AU 18. XI. APA/OSLOBOĐENJE: HERCEG-BOSNA JOŠ UVIJEK POSTOJI

NJEMAČKA APA 18. XI. 2001. Jelavić dopušta ratne zločine u "Herceg-Bosni" "Predsjednik 'Hrvatskog narodnog sabora' i predsjedatelj Hrvatske demokratske zajednice u Bosni i Hercegovini Ante Jelavić priznao je da su za vrijeme bosanskog rata (1992-1995.) na teritoriju međunarodno nepriznate 'Herceg-Bosne' počinjeni ratni zločini. Doduše, riječ je samo o izdvojenim slučajevima, relativizirao je svoju izjavu Jelavić, koji je u okviru svečanosti povodom desetogodišnjice osnivanja 'Herceg-Bosne' ponovno branio formiranje te političke jedinice. Bio je to 'u ratnim uvjetima jedini mogući politički odgovor Hrvata u Bosni', naveo je sarajevski list 'Oslobođenje' u svom nedjeljnom izdanju Jelavićeve riječi. Osim toga, bosanski su Hrvati u svojoj povijesti neprekidno bili tlačeni - 'tlačili su ih Turci, Austro- Ugari, Jugoslaveni i bosanska vlada', kazao je hrvatski hardliner. U svakom slučaju, 'Herceg-Bosna' je bosanskim Hrvatima 'vratila izgubljeno dostojanstvo', potkrijepio je Jelavić svoje stajalište. Svi oni koji toj teritorijalnoj jedinici pripisuju zločinačke i genocidne namjere 'nikada nisu bili spremni prihvatiti ravnopravnost Hrvata u Bosni', istaknuo je nadalje predsjedatelj HDZ-a. Doduše, bilo je i 'grešaka', ali riječ je samo o 'pojedinačnim slučajevima', navodi on. Jelavić je istodobno izjavio da 'Herceg-Bosna' nije zasebna državna tvorevina te da nikada nije donesena odluka o odcjepljenju tog područja od Bosne i o njegovu istodobnom priključenju Hrvatskoj. Doduše, nije moguće ni zatvarati oči pred 'nelegitimnom vladom' u Sarajevu koja predstavlja 'opasnost' za zemlju, tvrdi Jelavić. 'Herceg-Bosna' je osnovana 18. studenog 1991. g. Doduše, Daytonskim mirovnim sporazumom iz prosinca 1995. g., koji je službeno dokončao rat, hrvatski nacionalisti morali su se obvezati da će ukinuti svoju 'državu'. Usprkos tome, 1997. g. 'Hrvatska Republika Herceg-Bosna' prekrštena je u 'Udrugu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne' koja formalno postoji i danas ali de facto nema velik politički utjecaj niti ga međunarodna zajednica priznaje. Daytonskim sporazumom očuvan je i kontinuitet suverene bosanske države ali je zemlja podijeljena na dvije teritorijalne jedinice - muslimansko-hrvatsku Federaciju (51 posto) i Republiku Srpsku (49 posto). No, politička, socijalna i ekonomska suradnja nikada nije istinski funkcionirala - ne samo između ta dva entiteta već ni unutar bosanske federacije. Još i danas zagovornici 'Herceg-Bosne', nacionalisti u Hercegovini, nastanjenoj većinskim hrvatskim stanovništvom, smatraju osnivanje te političke jedinice 'oblikom samoorganizacije i samoobrane Hrvata u Bosni od velikosrpske agresije'. Kritičari i zagovornici jedinstvene bosanske države tumače pak osnivanje i opstanak 'Herceg-Bosne' kao pokušaj podjele Bosne. Hrvatski hardlineri u Hercegovini uporno zahtijevaju političko- teritorijalno preustrojavanje zemlje, pri čemu se kao mogućnosti posebno spominju podjela na kantone ili na tri federalne jedinice. Iako je međunarodni povjerenik za Bosnu Wolfgang Petritsch početkom ožujka smijenio Jelavića s položaja hrvatskog člana tročlanog državnog predsjedništva i s položaja predsjedatelja HDZ- a, ovaj je u listopadu ponovno izabran za predsjedatelja HDZ-a. Petritsch je spomenutu odluku donio nakon što je HDZ donio odluku o de facto odcjepljenju bosanskih područja, nastanjenih većinskim hrvatskim stanovništvom, od muslimansko-hrvatske federacije, odbacujući time Daytonski sporazum i jasno se suprotstavljajući politici međunarodne zajednice. 'Oslobođenje' je napisalo da 'Herceg-Bosna' još uvijek postoji te da - kad se razmotre svečanosti - valja poći od pretpostavke da će još dugo postojati, neovisno o tome hoće li 'Herceg-Bosna' biti nazvana 'zajednicom, republikom, entitetom'. Usprkos činjenici da je Jelavić prvi puta priznao ratne zločine, nije se baš puno toga promijenilo, piše list: od hrvatske himne 'Lijepa naša' preko minute šutnje za pale 'hrvatske branitelje u domovinskom ratu' i za 'predsjednika svih Hrvata' (Tuđmana) do nacionalističkih pjesama poput one 'Herceg-Bosno, ljubljena naša domovino, oduvijek si bila hrvatska zemlja' ili 'U borbu za moj dom i narod'", prenosi agencija na kraju pisanje sarajevskog lista.