RUS-IZVESTIJA 18.11.IVANOV-NATO JE OSTATAK HLADNOGA RATA

RUSIJA IZVESTIJA 18. XI. 2001. Sergej Ivanov: 'U Afganistanu neće biti naših vojnika' Ruski ministar obrane Sergej Ivanov razgovarao je u subotu s novinarima nekolikih vodećih ruskih listova, među kojima je bio i vojni komentator lista 'Izvestija' Aleksandr Hohlov. Iz razgovora izdvajamo: " - Što mislite o mogućnosti sudjelovanja ruskih državljana kao plaćenika u protuterorističkoj akciji u Afganistanu? Kruže priče da je u Rusiji u punom zamahu vrbovanje 'vojnika sreće'. = Pratimo tu informaciju. No nemamo nijednog podatka da u Rusiji postoje točke za vrbovanje. Ističem: sigurno nemamo. Mislim da se tobožnjim vrbovanjem bave naši građani koji žele zaraditi na lopovski način, po načelu 'MMM-a', 'Čarolije' i drugih 'piramida'. Pozivanje bezimenih stranica na Internetu na američko veleposlanstvo nije utemeljeno. Vjerujte, sa SAD-om sada imamo vrlo dobre odnose na polju zajedničke borbe protiv terorizma i znali bismo za takve postupke... - Kakva je zadaća postavljena pred skupinu predstavnika ruskog ministarstva obrane, ministarstva vanjskih poslova i ministarstva za izvanredna stanja ? = Predvodnička skupina poslana je u Afganistan u sklopu sporazuma koji su u Washingtonu zaključili predsjednici Vladimir Putin i George Bush. Posebni izaslanici i veleposlanici s posebnim zadatkom iz Rusije, SAD-a i UN-a počinju u Kabulu pregovore o sastavljanju prijelazne afganistanske vlade. Po uputi ruskog predsjednika, ministarstvo obrane je koordinator za rješavanje prilika u Afganistanu i za provedbu protuterorističkih akcija. Rusija je pružala i pružat će Sjevernom savezu vojno-tehničku pomoć. Sada se stanje na afganistanskoj bojišnici bitno promijenilo, pa se zato pojavila potreba za nazočnošću ruskih vojnih izaslanika izravno u Kabulu. K tome, obećali smo da ćemo, bude li potrebe, SAD-u pomagati u izvidničko-spasilačkim pothvatima. Sada se područje koje nadzire Sjeverni savez prilično povećalo i može se postaviti pitanje o našem većem sudjelovanju u tom dijelu operacije. Sudjelovanje predstavnika iz ministarstva za izvanredna stanja proizlazi iz potrebe za koordiniranjem dopreme humanitarne pomoći koja će se sada raspoređivati na puno širem području. - Je li istina da su s predvodničkom skupinom pošle i 'ograničene vojne snage' koja će jamčiti njezinu sigurnost? = Rusija nije i ne kani slati u Afganistan nikakve vojne snage. Naše predstavnike prati samo manja skupina za fizičku zaštitu. (...) - Jeste li pomišljali da će Kabul tako brzo pasti i da će Sjeverni savez postići tako velik uspjeh? Neki to tumače junaštvom 'sjevernjaka', a neki potkupljivošću talibanskih zapovjednika na terenu... = Nastojat ću iskreno odgovoriti na to pitanje. Tri godine smo pomagali Sjevernom savezu. Svojedobno smo tu, u Rusiji, 'previdjeli' Čečeniju i sada tamo imamo što imamo. Kako god se činilo čudno, s Afganistanom je ispalo bolje. Da nismo podupirali 'sjevernjake', što bi se dogodilo? Rat bi se proširio izvan granica Afganistana. No sada je to očito, dok prije nije bilo. Davali smo novac i dopremali oružje, a ništa nismo dobivali zauzvrat. Sada smo u tomu uspjeli. Složit ćete se sa mnom, da nije bilo Sjevernog saveza i da su talibani nadzirali čitavo državno područje, ne bi tako brzo bilo dobrih vojnih rezultata, u to sam uvjeren. Drugo. Dakako da su veliku ulogu imala američka bombardiranja. Ona su prokrčila put postrojbama Sjevernog saveza koji je bio opremljen našim oružjem. I treće: afganistanski je narod umoran od talibanske vladavine, mnogi su tamo počeli osjećati mržnju prema njima - prema njihovu natražnjaštvu i pokušajima da vrate zemlju u srednji vijek. Ne treba zaboraviti ni to da je među njima bilo puno plaćenika, a Afganistanci su jako ponosan narod i svaku stranu nazočnost primaju jako teško. Da, vjerojatno je bilo i potkupljivosti. Talibani nisu 'nestali'. Neki su ubijeni, neki su pobjegli u Pakistan, a jedan je dio prešao na stranu 'sjevernjaka'. To je Afganistan: tko im daje jesti, onome i hrle. Pošto smo analizirali stanje, znali smo da će Sjeverni savez naglo i brzo krenuti na jug. Imamo dobre veze s vođama 'sjevernjaka', Rabbanijem, Abdullom, Fahim-Hanom. Naš predsjednik koji se na putu iz Šangaja zaustavio u Dušanbeu, susreo se s njima, dugo je razgovarao i znamo otprilike što su poduzeli. (...) - Kakav novi Afganistan želi Rusija? = Problem obnove zemlje moraju rješavati sami Afganistanci. Nemamo pravo nametati im svoje mišljenje ni davati preporuke. Naš je cilj: glavno je da na području Afganistana više ne bude središta za obuku međunarodnih terorista i da iz te zemlje u Rusiju, a preko nje i na Zapad, ne stižu narkotici. Ruski graničari svake godine na tadžičkoj granici zaplijene do dvije tone čistog heroina. Širenje narkotika pogibeljno je isto kao i vojno širenje. Želimo od njega zaštititi čitav svijet. (...) - Sergeju Borisoviču, recite je li Amerika nama još neprijatelj ili je već saveznik? = Mi nismo neprijatelji, ali nismo ni saveznici. Amerikanci mi često kažu: mi ne pregovaramo s Francuskom i s Velikom Britanijom o problemima proturaketne obrane i o sustavu nekonvencionalnog oružja. Odgovaram: da, ne pregovarate. No s njima ste u vojno- političkom bloku, vi ste saveznici. A SAD i mi nismo saveznici. Povrh toga, treba razmišljati o budućnosti. Klub nuklearnih država se povećava. Neke među njima, osobito jedna, neću reći koja, vrlo su pogubne. Sada je to jasno svima u svijetu. Jeste li primijetili kako se promijenio ton razgovora o neširenju nuklearnog oružja? Tri godine su nas pokušavali 'tući u stupi': Rusija je tobože zla, želi Iranu dopremiti opremu koja je zabranjena za izvoz. Sada je Iran, kojemu nismo isporučili ništa što je zabranjeno, pao u zaborav. Sada svi sa strahom ne gledaju Iran, već državu koja je u njegovoj blizini. Tu su, uostalom, nedavno uhitili dvojicu znanstvenika, stručnjaka za nuklearnu fiziku zbog povezanosti s Bin Ladenom. - Kako vidite budućnost razvoja suradnje između Rusije i Sjevernoatlantskog saveza? = NATO-ov je blok ostatak 'hladnog rata'. Ako savez misli da se sigurnosna prijetnja bitno promijenila i da ne treba očekivati nikakvu vojnu agresiju Rusije na Zapad, onda NATO treba preustrojiti ili tražiti druge oblike zajedničke borbe protiv stvarnih prijetnja. Čini mi se da i u NATO-u to počinju shvaćati. Govoriti o ulasku Rusije u NATO, glupost je u vojnom smislu. Rusija je država koja je sama sebi dovoljna. Imamo interese i na zapadu, i na istoku, i na jugu. (...)"