ZAGREB, 16. studenoga (Hina) - Čileanski pisac porijeklom s Brača Antonio Skarmeta, jedan od najuspješnijih suvremenih latinoameričkih autora, gostovao je danas u Hrvatskoj matici iseljenika gdje je najavio da će se uskoro na
hrvatskom izdati njegov dosad 'najhrvatskiji' roman "Pjesnikova svadba".
ZAGREB, 16. studenoga (Hina) - Čileanski pisac porijeklom s Brača
Antonio Skarmeta, jedan od najuspješnijih suvremenih
latinoameričkih autora, gostovao je danas u Hrvatskoj matici
iseljenika gdje je najavio da će se uskoro na hrvatskom izdati
njegov dosad 'najhrvatskiji' roman "Pjesnikova svadba".#L#
Svjetsku slavu Skarmeta (1940.) je stekao romanom "Nerudin
pismonoša", po kojem je snimljen talijanski filmski hit "Poštar".
U zadnje vrijeme sve se više bavim svojim dalmatinskim korijenima,
koji utječu i na moj književni rad, rekao je Skarmeta, nagrađivani
autor dvanaest proznih djela i brojnih eseja o književnosti.
Kada sam počeo pisati "Pjesnikovu svadbu" u mislima sam imao lica
moje bake, djeda i njihovih prijatelja koji su pričali o tome kako
su s tako predivnog otoka došli na sjever Čilea, kao i ostali Hrvati
često u sasvim nepristupačne krajeve, napomenuo je.
Imaginarni otok Gema, za kojeg Skarmeta kaže da "jako sliči na jedan
otok blizu Splita", mjesto je događaja tog romana koji zahvaća
vrijeme uoči Prvoga svjetskog rata 1913. U središtu je raskošna
svadba bogatog austrijskog trgovca i najljepše djevojke na otoku, o
kojoj je Skarmeti puno puta pričala njegova baka, a za koju je djed
uvijek govorio da se nikada nije ni dogodila.
Po Skarmetinim riječima, priče doseljenika bile su oskudne ili
lirske i duge uz čašicu slatkog vina, ali iz tjedna u tjedan sve više
proturječne i izobličene. Skarmeta smatra da je to bio njihov
prirodni književni talent, koji istodobno stvari taji i prikazuje,
što je zapravo i srž suvremene latinoameričke književnosti.
S divljenjem pričajući o svojoj noni Eleni, koja je imala
"izvanredni smisao za rasplet radnje i intuiciju na kojoj joj kao
pisac zavidi", Skarmeta se prisjetio kako je njegov službeni ulazak
u svijet književnosti bio kada se ona odrekla omiljene radio-
sapunice i od njega zatražila da joj izmišlja nove nastavke.
Govoreći o utjecaju Hrvata na Čile, Skarmeta je rekao kako su Hrvati
unatoč siromaštvu uvijek pronalazili novac za školovanje svoje
djece, što je i danas vidljivo po hrvatskim imenima u uglednim
zanimanjima.
Miješanjem Čileanaca i Hrvata pak, rekao je Skarmeta, Hrvati su
postajali sve niži - nekadašnji nepobjedivi hrvatski visoki
košarkaši i skakači uvis danas su ipak samo prosjek.
Hrvatsku je Skarmeta posjetio više puta. Prilikom posjeta
Bobovišćima iz kojih potječe, kako je priznao, osjetio je "toliku
dragost da je počeo pisati pjesme što dotad nije radio".
Roman "Pjesnikova svadba" drugi je Skarmetih roman koji će biti
objavljen u Hrvatskoj (prvi je "Nerudin pismonoša"). Prevela ga je
Marija Roščić, a trebao bi ga izdati zagrebački "VBZ". Roman je u
Italiji i Francuskoj dobio nagrade kao najbolji strani roman.
Trenutno radi kao veleposlanik Čilea u Njemačkoj, a ovih se dana
susreo se sa svojim kolegom čileanskim veleposlanikom u Zagrebu, s
članovima PEN-a i Društva hrvatskih književnika. Prije dvije
godine bio je poseban gost Zagrebačkih književnih razgovora.
(Hina) ag mc