DE-BA-HR-TERORIZAM-Terorizam-Ratovi NJ 13.XI.-DPA- IZETBEGOVIĆ 'STVARNI ZAPOVJEDNIK MUDŽAHEDINA U BOSNI' NJEMAČKADPA13. XI. 2001.Izetbegović 'stvarni zapovjednik mudžahedina'"Bivši predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović bio
je 'stvarni zapovjednik mudžahedina u Bosni' i pod tajnim imenom Ali Izzat aktivno je sudjelovao na skupštinama Shure (najviše savjetodavno tijelo u islamskim zemljama). Hrvatski dnevnik 'Večernji list' piše u ponedjeljak da je u posjedu dnevnika Abd al Rahmana, bivšeg duhovnog vođe mudžahedina u Bosni i šefa terorističke organizacije 'Al Gamaa al Islamije'. Dnevnik će rasvijetliti pravu ulogu mudžahedina u bosanskom građanskom ratu (1992. - 1995.). U tom dnevniku nisu navedeni samo najvažniji mudžahedinski vođe, nego i imena mnogih Bošnjaka koji su ponajprije logistički podupirali 'božje ratnike'. Među njima se osim političkih dužnosnika poput Izetbegovića i bivšeg bosanskog generala Rasima Delića mogu pronaći i najviši vjerski uglednici koji su također sudjelovali na skupštinama Shure, izvješćuje list. Iz dnevnika proizlazi da su 'božji ratnici' ostali u Bosni i poslije rata koji je službeno dokončan Daytonskim sporazumom 1995.
NJEMAČKA
DPA
13. XI. 2001.
Izetbegović 'stvarni zapovjednik mudžahedina'
"Bivši predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović bio je
'stvarni zapovjednik mudžahedina u Bosni' i pod tajnim imenom Ali
Izzat aktivno je sudjelovao na skupštinama Shure (najviše
savjetodavno tijelo u islamskim zemljama). Hrvatski dnevnik
'Večernji list' piše u ponedjeljak da je u posjedu dnevnika Abd al
Rahmana, bivšeg duhovnog vođe mudžahedina u Bosni i šefa
terorističke organizacije 'Al Gamaa al Islamije'. Dnevnik će
rasvijetliti pravu ulogu mudžahedina u bosanskom građanskom ratu
(1992. - 1995.).
U tom dnevniku nisu navedeni samo najvažniji mudžahedinski vođe,
nego i imena mnogih Bošnjaka koji su ponajprije logistički
podupirali 'božje ratnike'. Među njima se osim političkih
dužnosnika poput Izetbegovića i bivšeg bosanskog generala Rasima
Delića mogu pronaći i najviši vjerski uglednici koji su također
sudjelovali na skupštinama Shure, izvješćuje list. Iz dnevnika
proizlazi da su 'božji ratnici' ostali u Bosni i poslije rata koji
je službeno dokončan Daytonskim sporazumom 1995.
Tako se na skupštini u prosincu 1995. poglavito raspravljalo o
ostanku mudžahedina, odnosno nastavku misije 'za koju smo se časno
borili', navodi 'Večernji list' izvatke iz dnevnika. Predstavnici
mudžahedina ustrajali su na tomu da Bošnjaci sada moraju preuzeti
'tu odgovornost', jer im prijeti 'progon' iz Bosne. Osobito je SAD
poslije potpisivanja Daytonskoga sporazuma zahtijevao da svi
'božji ratnici' napuste Bosnu.
Unatoč tim zahtjevima za mnoge je mudžahedine bilo 'nezamislivo'
napustiti zemlju a imali su i Izetbegovićevu potporu. 'Vjerujem da
je progon Arapa daleka opcija sve dok je tu Ali Izzat', napisao je u
međuvremenu ubijeni Al Rahman. Zbog zabrinutosti da će možda morati
napustiti zemlju, mudžahedinima se obratio i Delić. Navodno ih je
uvjeravao da ulažu sve napore kako bi SAD uvjerili da je 'Al
Mudžahedin' dio bosanske vojske. Amerikanci su ipak i dalje
ustrajali da svi maudžahedini napuste Bosnu i vrate se u svoje
domovine, izvješćuje list.
Iz dnevnika je osim toga vidljivo da su bosanski političari i vojni
vođe žalili zbog raspada brigade 'Al Mudžahedin' poslije rata, piše
list. Jedan vodeći predstavnik iz Sarajeva navodno je 'božjim
ratnicima' priopćio da pod pritiskom SAD-a moraju potpisati
sporazum i da zbog toga žali. 'Siguran sam da većina civila žali što
se ta skupina raspala', navodno je rekao neimenovani političar i
istodobno uvjerio mudžahedinsku zajednicu 'da poduzimamo sve i
štitit ćemo i vas i one koji odu, ali i one koji ostanu.'
Po prosudbama međunarodnih stručnjaka u Bosni se borilo više od tri
tisuće dragovoljaca iz arapskih zemalja koji su uglavnom bili
pripadnici 7. muslimanske brigade, 'Al Mudžahedin'. Kao utvrde
'božjih ratnika' slovila su tri velika grada središnje Bosne,
Travnik, Zenica i Bugojno. Mnogi mudžahedini pristigli iz
Afganistana, Egipta, Jemena, Tunisa i Alžira navodno su kao članovi
'humanitarnih organizacija' preko Hrvatske dolazili u Bosnu gdje
su počinili strašne ratne zločine nad hrvatskim i srpskim
stanovništvom.
Koliko je mudžahedina uistinu ostalo u Bosni poslije rata, nije
jasno. Prema procjenama radi se o 'nekoliko stotina' od kojih je dio
u međuvremenu dobio i bosansko državljanstvo. Stručnjaci u borbi
protiv terorizma ponajprije su poslije terorističkih napada na New
York i Washington 11. rujna upozorili da bi i u tom dijelu Europe
mogle postojati snage koje nisu nesklone terorizmu."