ZAGREB, 12. studenoga (Hina)- Muzejske publikacije i novi mediji tema su međunarodnoga stručnog skupa koji je danas u zagrebačkome Muzeju Mimara počeo dvodnevnim radom.
ZAGREB, 12. studenoga (Hina)- Muzejske publikacije i novi mediji
tema su međunarodnoga stručnog skupa koji je danas u zagrebačkome
Muzeju Mimara počeo dvodnevnim radom.#L#
Muzejski dokumentacijski centar (MDC) organizirao je skup u povodu
32. obljetnice objavljivanja muzejskoga časopisa "Informatica
Museologica" te 20. izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja
i galerija. Ta će izložba biti postavljena u sklopu Interlibera -
međunarodnoga sajma knjiga i učila koji će se održati od 13. do 17.
studenoga na Zagrebačkome velesajmu.
Kod objavljivanja muzejskih publikacija korištenje novih medija
muzejima nije samo preporučljivo već i potrebno, smatra britanski
stručnjak za muzejske publikacije Peter Cannon - Brookes koji je
govorio o "dugoročnoj odgovornosti muzejskih publikacija".
U svijetu stalnih intelektualnih izazova u kojemu živimo te, s
obzirom na sve veću ovisnost muzeja o sponzorstvu i dobiti koja se
može otvarati komercijalnim djelatnostima, nameću se i pitanja o
intelektualnoj ovisnosti muzeja, rekao je Cannon - Brookes. Jer,
dodao je, zbog činjenice da na izdavanje muzejskih publikacija
utječu čimbenici izvan struke, pitanje je koliko to ima utjecaj na
samostalno odlučivanje muzeja. Taj vanjski, često i perfidni
utjecaj, osjećaju i sveučilišne katedre te istraživački instituti
koji su sve češće u situaciji da financiranje njihovih znanstvenih
projekata ovisi od vanjskih čimbenika.
Zato, Cannon - Brookes ističe dosljednost i odgovornost muzeja kod
objavljivanju muzejskih publikacija koje se, rekao je, često
odnose na širu zajednicu.
Komunikacija muzejskim edicijama komplementarna je osnovnoj
muzejskoj djelatnosti - izložbama, istaknuo je Ivo Maroević,
profesor na Katedri za muzeologiju zagrebačkoga Filozofskog
fakulteta. Podsjetio je da se u anglo-saksonskome svijetu muzejske
publikacije počinju smatra "robom" tek polovicom prošloga
stoljeća, dok su prije bile smatrane dijelom znanstvene
djelatnosti muzeja.
Knjižničarka MDC-a Snježana Radovanlija Mileusnić izvijestila je
pak skup o rezultatima pilot-istraživanja o godišnjoj izdavačkoj
produkciji hrvatskih muzeja u kojemu je sudjelovalo stotinu muzeja
u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno u razdoblju od rujna do
studenoga ove godine, a analiza je obuhvatila 454 publikacije koje
su objavljene od 1. listopada 2000. do 1. listopada ove godine.
Primjerice, istraživanje je pokazalo da je najviše kataloga
izložaba bilo iz likovne umjetnosti (71 posta), kulturno-
povijesnih kataloga bilo je 16 posto, prirodoslovnih samo dva
posto, a tehničkih tek jedan posto.
Ravnateljica MDC-a Višnja Zgaga izvijestila je pak o izdavačkoj
djelatnosti te institucije od njezinoga osnutka do danas. U
polustoljetnome djelovanju ta je institucija, istaknula je, bila
sustavni kroničar djelatnosti muzeja i muzejske struke, a svojim
značenjem, ustvrdila je, prelazi i granice Hrvatske.
O izdavačkoj djelatnosti splitskoga Arheološkog muzeja govorio je
njegov ravnatelj Emilio Marin, muzejska savjetnica Maja Škiljan o
publikacijama Hrvatskoga povijesnog muzeja, Đuro Vanđura, viši
kustos Strossmayerove galerije starih majstora HAZU, o muzejskoj
publikaciji u službi zaštite spomenika kulture, a viša kustosica
Muzeja grada Trogira Fani Celio Cega o izdavačkoj djelatnosti toga
muzeja.
U prijepodnevnome dijelu skupa sudionici su imali priliku prvi
vidjeti i radnu verziju CD-ROMA "Exat'51" koji je i prvi "iskorak"
zagrebačkoga Muzeja suvremene umjetnosti u taj novi medij. O
nastanku toga CD-ROMA, koji je prikaz retrospektivne izložbe Exat-
ovaca u Portugalu, govorila je muzejska savjetnica Muzeja
suvremene umjetnosti Jadranka Vinterhalter.
(Hina) ip mc