OPATIJA, 17. studenoga (Hina) - U Hrvatskoj je od 1992. do 1997. prijavljeno 3316 koruptivnih kaznenih djela, za 570 izrečena je pravomoćna presuda, a samo za njih 14 izrečena je kazna bezuvjetnog zatvora.
OPATIJA, 17. studenoga (Hina) - U Hrvatskoj je od 1992. do 1997.
prijavljeno 3316 koruptivnih kaznenih djela, za 570 izrečena je
pravomoćna presuda, a samo za njih 14 izrečena je kazna bezuvjetnog
zatvora.#L#
Ti su podaci objavljeni na dvodnevnom seminaru "Uloga medija u
borbi protiv korupcije", koji je počeo danas u Opatiji, a koji su za
novinare organizirale udruge Transparency International Hrvatska
i Hrvatski pravni centar.
Svrha seminara je upoznati novinare koji prate tu tematiku, a time i
javnost, s oblicima i problematikom korupcije te ulogom medija u
njezinu sprječavanju.
Profesor na zagrebačkome Pravnom fakultetu Davor Derenčinović
rekao je da je od 570 pravomoćno osuđenih slučajeva korupcije u samo
14 slučajeva, ili 2,5 posto, izrečena kazna zatvora.
Za 430 djela izrečena je samo uvjetna osuda, a u ostalih 140 novčana
kazna ili kazna zatvora od šest do 12 mjeseci.
Nakon 1997. broj prijavljenih djela korupcije znatno se povećao,
ali još nema sustavnih podataka o presudama.
"Postojanje tihog sporazuma za podmićivanje već znači korupciju",
rekao je Derenčinović i upozorio da je već sam pokušaj traženja ili
davanja mita korupcija. "Time se može objasniti zašto je od 1998.,
kada je 'mini kaznenom reformom' Zakon regulirao djelo zlouporabe u
obavljanju državne vlasti, do danas u Hrvatskoj donesena samo jedna
pravomoćna presuda za to djelo", rekao je.
Objasnio je da nerazmjer između izrečenih presuda i prijavljenih
djela proizlazi iz "tajnog karaktera" te vrste zločina, ali i
nepovjerenja u institucije vlasti i pravosuđe. U pravilu
kažnjavaju se i oni koji daju mito i oni koji ga primaju ako prijave
to djelo, ali blaže.
Derenčinović smatra da je pri kažnjavanju korupcije najvažnije
oduzeti novac koji su počinitelji tako stekli.
Profesor kriminalistike na Visokoj policijskoj školi u Ljubljani
Bojan Dobovšek govorio je o tome kako policija istražuje slučajeve
korupcije. Istaknuo je da je za borbu protiv korupcije najvažnija
politička podrška, te pravosudni sustav i javnost.
Predsjednik Transparency International Hrvatske Josip Kregar
rekao je kako je uloga novinara u borbi protiv korupcije
mobilizarati javnost kako bi ona utjecala na to da se stanje u
društvu popravi, te kako bi se izgubio osjećaj da se korupcija ne
može spriječiti. Smatra da je za sprječavanje korupcije potrebna
korjenita promjena u društvu.
Dodao je da će njegova udruga djelovati na promjeni Zakona i jačanju
institucija jer sada nedostaju prave društvene institucije koje bi
ublažile pritisak javnosti zbog sve veće korupcije, a koji bi "od
tihog nezadovoljstva mogao prerasti u razarajući bijes".
Istaknuo je kako njegova udruga želi stvoriti mrežu ili servis za
razmjenu informacija, koji bi pomogao državnim ustanovama u borbi
protiv korupcije, ali i svima onima koji su nezadovoljni tom
pojavom.
(Hina) nz/ggrb ln