IT-12.XI. REPUBBLICA- PLINOVOD I TALIBANI

ITALIJA LA REPUBBLICA 12. XI. 2001. "Tako je rođen fenomen Osama" "'U knjizi postoje dvije ideje vodilje. Prva je da se Osama Bin Laden nije pojavio niotkuda, nije slobodan elektron, nego je proizvod Saudijske Arabije, koja mu je omogućila da se pojavi i razvije. Druga se pak odnosi na naftu i njezine geostrateške implikacije: ako se stvari temeljito pogledaju shvaća se zašto zapad nije bio u stanju okončati akcije Bin Ladena. Spoj ta dva čimbenika bio je taj koji je stvorio eksplozivni cocktail'. Tako Jean-Charles Brisard, jedan od dvojice autora knjige 'Bin Laden, zabranjena istina', objašnjava kako je rođena knjiga-istraživanje o čelniku Al Qaede. - Prvi dio vašeg rada odnosi se na Bushovu administraciju, njezino podvojeno ponašanje spram kabulskog režima. Što se dogodilo između siječnja i početka kolovoza ove godine? = Amerikanci su pokušali pregovarati s Talibanima, predlažući razmjenu. No to je zapadnjačko razmišljanje, nemoguće je zamisliti da bi ga talibani mogli shvatiti i prihvatiti, pošto njihovo postojanje ovisi upravo od snage Bin Ladenova fundamentalizma. - Washington zanima plinovod koji bi trebao proći Afganistanom, Vi mislite da je to tako radi potpore naftnog lobbyija? = Vjerujem da su energetski interesi nadvladali nad istragama o terorizmu. Nekoliko dana nakon dolaska Busha na vlast, jedna nota FBI-a savjetuje da se da se ide polako sa istragama koje uključuju Saudijsku Arabiju i tvrdi kako ne treba miješati Bin Ladena s njegovom obitelji. A ipak je FBI vršio istragu nad Osamina dva brata u Sjedinjenim Državama, osumnjičenima da su ga financijski potpomagali. - Kakve zaključke izvlačite iz toga? = Kažem samo da mi se čini uznemiravajućom jedna stvar: sve osobe koje se nalaze u srcu američke vlasti dolaze iz naftnog svijeta. Kada su Amerikanci pregovarali s kabulskim režimom, kojega danas mrze, učinili su to radi energetskih resursa središnje Azije. Trideset godina podupiru neke režime koji podražavaju islamski fundamentalizam, ali zatvaraju oči radi nafte. Američke istrage o terorizmu staju pred vratima Saudijske Arabije. - Je li u Saudijskoj Arabiji ključ sustava financiranja Al Qaede? = Što se tiče Saudijske Arabije, u knjizi pokazujemo da još danas postoje veze na najvišim razinama: gospodarska okosnica kraljevstva podupire Bin ladena, to je sustav, a ne pojedinci. Prva banka zemlje, ona obitelji Mahfuz, navodno je financirala Bin Ladena astronomskim ciframa: govori se o prebačenih dvije milijarde dolara, a to se ne može dogoditi bez suučesništva saudijske vlasti." Knjiga-istraživanje o odnosima s Bushovim klanom "Osama Bin Laden nije pomahnitali luđak i nikad nije izdao svoju zemlju. U ovoj su ratnoj priči zli i drugi. Prije svih Saudijska Arabija, i onda onaj dio Bushovog klana koji radi s naftom, i koji se godinama ne ustručava sklapati vrlo opasne odnose s talibanima, prilazeći čak i do rubova Bin Ladenove galaksije. Ta je teza iznesena i razvijena u knjizi 'Bin Laden zabranjena istina' koja izlazi u Francuskoj slijedećeg tjedna, a koji je 'Repubblica' uspjela pribaviti i predstavlja unaprijed. Autori su Jean-Charles Brisard i Guillaume Dasquie. Knjiga kreće od svjedočanstva Johna O'Neilla, starog 50 godina, bivšeg broja dva newyorškog FBI-a, koji je sa svoje dužnosti odstupio prošlog kolovoza. Od tada je O'Neill postao odgovorni za sigurnost u World Trade Centru, što je dužnost koja ga je odvela u smrt, pošto je i on bio žrtvom atentata 11. rujna. Tog se dana Jean- Charlesu Brisardu vratila na um rečenica koju mu je O'Neill povjerio 22. srpnja u Hotelu Plaza u New Yorku: 'Svi odgovori i svi potrebni ključevi za razbijanje organizacije Osame bin Ladena nalaze se u Saudijskoj Arabiji', kazao je O'Neill odmah dodavši da na žalost 'američka diplomacija nije bila u stanju dobiti informacije od kralja Fahda' o terorističkoj mreži Bin ladena. Iz kojih razloga? Jednog jedinog: naftnih interesa. U dokumentima i svjedočanstvima priča se o tajnim pregovorima, u vezi afganistanskog plinovoda, između Bushove administracije i talibana sve do ljeta 2001., i ukazuje se na dvojbenu ulogu nekih osoba 'Bushova klana' poput Condoleeze Rice, načelnice Vijeća za nacionalnu sigurnost koja je od 1991. do 2000. bila na čelu Chevrona, jedne od vodećih naftnih tvrtki na svijetu s raznim interesima u Kazahstanu i Pakistanu, Christine Rocca, direktorice ureda za azijske poslove, odgovorne za visoko rizične razgovore s talibanima , i Laile Helms, nećakinje Richarda Helmsa bivšeg direktora CIA-e i veleposlanika u Iranu, ovdje nazvane 'talibanskom lobisticom'.", piše Giacomo Leso Dossier: Poslovi s plinovodom i odnosi s talibanima "Nalazimo se na početku 2001., a Laila Helms, stručnjak za odnose s talibanima, intervenira u slijedećem kontekstu. Sutradan nakon jedinstvene izjave dane 'Timesu' 5. veljače, kojom se nova administracija poziva da obnovi pregovore, Helmsova preuzima zadatak da tijekom posjeta Sjedinjenim Državama primi putujućeg veleposlanika Sayed Rahmatullaha Hashimija, koji predstavlja Mullu Omara. Radi čega tolika promjena smjera u tako kratkom razdoblju, najviše tri mjeseca? Očito se pita nesrazmjeran broj odgovornih u novoj Bushovoj administracija koji dolaze iz sektora industrije energenata. Svi odlično procjenjuju gospodarske uloge povezane sa stabilizacijom središnje Azije, i nitko od njih nije zaboravio planove plinovoda u Afganistanu koji je upravo projektiran. Uostalom, nisu li naftne kompanije iz Texasa bile glavna skupina davatelja priloga za predizbornu kampanju Busha juniora? (...) Sam dopredsjednik, Dick Cheney, dugo je vremena bio direktor Halliburtona, vodećeg svjetskog davatelja usluga naftnoj industriji, a tu dužnost je napustio u trenutku predizborne kampanje. Condoleeza Rice, direktorica Vijeća za nacionalnu sigurnost, provela je devet godina radeći za Chevron. U krilu tog diva obavljala je direktorske dužnosti od 1991. do 2000.. Kao iskusni sovjetolog redovito je intervenirala glede dossiera koji su se odnosili na središnju Aziju, posebice onih u vezi Kazahstana gdje Chevron ima mnogo postrojenja. Drugim prigodama, tijekom administracija Busha oca, surađivala je kao stručnjak za sovjetsko područje i sa Savjetom za nacionalnu sigurnost. Donald Evans, tajnik za trgovinu, i prisan prijatelj W. Busha, ostvario je karijeru uglavnom u naftnom sektoru, kao predsjednik 'Tom Browna', kao i Spencer Abraham, tajnik za energiju. Kathleen Cooper, podtajnica za gospodarske poslove ministarstva trgovine, bila je administratorica svjetskog diva ESSO-a. (...) Nitko ne zna točno kakav su utjecaj imala ta nafta razmatranja na vođenje afganistanskog pitanja. No stručnjaci iz sektora su čestitali na brzini kojom je Bijela kuća htjela početi dijalog s talibanima. Po mišljenju svih onih koji su u Washingtonu u siječnju 2001. zauzeli upravljačko mjesto u tom sektoru, središnja Azija ne treba biti stavljena u rang zemalja trećeg svijeta, čije muke nikoga ne zanimaju, osim onih koji trguju u vojnom sektoru. Utoliko više što se promijenila i podjela: Moskva i Peking umnožavaju sporazume za gradnju naftovoda pomoću kojih će ekskluzivno moći upravljati transportom nafte iz središnje Azije, a, prije svega, od tog ljeta, stupa u uporabu ruski naftovod pomoću kojeg se distribuira nafta iz Kaspijskog područja, dok je američki naftovod, njen konkurent na tom području, koji bi trebao doći do Ceyhana u Turskoj još uvijek u stadiju nacrta. Tim će ritmom, za kratko vrijeme, rezerve nafte i plina koje se nalaze u Kazahstanu, Turkmenistanu i Uzbekistanu, i koje pripadaju američkim tvrtkama, sve biti povezane naftovodima i plinovodima pod nadzorom Kine ili Rusije. Dok Ujedinjeni narodi oštro sankcioniraju Kabul 18. prosinca, potvrđujući kako nitko ne može biti prevaren jezikom kojega govore njegovi šefovi, Clintonov odgovorni za borbu protiv terorizma dolazi do zaključka da studenti vjere još uvijek i dugo vremena pomažu teroristima. Još jednom vlast odlučuje pregovarati s talibanima. Na istočnoj obali Sjedinjenih Država, Laila Helms ima zadaću afganistanskim čelnicima prikazati stanje što je manje negativno moguće. Bijela kuća i State Department će se pobrinuti za sve ostalo. U europskim uredima diplomati pokušavaju pratiti poteze upravo započete partije. Šapuće se da se stupilo u neformalni kontakt s krugom oko Qazija Husseina Ahmada, fundamentalističkim čelnikom Jamaa i-Islamiye, koja se priključila postrojbama Osame Bin Ladena u dolini Khost. U State Departmentu se ti pregovori visokog rizika povjeravaju direktorici Odjela za azijske poslove Christini Rocca.(...)"