ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - Hrvatski helsinški odbor (HHO) za ljudska prava smatra da bi svim hrvatskim građanima koji dokažu da nisu mogli ostvariti pravo na otkup stana na temelju stanarskog prava trebalo omogućiti dodatni rok za
otkup stana.
ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - Hrvatski helsinški odbor (HHO) za
ljudska prava smatra da bi svim hrvatskim građanima koji dokažu da
nisu mogli ostvariti pravo na otkup stana na temelju stanarskog
prava trebalo omogućiti dodatni rok za otkup stana. #L#
Predsjednik HHO-a Žarko Puhovski upozorio je na današnjoj
konferenciji za novinare da je među građanima, pretežno srpske
narodnosti, kojima nije omogućen otkup stanova bilo ljudi koji su
silom istjerani iz svojih stanova, a među njima i onih kojima je
"doslovce stavljen nož pod vrat".
Među onima koji u zakonskom roku nisu otkupili stanove ima i
određeni postotak Hrvata koji su bili zatočeni na teritoriju tzv.
Republike srpske krajine, pa nisu mogli na vrijeme predati molbe za
otkup, dodao je Puhovski.
Po procjeni HHO-a, u Hrvatskoj postoji oko 10 do 15 tisuća stanova
nad kojima su građani srpske nacionalnosti imali stanarska prava.
Pravo na otkup stana, smatra Puhovski, imale bi samo osobe s
hrvatskim državljanstvom koje dokažu da to pravo nisu mogle
ostvariti u zakonskom roku.
Ocijenio je neprihvatljivim da si vlast u pravnoj državi dopušta
nazivati ljude koji su istjerani iz svojih stanova "odbjeglim
ljudima".
Puhovski je također izrazio zabrinutost zbog izjave
potpredsjednice Vlade Željke Antunović da su sadašnji zahtjevi za
pravom na otkup stanova "drski" dodavši da se takvim izjavama Vlada
ne predstavlja kao demokratska i legitimna izvršna vlast.
U slučaju daljnjeg kršenja prava na otkup stanova Hrvatskoj ponovno
prijeti pojačani "monitoring" međunarodne zajednice, naglasio je
Puhovski.
Komentirajući slučaj policijskih dosjea, ocijenio je da se oni
trebaju priznati kao dokumenti čiji sadržaj pripada građanima na
koje su se odnosili.
Državno odvjetništvo učinilo je veliki propust jer nije
zaplijenilo dosjee kao dokazne materijale na temelju kojih bi se
mogla utvrditi odgovornost za neopravdana prisluškivanja
građana.
Također je trebalo osnovati saborsko Istražno povjerenstvo koje bi
razmotrilo taj slučaj, dodao je Puhovski.
Predsjednik HHO-a osudio je dugogodišnju praksu segregacije na
osnovu rasističkih preduvjerenja u odnosu na dijelove romske
populacije.
U Međimurskoj županiji postoje 24 razreda romske djece, no ni u
jednom se nastava ne odvija po posebnim programima. Ako ta djeca ne
mogu svladavati školski program namijenjen ostaloj djeci, kao što
je ponegdje slučaj, treba uvesti razrede s posebnim programima.
No, kako postoje škole u kojima se romska djeca odvojeno hrane od
tzv. bijele djece, radi se o pojavi segregacije u školstvu,
upozorio je Puhovski.
(Hina) mvr md