ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Papinski hrvatski zavod svetoga Jeronima, koji će ovaj tjedan obilježiti stoljetnicu osnutka, najstarija je hrvatska ustanova izvan domovine, jer ta hrvatska svetojeronimska ustanova, središte kulture i
duhovnosti, u Rimu postoji gotovo 550 godina, izjavio je rektor Zavoda msgr. Jure Bogdan.
ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Papinski hrvatski zavod svetoga
Jeronima, koji će ovaj tjedan obilježiti stoljetnicu osnutka,
najstarija je hrvatska ustanova izvan domovine, jer ta hrvatska
svetojeronimska ustanova, središte kulture i duhovnosti, u Rimu
postoji gotovo 550 godina, izjavio je rektor Zavoda msgr. Jure
Bogdan. #L#
Po njegovim riječima dvodnevna proslava Zavoda, 15. i 16.
studenoga, kojoj će nazočiti državni tajnik Angelo Sodano, prefekt
za katolički odgoj kardinal Zenon Grockolewski, a dolazak je
najavilo dvadest hrvatskih biskupa i nadbiskupa, održat će se na
dvije razine - liturgijskoj i znanstvenoj - kako bi se što potpunije
vrjednovao njegov kulturni i duhovni prinos Crkvi i hrvatskomu
narodu.
Apostolskim pismom "Slavorum Gentem" Leon XIII. ustanovio je 1.
kolovoza 1901. Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu, tada
nazvan Svetojeronimski zavod za hrvatski narod. Inače Zavod ima
mnogu dublje korijene u prošlosti, jer je apostolskim pismom Nikole
V. 1453. pobožna udruga Hrvata u Rimu dobila ruševnu crkvicu sv.
Marine, djevice i mučenice, i zemlju uza nju pokraj mauzoleja
rimskoga cara Augusta te dopusnicu za izgradnju gostinjca i
bolnice. Kad su crkvicu temeljito obnovili, posvetili su je sv.
Jeronimu, "najvećem naučitelju u izlaganju Svetoga pisma".
Papinski hrvatski zavod svetoga Jeronima u današnjem ustrojstvu,
kao eminentno crkvena ustanova u kojoj stanuju svećenici, koji su
poslani na specijalizaciju u razna rimska učilišta, postoji od
1901.
"U 20. stoljeću Zavodom je upravljalo deset rektora, u njemu je
boravilo radi studija 311 studenata, od kojih je 190 steklo najviši
akademski stupanj - zvanje doktora, 90 završilo postdiplomski
stupanj - magisterij, a 26 je imenovano biskupima ili
nadbiskupima", izjavio je msgr. Bogdan, dodavši kako bi trebalo
istražiti što su sve ti svećenici, koji su boravili u Zavodu, radili
i kakav su imali utjecaj na kulturu, znanost i druga područja
ljudskog djelovanja.
Papinski hrvatki zavod u mnogim desetljećima bio je glavni
prenositelj istine o životu i djelovanju Katoličke crkve u
Domovini, izjavio je msgr. Bogdan, napomenuvši kako je bio dugo
glavna veza između domovinske Crkve i Svete Stolice. Budući da
danas u Rimu djeluju i druge hrvatske ustanove, kako je dodao, Zavod
je usmjeren na ono za što je ustanovljen, na svoju odgojnu zadaću.
U svojoj povijesti Zavod je u radu imao znatnih teškoća. Kad je
osnovan 1901. nije mogao početi raditi zbog hrvatkoga imena, 1915.
zatvoren je, jer su se zaratile Italija i Austrija, 1918.
Kraljevina Italija proglasila je Zavod ratnim plijenom, poslije je
stara Jugoslavija polagala potpuno pravo na Zavod, jer ga je 1924.
Italija predala Beogradu. Nakon toga trebalo je čekati četiri
godine da Beograd preda Zavod Svetoj Stolici i da se imenuje
hrvatski svećenik za rektora. Po Bogdanovoj ocjeni to je bilo
razdoblje "velikih političkih previranja i promjena u Domovini i
borbi za nadzor nad Zavodom i crkvom svetoga Jeronima". Između dva
svjetska rata, 30-ih godina, srušeno je i svih šest hrvatskih
ustanova u Rimu, jer je Musolini želio obnoviti rimsku četvrt oko
Augustova mauzoleja.
Zahvaljujući rektoru Magjarcu i potpori talijanskih kardinala,
1931. izgrađena je zgrada današnjeg zavoda, gdje se nalazi od prije
pet i pol stoljeća.
Msgr. Bogdan napominje kako je u Drugome svjetskom ratu Zavod bio
utočište svećenicima, a poznata je njegova humanitarna djelatnost
u ratu i nakon rata.
Od 1945. do 1960. državne granice bivše Jugoslavije bile su
zatvorene, pa nijedan biskup nije mogao u inozemstvo, niti je mogao
poslati svećenika na daljnje školovanje. Istodobno nijedan
svećenik nije se mogao vratiti u Domovinu. Tako je, kako podsjeća,
bilo sve do Drugoga vatikanskoga koncila, kad se prilike
normaliziraju i počinju stizati studenti i svećenici iz Domovine.
Papinski hrvatski zavod svetoga Jeronima, koji je u svojoj
povijesti i danas služio cjelokupnu korpusu hrvatskoga naroda,
jedna je od starijih crkvenih netalijanskih ustanova u Rimu. U tom
gradu naime djeluje oko 140 sličnih ustanova.
(Hina) mc