GB 21. XI. REU: KRIZA S POLICIJOM OČITUJE SLABOST DEMOKRACIJE U SRBIJI

VELIKA BRITANIJA REUTER'S 21. XI. 2001. Kriza u srpskoj policiji pokazuje da je demokracija u toj zemlji krhka "Srbija je neutralizirala sedmodnevni prosvjed pobunjene tajne policije što je bila velika provjera postmiloševićevske demokracije. No, taj je slučaj pojačao zabrinutost Zapada, vezanu za stabilnost i sukobe unutar reformističke srpske vlade. Obećanje o specijalnom statusu smirilo je buntovne 'crvene beretke' i možda će uštediti nove neugodne ekscese iz tog smjera. No, spomenuti izgred odražava neriješene podjele oko zakona o ratnim zločinima, koji su potpirili trzavice u vladajućoj koaliciji. 'Naša je čast ukaljana. Međunarodna zajednica vjeruje da je posrijedi pokušaj takozvanog tihog državnog udara', kazao je u interviewu za jedne novine jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović. Kao zlosutni znak prošlosti čija se sjena još uvijek nadvija nad Srbijom, ta je postrojba, koja je prošle godine pomogla reformistima da osvoje vlast, napustivši Slobodana Miloševića, danas uskratila poslušnost svojim novim gospodarima. Pokazali su zube blokadom cesta u punoj ratnoj spremi, prosvjedujući da su prijevarom navedeni da - ne sluteći ništa - uhapse blizance, Srbe iz Bosne, optužene za mučenje zatvorenika u zarobljeničkom logoru 1992. g. Izjavili su da više neće hvatati osumnjičenike za ratne zločine sve dok ne bude usvojen poseban zakon o suradnji s haaškim sudom UN. Ta postrojba, koja se borila u ratovima i uživala veliki ugled pod Miloševićevom vladavinom, opovrgla je tvrdnje da slijedi određeni politički program, izjavivši da je njihov jedini prigovor što su ih njihovi pretpostavljeni izmanipulirali, potaknuvši ih na uhićenja koja sami smatraju nezakonitima. Usprkos tome, njihovi su potezi produbili ionako duboko suparništvo između jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice i srpskog premijera Zorana Đinđića. Umjereni nacionalist Koštunica također želi da novi zakon bude usvojen prije no što pošalje osumnjičenike u Den Haag. Zakleti pragmatist Đinđić tvrdi pak da bi čekanje na taj zakon moglo ugroziti reforme koje Zapad podupire. Sud tvrdi da takav zakon nije potreban ali pitanje ostaje neriješeno. Jugoslavenski ministar unutrašnjih poslova Zoran Živković, Đinđićev bliski suradnik, izjavio je prošlog tjedna da je prosvjed crvenih beretki po njegovu mišljenju počeo samo kao prigovor zbog odnosa vlasti prema njima. 'No, uskoro nakon početka, u njihovu je bazu nahrupilo puno (političkih) lešinara', kazao je za beogradsku televiziju. Crvene beretke zahtijevale su smjenu ministra unutrašnjih poslova Dušana Mihajlovića, još jednog Đinđićeva saveznika čiji je rad izazvao žestoku kritiku iz redova Koštuničina bloka. Đinđić se požalio da Koštunica nije dovoljno oštro osudio prosvjed. Sukladno kompromisu postignutom prošle subote, ostavke su podnijela dva čelna dužnosnika tajne policije ali ne i Mihajlović a postrojbi je obećano da neće biti kazneno gonjena zbog prosvjeda. Đinđić je izjavio da je tajna policija sasvim pogrešno postupila u toj situaciji. Crvene beretke, koje su prethodno odbile izvršiti zapovijed o uvrštavanju u sastav civilne policije, potom su povukle zahtjev za Mihajlovićevom ostavkom, pristavši na angažman samo na njegovu izravnu zapovijed i uz odobrenje vlade. 'Prosvjed je riješen na zadovoljstvo svih strana', kazao je Mihajlović. 'Situacija ni u jednom trenutku nije bila izvan kontrole', istaknuo je on. No, slike specijalne policije koja u borbenoj spremni postavlja cestovne blokade za prosvjed potkopale su Đinđićeve napore da dokaže svijetu kako Srbija nepovratno postaje demokratska zemlja. Trenutak izabran za prosvjed bio je posebno neugodan za pregovarače o jugoslavenskom dugu koji su upravo sjeli za stol u Parizu kako bi uvjerili ključnu skupinu kreditora iz stranih vlada da su čvrsto odlučili osigurati stabilnost. 'Na razgovorima su me pitali jesam li ovlašten potpisati dogovor', kazao je Miroljub Labuš, podpredsjednik u jugosalvenskoj vladi, aludirajući na dojam koji su prosvjedi ostavili na Zapadu. 'Rekao sam im da će sve biti u redu. No, takve stvari silno štete imageu naše zemlje i njezinu ekonomskom razvoju', dodao je on. Crvene su beretke bile tajanstvena oružana snaga u Srbiji prije pobune u listopadu 2000. g. koja je rezultirala miroljubivim svrgavanjem Miloševića s vlasti - dijelom i zahvaljujući njihovom uzdržavanju od intervencije. No, na bojišnicima tijekom desetgodišnjih ratova na cijelom području bivše Jugoslavije, uključujući i onaj posljednji na Kosovu, crvene beretke izazivale su ogroman strah kao jedina postrojba obučena i opremljena po NATO-vim standardima. Nitko od njih nije bio javno optužen ali mediji su sugerirali da neki prigovaraju suradnji u pitanju ratnih zločina zato što strahuju da bi i sami mogli biti podvrgnuti kaznenom gonjenju. Takve tvrdnje pripadnici spomenute postrojbe odlučno opovrgavaju. Predodžba o neposlušnim vojnicima koji blokiraju gradske ulice oklopnim transporterima sasvim je strana Zapadu kojem srpska vlada teži. No, bivši zapovjednik te postrojbe opovrgnuo je tvrdnje da slijede bilo kakav drugi program osim obrane vlastitog profesionalizma. 'Da je riječ o pobuni, sve bi vladine institucije bile zaposjednute prije no što bi itko trepnuo okom', kazao je za časopis ID Milorad Ulemek, poznat pod nadimkom Legija. 'Postrojba ima tu moć. No, zašto bi ona htjela rušiti vladu? Ona je poštuje ali i vlada bi trebala poštivati nju', ističe pripadnik crvenih beretki" na kraju analize Julijane Mojsilović.