US-AF-PB-PG-TERORIZAM-Vlada-Politika DW 20. XI. TISAK DEUTSCHE WELLE - DW20. XI. 2001.Pregled tiskaKomentatori njemačkih dnevnih novina danas se, među ostalim, bave konferencijom o provedbi Konvencije o biološkom naoružanju.
'Sueddeutsche Zeitung' iz Muenchena kritizira američko odbijanje ratificiranja konvencije. Ali koliko je uopće vrijedan međunarodni ugovor bez stroge kontrole - prije svega kada se pomisli na kriminalnu snagu država poput Iraka. Ako se SAD i dalje bude suzdržavao, ostale države-članice trebale bi djelovati na uspostavi nadzornih tijela. Pa i ako Amerika na početku ne želi da ju se nadzire, možda bi ju se moglo uvjeriti dobrim djelovanjem budućih inspektora. U svakom slučaju, samom konvencijom o nadzoru zlo biološkog naoružanja sigurno neće biti iskorijenjeno, drži 'Sueddeutsche Zeitung'. 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' procjenjuje značenje SAD-ovog javnog prozivanja država koje raspolažu biološkim oružjem: SAD time već sada daje naslutiti svoje daljnje korake u borbi protiv terorizma. Činjenica da se neke, također sumnjive države iz savezničkih razloga ne spominju, samo potvrđuje sumnju da Amerika već odavno razmišlja o vremenu poslije Afganistana. Sigurno je još
DEUTSCHE WELLE - DW
20. XI. 2001.
Pregled tiska
Komentatori njemačkih dnevnih novina danas se, među ostalim, bave
konferencijom o provedbi Konvencije o biološkom naoružanju.
'Sueddeutsche Zeitung' iz Muenchena kritizira američko odbijanje
ratificiranja konvencije. Ali koliko je uopće vrijedan međunarodni
ugovor bez stroge kontrole - prije svega kada se pomisli na
kriminalnu snagu država poput Iraka. Ako se SAD i dalje bude
suzdržavao, ostale države-članice trebale bi djelovati na
uspostavi nadzornih tijela. Pa i ako Amerika na početku ne želi da
ju se nadzire, možda bi ju se moglo uvjeriti dobrim djelovanjem
budućih inspektora. U svakom slučaju, samom konvencijom o nadzoru
zlo biološkog naoružanja sigurno neće biti iskorijenjeno, drži
'Sueddeutsche Zeitung'.
'Frankfurter Allgemeine Zeitung' procjenjuje značenje SAD-ovog
javnog prozivanja država koje raspolažu biološkim oružjem: SAD
time već sada daje naslutiti svoje daljnje korake u borbi protiv
terorizma. Činjenica da se neke, također sumnjive države iz
savezničkih razloga ne spominju, samo potvrđuje sumnju da Amerika
već odavno razmišlja o vremenu poslije Afganistana. Sigurno je još
uvijek prerano govoriti o budućim pozornicama, ali Amerikanci su
poimeničnim prozivanjem naveli moguće sutrašnj i preksutrašnje
scenarije, procjenjuje 'Frankfurter Allgemeine Zeitung'.
'Handelsblatt' iz Duesseldorfa razmišlja o ulozi Ujedinjenih
naroda u stabilizaciji stanja u Afganistanu. Pretpostavka za
oživljavanje afganistanskog gospodarstva je uspostava
nacionalnih institucija i učinkovite Vlade. Time rad UN-ovog
povjerenika Lakhara Brahimija sljedećih tjedana dobiva posebno
značenje. Afganistan može izaći iz zatvorenog kruga interesa
klanova, građanskog rata i trgovine drogom samo ako Brahimi uz
suglasnost velikih sila i političkih struja u zemlji uspije razviti
model koji bi Sjeverni savez uključio u Vladu sa zastupljenim svim
etničkim skupinama. Za UN ova operacija predstavlja najveći izazov
u njegovoj povijesti. On ga neće moći sam savladati, jer ni Istočni
Timor ni Balkan ne pružaju odgovarajući iskustveni model tom
angažmanu. A primjer Somalije uči koliko je fatalno prepuštanje
iluziji da se sudbinom jedne zemlje može upravljati izvana. Ali ako
uspije stvaranje stabilnog poretka na Hindukušu, onda će
Afganistan postati uzor uspostave jedne nove nacije. No do tamo je
još dalek put, upozorava 'Handelsblatt'.
Komentatori njemačkih dnevnih novina u središte pozornosti danas
stavljaju i rezultate izbora na Kosovu. 'Berliner Zeitung' piše da
su albanski ekstremisti na parlamentarnim izborima doživjeli
poraz. Ali to još uvijek nije jamstvo daljnjoj stabilizaciji regije
i mirnom usklađivanju interesa Albanaca i Srba. Ali za to je
stvorena važna pretpostavka. Pozitivan izborni rezultat daje
međunarodnoj zajednici priliku sazivanja konferencije o
budućnosti Kosova. A njezin cilj ne može biti jednostavno
otpuštanje pokrajine u neovisnost, kako bi to želio Rugova. Stvaran
mir stvorit će samo razumno usklađivanje Beograda i Prištine. Šanse
za uspjeh takvih pregovora o budućnosti Kosova postoje iz još
jednog drugog razloga. U toj regiji se više ne sukobljavaju kao
prije dvije i pol godine suprotni interesi Zapada i Rusije,
ocjenjuje 'Berliner Zeitung'.
O neovisnosti Kosova 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' ima
drugačije mišljenje. Čini se da mnogi argumenti govore u prilog
neovisnosti Kosova, pri čemu bi međunarodna zajednica trebala
jamčiti ispunjavanje određenih uvjeta. U bivšoj Jugoslaviji Kosovo
nije bilo samo srbijanska pokrajina, već i subjekt jugoslavenske
federacije - slično kao i republike Bosna, Hrvatska, Makedonija i
Slovenija, čije je pravo na državnu samostalnost međunarodna
zajednica priznala. Kao i kod tih republika, vanjske granice
neovisnog Kosova trebale bi ostati nepromijenjene, a prava manjina
zajamčena. Ako se Albanci na Kosovu više neće morati plašiti
povratka pod srpsku vlast, poboljšalo bi se i stanje srpskoj
manjini. U svakom slučaju 'albansko pitanje' kojeg se mnogi na
Zapadu boje, neće biti riješeno šutnjom na pitanje o statusu
Kosova. Na Balkanu nema velikoalbanske opasnosti, barem za sada.
Ali što duže Kosovo sa svojih skoro dva milijuna Albanaca visi u
zraku, to bi brže moglo doći da iz tvrdnje postane stvarnost.
Očekivana stabilnost regije mogla bi biti znatno veća od rizika,
koje bi sobom donijela kontrolirana neovisnost Kosova, zaključuje
'Frankfurter Allgemeine Zeitung'.
(DW)