ZAGREB, 22. studenoga (Hina)- Knjiga "Umjetnost u tehnici slame" vojvođanskog svećenika Lazara Ivana Krmpotića predstavljena je danas u Matici hrvatskoj, a tiskana je u subotičkom ogranku MH te najstarije hrvatske kulturne
institucije.
ZAGREB, 22. studenoga (Hina)- Knjiga "Umjetnost u tehnici slame"
vojvođanskog svećenika Lazara Ivana Krmpotića predstavljena je
danas u Matici hrvatskoj, a tiskana je u subotičkom ogranku MH te
najstarije hrvatske kulturne institucije.#L#
Autor se u knjizi bavi fenomenom izrade slika, reljefa, skulptura i
nabožnih predmeta primijenjene umjetnosti iz slame, pristupivši
tom feneomenu kao izraziti zaljubljenik u ta likovna ostvarenja.
Krmpotić je vrstan poznavatelj etničkih, etnoloških, folklornih i
kulturoloških prilika na području koje u Bačkoj već dugi niz godina
nastavaju Hrvati Bunjevci.
Kako u uvodu knjige ističe likovni kritičar Juraj Baldani,
izvorištem za tu vrstu umjetnosti Krmpotić označuje žetvene
običaje bunjevačkih Hrvata. Riječ je o pučkom obiteljskom običaju
koji traje već stoljećima, a manifestira se pletenjem predmeta od
slame kojima se obilježava i završna svečanost žetve.
Pučko rukotvorstvo u tehnici slame prenosilo se s generacije na
generaciju i ponavljalo se tokom vremena u neznatnim varijantama.
Bitan je pomak u ovoj vrsti umjetnosti, kako ističe Baldani,
nastojanje bunjevačkog svećenika Blaška Rajića da se žetvena
svečanost prenese u crkvene prostore i unese u liturgiju rimskog
obreda i to početkom 20. stoljeća, oko 1911. Tako su nastale krune,
kaleži, grbovi pojednih crkvenih dužnosnika kojima je narod na taj
način izražavao svoje štovanje, a naročito odnos prema katoličkoj
vjeri.
Skulptorski radovi iz slame iz rukotvorstva prelaze u likovnu
umjetnost, pa se može govoriti o nastanku jedne vrste naivne
umjetnosti kojom obiluju svi hrvatski krajevi, a koja se u svakom
području iskazuje autentičnim specifičnostima, ocjenjuje
Baldani.
Nadaleko su poznati umjetnički premeti od slame koje izrađuju
vojvođanski Hrvati u selu Tavankuti. Ta vrsta umjetnosti
jedinstvena je u svijetu, ali je u Vojvodini ostala na razini
anonimnog rukotvorstva i nikada nije uspjelo zakoračiti u sferu
umjetničkih individulanih kreacija, zaključuje Baldani.
Lazar Ivan Krmpotić uz ostalo je rekao da je tu studiju pisao kako bi
sakupio rasutu i smišljeno razbacivanu i uništavanu kulturnu
baštinu Hrvata u Bačkoj, Bajskom trokutu i Karaševskoj okolini.
Krmpotić je najavio i skorašnje otvorenje bunjevačke etnozbirke
"Bunjevački salaš" u Đurđinu pokraj Subotice.
O Krmpotićevu djelu govorili su povjesničari umjetnosti,
stručnjaci za naivnu umjetnost Željka Zdelar i Vladimir Crnković.
(Hina) ta mc