeni 4,5 postotna poena u usporedbi s 1999., odnosno na 28,1 posto BDP-a. Više puta ponovivši kako je proračun razvojan i da su u njemu predviđene mjere aktivnog zapošljavanja, Crkvenac je ustvrdio da su izvjesni prihodi od privatizacije, i to u iznosu od 2,5 milijarde kuna, od čega bi se polovica trebala prikupiti prodajom Croatia osiguranja. Za iduću godinu najavio je i početak privatizacije INA-e, nekih banaka, kao i dijela portfelja u Hrvatskom fondu za privatizaciju, koji je ukupno vrijedan između šest i sedam milijardi eura. Posebno se osvrćući na stvaranje dva nova fonda - za zapošljavanje i razvoj, te za regionalni razvitak, ministar financija je kazao kako će se ti fondovi puniti sredstvima od privatizacije, te kako to nisu izvanproračunski fondovi. No, ukazao je i na brojne promjene koje izravno nisu iz njegova resora, ali koje podupiru osnovnu intenciju Vlade oko razvoja. Tako je najavio pojednostavljenu proceduru osnivanja poduzeća, poticanje tvrtki, njihova razvitka i uloge u široj regiji, aktiviranje deska u sklopu Ministarstva gospodarstva, gdje bi na jednom mjestu ulagači dobili informacije, porast domaće štednje, izmjene Zakona o radu, kojima će se omogućiti rad na određeno vrijeme, kao i rad kod kuće, davanje vojnih objekata i sličnih neiskorištenih nekretnina, pa i za jednu kunu, onima koji znaju što će proizvoditi. Od kredita koje u praćenju tog programa može očekivati hrvatska Vlada ministar Crkvenac je izdvojio da će temeljem EFSAL zajma do kraja godine biti povučeno 80 milijuna dolara, a da će u idućoj godini stići 101 milijun dolara od Svjetske banke za financiranje poduzetništva. Kreditna sredstva očekuju se od EBRD-a, Razvojne banke Vijeća Europe, Europske investicijske banke, iz same Europske unije mogu se očekivati sredstva za obnovu. Hrvatska banka za obnovu i razvitak, rekao je Crkvenac, počela je izravno odobravati kredite tvrtkama. Zapošljavanje, povećanje standarda, otvorenost, konkurentnost, stabilnost, prateće su karakteristike državnog proračuna za 2002, rekao je Crkvenac.