ZAGREB, 22. studenog (Hina) - Ugledni slavist, profesor na Odsjeku za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta i glavni urednik "Vijenca" Mladen Kuzmanović umro je danas u Zagrebu.
ZAGREB, 22. studenog (Hina) - Ugledni slavist, profesor na Odsjeku
za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta i glavni urednik
"Vijenca" Mladen Kuzmanović umro je danas u Zagrebu. #L#
Kuzmanović je rođen 1940. u Zagrebu gdje je maturirao i diplomirao
hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti. Nakon studija izabran
je za asistenta pri Katedri za povijest i dijalektologiju
hrvatskoga jezika. Kuzmanović je magistrirao i doktorirao na
Krležinu kajkavskom jeziku, koji je i inače, posebice u Baladama
Petrice Kerempuha te u poeziji na nestandardnim pjesničkim
idiomima (kajkavskoj i čakavskoj), bio u središtu Kuzmanovićevih
znanstvenih i stručnih zanimanja.
Prvi je nakon gotovo kultne Pavićeve interpretacije kajkavskoga
dijalektnog pjesništva 20. stoljeća (1958.) uredio Antologiju
novije kajkavske lirike (1975.) te je tako prevladana gotovo
dvadesetgodišnja šutnja o tom dijelu hrvatske književnosti.
Kuzmanovićeva Antologija novo je viđenje kajkavskih međuratnih
klasika i afirmacija novih imena kajkavske lirike. Kuzmanović je
priredio više knjiga pretisaka, a sudjelovao je i u pripremi
pretiska "Danica Hrvatska, Slavonska i Dalmatinska/Ilirska"
(prvotisak 1835.-1849.), objavljenog u Liberu 1970.-1972.
Kuzmanović je surađivao s Josipom Bratulićem i Stjepanom
Damjanovićem u pripremi drugoga važnog pretiska "Prve hrvatsko-
glagoljske početnice" tiskane u Veneciji 1527. Pretisak je
objavljen 1983. u nakladi Grafičkog zavoda Hrvatske i Školske
knjige, a njime je obilježeno pola tisućljeća od tiska prve
hrvatske inkunabule, Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. Osim
što je bio vrstan dijalektolog Kuzmanović je dugo godina vodio
hrvatski seminar za strane slaviste, danas afirmirane Zagrebačke
slavističke škole što ju priređuje Odsjek za kroatistiku
zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Škola je afirmirala ne samo
hrvatski jezik među stranim slavistima nego je potaknula osnivanje
biblioteke pretisaka starih i rijetkih hrvatskih knjiga Symelia
Croatica kojoj je glavni urednik također bio Kuzmanović.
Najpoznatija Kuzmanovićeva djela su Rječnik i komentar Balada
Petrice Kerempuha, "Gartlic kajkavski..." (scensko kazivanje u pet
pjevanja u suradnji sa Želimirom Mesarićem), Antologija novije
kajkavske lirike i druga.
Posljednju Kuzmanovićevu knjigu - Krleža u sjeni Terezije -
objavila je Matica hrvatska u Zagrebu 1998. Mladen Kuzmanović
gostovao je kao predavač na svečeulištima u Goeteborgu,
Stockholmu, Uppsali i Oslu.
(Hina) atod mć