ZAGREB, 19. studenoga (Hina) - Privatizacija u energetskom sektoru ne smije se raditi brzo, preko noći i na prečac, već je u njoj potrebna postupnost i otvorenost, poman odabir modela i trenutka privatizacije.
ZAGREB, 19. studenoga (Hina) - Privatizacija u energetskom sektoru
ne smije se raditi brzo, preko noći i na prečac, već je u njoj
potrebna postupnost i otvorenost, poman odabir modela i trenutka
privatizacije.#L#
Poruka je to s današnjeg predstavljanja knjige "Privatizacija
energetskog sektora - s posebnim naglaskom na Inu", čiji su autori
savjetnik predsjednika Uprave Ine Stevo Kolundžić i predsjednik
Uprave Ine Tomislav Dragičević. Nakladnik knjige je INA.
Dragičević napominje da je sama privatizacija Ine pitanje odluke
vlasnika, a to je država. I danas se, kaže, može prodati 10 do 20
posto Ine i na taj način popuniti Fond za razvoj, ali bit će bolje da
se INA dotjera, razvije. Zalažemo se da se INA pripremi, da se
učvrsti na tržištu u okruženju i transformira u kompaniju zapadnog
tipa, da postane konkurentna, rekao je Dragičević.
Zalažemo se, nastavlja Kolundžić, za privatizaciju vertikalno
integrirane Ine, uz mogućnost postizanja strateškog partnerstva,
bilo preuzimanjem ili spajanjem, sa sličnim tvrtkama ne samo država
s područja bivše Jugoslavije, nego i šire u okruženju. Uz tako
povećanu vrijednost Ine i tada bi tvrtka bila pripravna za
kotiranje na burzi.
Procjenjuje da bi, i s obzirom na odrednice koje je država već
donijela (obveze iz ulaska u WTO, skori ulazak u CEFTA-u, te paket
energetskih zakona), INA bi u 2003. bila spremna za privatizaciju.
Analiza mogućih modela privatizacije, uz poruku da je najgora
varijanta prodaja pod svaku cijenu radi proračunskih potreba,
naišla je na odobravanje i predstavljača knjige, drugih čelnika Ine
te predstavnika sindikata.
Tako se i izvršni direktor za rafinerijsku preradu, veleprodaju i
maloprodaju Željko Vrbanović protivi segmentarnom pristupu
privatizaciji i smatra da se INA može privatizirati jedino kao
vertikalno integrirana kompanija. Iskustva, kaže, pokazuju da je
takav koncept jedina prednost za državu.
Vrbanović ističe da bi restrukturiranje Ine trebalo završiti iduće
godine, te da se mora ući u investicijski ciklus, bilo da to INA
učini sama ili pronalaženjem strateškog partnera, kako bi u roku
dvije godine došla do potrebnog stupnja tehnološkog razvoja. Tako
bi, zaključuje, INA u 2004. bila spremna za privatizaciju.
Knjigu "Privatizacija energetskog sektora - s posebnim osvrtom na
Inu" predstavili su akademik Dragutin Fleš, te njen recenzent Igor
Dekanić. Knjiga ne nameće stavove o načinu restrukturiranja i
privatizacije Ine, kaže Fleš. Dekanić pak vidi i izvjesni
intelektualni odmak autora koji daju puno elemenata za kritičnu
analizu mogućih modela privatizacije.
Po Dekaniću, autori svojom knjigom poručuju da se ne opiru
privatizaciji, ali upozoravaju da taj proces treba pomno
pripremiti. Ta priprema podrazumijeva restrukturiranje Ine kako bi
joj se povećala vrijednost, a autori plediraju za privatizaciju i
restrukturiranje u kojem bi INA, i uz pronalaženje strateških
partnera, osvojila i tržišta susjednih zemalja, zaključio je.
(Hina) bn db