RFE 12. XI. PORUKA BISKUPA PODIJELILA KOALICIJU

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 12. XI. 2001. Zagreb: socijalna poruka biskupa podijelila vladajuću koaliciju. Prilog Ines Šaškor. Najnovija socijalna poslanica hrvatskih biskupa ukazuje na sve teže socijalno stanje u zemlji, te na izostanak dijaloga i najšireg konsenzusa za teške reformske zahvate. Poruka je naišla na različite reakcije. Biskupi su u svojoj poruci o hrvatskoj zbilji progovorili riječima iz svakodnevnog života. Veliki broj građana osjeća nedaće koje donose male plaće, nezaposlenost, redukcija socijalnih prava. Mirovinsku, zdravstvenu i reformu školstva ne poznaju i ne razumiju dovoljno, osim što im se čini da će siromašniji biti zakinuti. Biskupi su iskazali razumijevanje za tranzicijske teškoće, nisu ustali protiv reformi, već su zatražili dijalog i opći konsenzus. Utoliko je njihova poruka upućena na više adresa u društvu. Vlada se osjetila pogođenom i reagirala je, sportski rečeno, na prvu loptu. Poslanicu su ocijenili površnom i neobjektivnom, bliskom stavovima oporbe i radikalnih političkih skupina. Ovo je oštro stajalište Vlade potom podijelilo koaliciju, što je ponovno poremetilo krhku ravnotežu unutar vlasti. Vlada je propustila reagirati na politički daleko problematičnije izjave hrvatskih biskupa, poput izravnog svrstavanja uz desničarske oponente haaškom sudu. Tada je reagirao šef države. Sada se, vjerojatno isfrustrirana usamljenošću i neefikasnošću u bolnim reformskim zahvatima, Vlada odlučila kritizirati politički daleko suptilniju poruku. Sva je prilika da će se rasprava o biskupskoj poruci pretvoriti u novo zamorno dnevnopolitičko nadmudrivanje, a da će ostati po strani neka ozbiljna pitanja što ih ta poruka otvara. Prvo je pitanje odnos kako biskupa, tako i javne vlasti, institucija države i civilnog društva, te najšire javnost, prema suštini socijalne krize u kojoj se hrvatsko društvo nalazi. Bez odgovora na to pitanje teško se mogu naći i dugoročna rješenja. Biskupi u svojoj poruci govore o nasljeđu komunizma, proteklom ratu i nekim sebičnim pojedincima i skupinama koji su krivci za sadašnje teško stanje. Na prvi je pogled vidljivo da se biskupi pažljivo izbjegavaju izjasniti o nasljeđu Tuđmanova doba. Je li moguće govoriti o beznađu i socijalnoj krizi, a ne spomenuti 700 tisuća izgubljenih radnih mjesta tijekom nemoralne pretvorbe i privatizacije društvenog, to jest vlasništva svih građana? Upravo je ona, prema mišljenju većine nezavisnih analitičara, glavni generator sadašnje krize, kao i moralne destrukcije društva. Jer već je mnogo puta spomenuto, kako to da Slovenija danas Hrvatskoj daleko odmiče? S druge strane, sadašnja koalicija koju svijet prepoznaje kao vladu lijevog centra, potpuno se odrekla kako poštene revizije te privatizacije, kao i nasljeđa socijalne države koja je u Hrvatskoj u 40-tak godina stvorila pristojnu razinu radnih i socijalnih prava, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, pola milijuna stanova. Tako će i danas, kad odgovara biskupima, ministar rada Vidović reći da u Hrvatskoj mirovine iznose 48 posto prosječne plaće, a u Bugarskoj tek 31 posto, a preskočit će činjenicu da je Hrvatska startala sa 70 posto, koliko je na primjer Slovenija i zadržala. Zašto u Hrvatskoj nije tako? Na to ne odgovaraju ni biskupi, ni Vlada, oporba još i manje. Biskupi su za utjehu izrekli znakovitu rečenicu kako nema smisla ukidati postojeća prava ako se ne nudi nešto bolje. (RDW)