SKV: SVIJET U 4.30 SATI

ZAGREB, 16. studenoga (Hina) BUKUREŠT - Članstvo u CEFTI Hrvatskoj će omogućiti ulazak u željeni krug europskih zemalja i udaljavanje od Balkana, izjavio je u četvrtak hrvatski premijer Ivica Račan, koji je u Bukurešt doputovao na summit zemalja Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA). "CEFTA je za Republiku Hrvatsku izuzetno važna, jer ona omogućuje da budemo u europskom društvu u kojem želimo biti i da smo malo manje na Balkanu", izjavio je Račan, uoči skupa koji se u petak održava u Palači parlamenta u Bukureštu. On je izrazio uvjerenost da će summit potaknuti dovršetak preostalih pregovora Hrvatske s članicama CEFTA-e i ispunjenje uvjeta za njezino članstvo u toj asocijaciji. "Nakon sutrašnjeg sastanka vjerojatno započinju i konkretni razgovori s pojedinim članicama CEFTA-e, koji vjerojatno završavaju relativno brzo s članstvom u CEFTA-i", rekao je Račan. Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFT-a) pokrenule su 1992. godine Mađarska, Poljska i tadašnja Čehoslovačka s ciljem da se što bolje i što prije pripreme za europske integracije. Kasnije su im se pridružile Slovenija, Bugarska i Rumunjska. Hrvatska je dosad potpisala ugovore o slobodnoj trgovini s Mađarskom, Slovenijom, Slovačkom, Poljskom i Češkom, a do kraja godine trebala bi ih potpisati i s Rumunjskom i Bugarskom. Time će biti zadovoljeni svi preduvjeti za članstvo RH u CEFTA-i budući da je Hrvatska članica WTO, a 29. listopada potpisala je i sporazum o pridruživanju s EU. BUKUREŠT - Hrvatski premijer Ivica Račan i njegov slovenski kolega Janez Drnovšek, koji sudjeluju na summitu CEFTE u Bukureštu, razgovarali su u četvrtak navečer o otvorenim pitanjima između dviju zemalja i načinima njihova rješavanja. Hrvatski premijer dao je kraću izjavu novinarima nakon večere koju je u čast šefova izaslanstava - sudionika summita, priredio domaćin skupa rumunjski premijer Adrian Nastase. "Notirali smo da smo zastali na pitanju granica, manje zbog njihove, više zbog naše, hrvatske situacije", izjavio je Račan. Međutim, on je istaknuo kako su se složili da treba nastaviti suradnju između dvije zemlje i rješavati pitanja koja su još otvorena i koja se mogu riješiti pa će se kroz takvu suradnju lakše riješiti otvoreno pitanje granica. Drnovšek je ponovio svoje ranije poznato stajalište da su razgovori o sporazumu o granici završeni i kako očekuje da će premijer Račan za njega dobiti potporu Hrvatskog sabora. "Naša je namjera na početku godine bila riješiti sva otvorena pitanja, zato ne bi imalo smisla da sada zbog teškoća što ih premijer Račan ima s podrškom graničnom sporazumu trpe bilateralni odnosi u cjelini", rekao je slovenski premijer. "Na hrvatskoj je strani da pokuša dobiti konsensus za pitanje granice jer su međudržavni pregovori već održani", ustvrdio je Drnovšek, izrazivši nadu da će sporazum u Hrvatskoj biti potvrđen. PRIŠTINA - Izborna šutnja nastupila je u četvrtak u ponoć na Kosovu nakon 45 dana izborne kampanje za opće izbore koji će se održati u subotu 17. studenoga, a političke stranke, koalicije, građanske inicijative i neovisni kandidati u četvrtak su na završnim izbornim skupovima pokušali uvjeriti birače da za njih glasuju. Izborna šutnja trajat će do subote u 19 sati kada se zatvaraju birališta. I posljednji dan izborne kampanje, kao i proteklih 45, protekao je u mirnom i toleratnom duhu, ocjenjuju promatrači. Misija OESS-a na Kosovu, koja organizira opće izbore na Kosovu, objavila je kako su izvršene sve pripreme da izbori proteknu u najboljem redu. U subotu će se u sedam sati otvoriti 1.660 birališta, a čitavo će Kosovo biti jedna izborna jedinica. Za kosovske izbore registrirano je 1.2 milijuna glasača, od kojih je oko 170 tisuća kosovskih Srba. U izborima sudjeluje 26 političkih subjekata iz svih zajednica koje žive na Kosovu s 1,281 kandidatom. Bira se 100 zastupnika, dok je 20 drugih zastupničkih mjesta rezervirano za Srbe i druge manjine na Kosovu. Izborni sustav je proporcionalni i glasači će glasovati za političke subjekte, a ne za posebne kandidate. Po prvi put za kosovske izbore glasa se i na teritoriju Srbije i u Crne Gore gdje će se otvoriti gotovo 200 glasačkih mjesta. Posljednji dan izborne kampanje je protekao uz poziv međunarodnih i kosovskih dužnosnika za masovno sudjelovanje građana u izborima u tolerantoj atmosferi. SKOPLJE - Makedonski parlament u petak je izglasao amandmane kojima se poboljšavaju prava albanske manjine, nakon duljih odlaganja koja je opteretila mirovni sporazum potpisan s ciljem spriječavanja pobune albanske manjine. Do glasanja je došlo nakon što je sporazum gotovo propao zbog upućivanja makedonskih policijskih snaga u područje pobunjenih Albanaca što je dovelo do borbi i uhićenja te otmica u znak odmazde. Dvotrećinskom većinom parlament je usvojio jedan za drugim 15 amandmana koji reguliraju prava manjina. Čitav bi se paket trebao proglasiti zakonom u završnom činu ratifikacije koji bi trebao uslijediti kasnije tijekom dana. Pripadnicima albanske manjine bit će, među ostalim, zajamčeno pravo na zapošljavanje u javnim službama prema nacionalnom ključu, a imat će pravo i na ograničeno korištenje albanskog jezika u službene svrhe. Albanski pobunjenici u okviru sporazuma predali su gotovo 4.000 komada oružja. Još predstoji izglasavanje amnestije za demobilizirane pobunjenike. SKOPLJE - Makedonski ministar unutarnjih poslova Ljube Boškovski napustio je u četvrtak sjednicu vijeća makedonskih dužnosnika i predstavnika zapadnih zemalja zaduženog za stupnjevitu provedbu mirovnog plana i time zadao još jedan udarac mirovnim nastojanjima u toj zemlji. "Jastreb" Boškovski je još u kolovozu izjavio da ne vidi nikakvu svrhu "tog neozbiljnog koordinacijskog odbora", što su ga ustanovnili EU, NATO i OESS, te da su njegovo ministarstvo i snage sigurnosti najbolji jamac za provedbu mirovnog plana. Zašto je u četvrtak napustio sjednicu, Boškovski javnosti nije obrazložio, ali su poznata njegova stajališta da proces razoružavanja albanskih pobunjenika smatra farsom. Neki dužnosnici vladajuće koalcije izrazili zabrinutost njegovim potezom. "To je vrlo, vrlo ozbiljna situacija. Ovakav potez suspendira provedbu mirovnog plana", rekao je makedonski vicepremijer Ilija Filipovski. WASHINGTON - Oporavljajući se od posljedica razornog hurikana Michelle, Kuba je započela pregovore sa Sjedinjenim Državama o kupovini milijune dolara vrijedne hrane i lijekova, potvrdili su u četvrtak dužnosnici američke vlade i Kongresa. Iako je američki embargo protiv Kube na snazi već 40 godina, kupovina lijekova legalna je od 1992. godine, dok je izvoz hrane u Kubu legaliziran prošle godine. Kubanski dužnosnici dostavili su američkoj strani listu dobara koja su im potrebna, uključivši brašno, soju, pšenicu, kukuruz, rižu, dječju hranu, mlijeko u prahu, antibiotike i cjepiva. Novinske agencije prenose da se radi o proizvodima vrijednima između tri i 50 milijuna dolara. Glasnogovornik State Departmenta kazao je kako će američka administracija pozitivno odgovoriti na kubanski zahtjev. Hurikan Michelle uništio je stotine tisuća domova i ogromne poljoprivredne površine na Kubi. RIM - Talijanska je vlada u četvrtak proglasila izvanredno stanje zaštite okoliša u Veneciji, Messini i Milanu zbog velikih zagađenja, objavio je glasnogovornik talijanskog ministarstva zaštite okoliša. U Veneciji se radi o zagađenoj vodi, izazvanoj pojačanim prometom motornih brodova gradskim kanalima, a u Milanu i Messini o zagađenom zraku zbog industrijskih postrojenja i zagušujućeg prometa. Ministarstvo zaštite okoliša je uvođenjem izvanrednog stanja parlamentnu omogućilo imenovanje posebnh povjerenika koji mogu donijeti i provesti izvanredne mjere za suzbijanje zagađenja, poput ograničenja ili zabrane prometa. Ovo je prvi slučaj da je Italija proglasila izvanredno stanje u gradovima, dosad je to bilo činjeno u pojedinim regijama zbog elementarnih nepogoda. CRAWFORD - Ruski predsjednik Vladimir Putin otputovao je u četvrtak iz Crawforda (Texas), na kraju trodnevnog sastanka sa svojim američkim kolegom Georgeom W. Bushom, tijekom kojeg su razgovarali o bilateralnim odnosima, proturaketnom štitu, nuklearnom razoružanju i Afganistanu. Ruski predsjednik je u pratnji supruge Ljudmile otputovao u New York, gdje će obići poprište atentata od 11. rujna. Putin i Bush razgovarali su i o borbi protiv terorizma u Afganistanu, a Bush je u četvrtak ponovio da mu je upravo iz Kremlja stigao prvi državnički poziv nakon rujanskih atentata. Rusija je u cijelosti podržala američke vojne operacije u Afganistanu. Borba protiv terorizma i razvoj situacije u Afganistanu, posebno potreba uspostave novog političkog režima u toj zemlji, bile su dominatne teme zadnjeg dana rusko-američkog summita, izjavila je američka savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice. Dvojica su predsjednika naglasila da će kod Sjevernog saveza i dalje inzistirati na nužnosti uspostave institucija u kojima će biti široko zastupljene etničke zajednice Afganistana. Također su ukazali na potrebu otvaranja humanitarnog koridora između Uzbekistana i grada Mazar-i-Šarifa. Američki predsjednik izjavio je u četvrtak da s ruskim kolegom Vladimirom Putin nije uspio premostiti razlike u stajalištima oko izgradnje američkog nacionalnog proturaketnog štita. Prema pisanju agencija, dvojica čelnika imaju i nešto drugačije interpretacije o sudbini projektila s nuklearnim bojevim glavama. WASHINGTON - "Malo je vjerojatno" da će američke vojne snage sudjelovati u bilo kakvoj mirovnoj operaciji u Afganistanu, rekao je u četvrtak američki ministar obrane Donald Rumsfeld. Upitan da li će Sjedinjene Države sudjelovati u takvoj operaciji Rumsfeld je kazao da će SAD možda u jednom trenutku odlučiti uputiti dodatne snage na teren radi aktivnosti kao što su popravljanje pista ili druga poboljšanja u zračnoj luci. Američke snage mogle bi sudjelovati i u operaciji hvatanja al Qaede ili talibanskog vodstva ili u pripremi terena za veću humanitarnu operaciju, rekao je na konferenciji za novinare u Pentagonu. No, dodao je, u pogledu američkog sudjelovanja u "polutrajnim mirovnim aktivnostima u zemlji, milsim da je to malo vjerojatno". WASHINGTON - Sjedinjene Države i Japan predsjedat će konferenciji o obnovi Afganistana 20. studenoga u Washingtonu, objavio je u četvrtak State Department. "Na skup su pozvani dužnosnici iz zemalja i međunardnih organizacija koje će igrati ključnu ulogu u dugoročnom procesu obnove Afganistana", priopćeno je iz State Departmenta. Na skupu će pored SAD i Japana sudjelovati Kanada, Njemačka, Rusija, Britanija, Italija, Francuska, Saudijska Arabija, Turska, Belgija kao predsjedavajuća EU, i Katar kao predsjedavajući Organizacije islamske konferencije (OIC). Pozvani su i predstavnici Svjetske banke, Europske komisije, UN-a, te Azijske i islamske banke za obnovu i razvoj. "To neće biti donatorska konferencija. Razgovarat će se o potrebama, budućim koracima, postizanju napretka i slično", rekao je američki izvor. LONDON - Britanska će vlada u sljedećih nekoliko dana poslati izaslanika u Kabul i tako postati prvom zapadnom zemljom koje će obnoviti diplomatske veze s Afganistanom, obznanio je u četvrtak ministar unutarnjih poslova Jack Straw. Britanski izaslanik u Afganistanu bit će Stephen Evans, karijerni diplomat u Foreign Officeu, koji je već službovao u Pakistanu i misiji UN-a u Kabulu. "Ovakva odluka naglašava da su vojni udari samo prva faza britanske strategije prema Afganistanu", naglasio je Straw. Evans je izjavio da će raditi sa svim netalibanskim afganistanskim frakcijama na stvaranju "široke, reprezentativne administracije". LONDON - Oko stotinu britanskih vojnika stiglo je u četvrtak u zračnu bazu Bagram u blizini glavnog afganistanskog grada Kabula, objavljeno je u četvrtak iz britanskih vojnih izvora. Izvor tvrdi da vojnici provjeravaju stanje u zračnoj luci i njenu osposobljenost za buduće humanitarne operacije. PARIZ - Oko 60 francuskih vojnika putuje u petak ujutro iz Francuske za Mazar-i-Sharif kako bi sudjelovali u osiguranju humanitarne pomoći za Afganistan, objavilo je francusko ministarstvo obrane. Francuski vojnici, koji predstavljaju prvi dio kontingenta, putuju preko Uzbekistana i sudjelovat će u operaciji stvaranja uvjeta za rad međunarodnih organizacija i UN-a. TAŠKENT - Talibani bi trebali iskoristiti prigodu za amnestiju i predati se bez otpora, izjavio je u četvrtak oporbeni uzbečki ratni vođa Abdul Rašid Dostum. "U zemlji je proglašena opća amnestija, koju bi talibani trebali iskoristiti. Kaznit ćemo samo teroriste koji su se okrvavili ruke", rekao je Dostum, čije su snage ovoga tjedna osvojile Mazar-e- Šarif. Uzbečki general predviđa da sukobi u Afganistanu neće još dugo trajati. "Najznačajniji gradovi - Kabul, Herat i Mazar-e-Šarif pod kontrolom su Sjevernog saveza. To kraja okršaja neće proći još puno vremena", kazao je Dostum. WASHINGTON - Sjeverni savez uhitio je nekoliko visokih dužnosnika mreže al Qaeda u Afganistanu, rekao je u četvrtak u Washingtonu američki dužnosnik koji je želio ostati anoniman. "Imamo razloga vjerovati da je Sjeverni savez uhvatio određene visoke dužnosnike", rekao je dužnosnik američke administracije pojašnjavajući da među uhvaćenima nije vođa mreže Osama bin Laden. LISABON - Predsjednik Europske komisije Romano Prodi zatražio je u četvrtak u Lisabonu novu politiku Europske unije prema mediteranskim zemljama. Nakon razgovora s portugalskim premijerom Antoniom Guterresom, Prodi je kazao da bi to pitanje trebalo predstavljati jedan od prioriteta španjolskog predsjedavanju EU- om u prvom polugodištu 2002. Založio se za jačanje gospodarske i kulturne suradnje na Mediteranu kao i za osnivanje banke za razvoj tog područja. BRUXELLES - Ministri zdravstva EU jednoglasno su u četvrtak u Bruxellesu usvojili prijedlog smjernica o jačanju i usklađivanju normi za kvalitetu krvi i proizvoda od krvi u Europskoj uniji. Prijedlog smjernica treba prije usvajanja još razmotriti Europski parlament, no njegovo prihvaćanje čini se vrlo vjerojatnim, saznaje se iz europskih izvora. Smjernice uključuju jačanje normi koje se odnose na davatelje krvi i uspostavlja sustav označavanja donirane krvi kako bi se osigurala transparentost njezina puta od davatelja do primatelja. GAZA - Palestinska je uprava u četvrtak oslobodila dvojicu čelnika Narodne fronte za oslobođenje Palestine (PFLP), uhićenih prošloga mjeseca nakon atentata na izraelskog ministra turizma. "Naše je uhićenje jedan od grijeha palestinske uprave i nadamo se da se više neće ponoviti", rekao je jedan od oslobođenika. Palestinski je visoki sud u ponedjeljak presudio da zločin za koji su čelnici PFLP- a optuženi - nanošenje štete palestinskim nacionalnim interesima - ne postoji u palestinskom zakonodavstvu. U palestiskim se zatvorima nalaze još 34 člana PFLP-a uhićena nakon ubojstva izraelskog ministra turizma u listopadu. PARIZ - Francuska je vlada odlučila da će se treći pariški aerodrom graditi u području doline Somme, u regiji Chaulnes, 125 kilometara sjeverno od Pariza. Nova bi zračna luka trebala biti završena do 2020. godine, a predviđa se da će cijena gradnje biti 8 milijardi dolara. Projektu se protivi Stranka zelenih zbog ekoloških razloga i stanovnici regije Chaulnes, inače izrazito plodnog dijela Francuske, koji strahuju za svoju zemlju. Neki su zastupnici francuske desnice također izjavljivali da je "na rubu pameti" graditi zračnu luku 125 kilometara od grada, gotovo na pola puta do Bruxellesa. (Hina) ps ps