NJ 11. XI.WELT: EU JE GOSPODARSKI A NE POLITIČKI ENTITET

NJEMAČKA DIE WELT 11. XI. 2001. Europa na kušnji "U krizi vezanoj za terorizam pogled je uperen u Sjedinjene Države i u velike i srednje svjetske sile. EU se našla u njihovoj sjeni. Međunarodna zajednica kao takva ne spada među odlučujuće aktere. U njezinim odlukama o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici ne pulsira život. Nakon rušenja simboličnih newyorških tornjeva i washingtonskog Pentagona George W. Bush nije tražio telefonski broj Europe. Nakon velikih riječi o pravu EU na istaknuto mjesto u međunarodnoj zajednici, izgovorenih na sastancima na vrhu u Helsinkiju, Koelnu i Nizzi, politika niskog profila u slučaju kušnje uistinu čudi. Odmah nakon 11. rujna Schroeder je zatražio sastanak šefova članica EU. Usprkos hitnoj situaciji prošlo je deset dana prije no što je u Bruxellesu održan sastanak i očitovana solidarnost. No, sudjelovanje u vojnim protuudarima naišlo je na ograde: četiri od 15 država - Irska, Austrija, Finska, Švedska - odbilo je izdati 'bianco-čekove za SAD'. Odbijanje kolektivne obrane bilo je potisnuto u drugi plan pravom diplomatskom olujom tih dana - ionako su ponovno traženi nacionalni potencijali a Velika Britanija zauzela je istaknutu poziciju u ime Europe. SAD su mobilizirali NATO - odričući se njegove operativne režije - i potrudili se pridobiti potporu Rusa, Kineza i islamsko- arapskih zemalja za veliku koaliciju s težištem na Aziji. Šupljine u EU pojavile su se i na drugom sastanku na vrhu EU u Gentu, održanom 19. listopada ove godine a još su oštrije stupile na svjetlo dana prošle nedjelje pri Blairovu pokušaju da na izdvojenom sastanku s Nijemcima i Francuzima u Londonu formira direktorij kompetentnih europskih sila. Skandal je zataškan tek uz velike napore. Činjenica je da EU nema snage da nastupi na svjetskoj pozornici kao regionalna sila 'Europa'. Pod pritiskom svjetske krize nacionalne države pokazuju se kao čvrsta, iako premalena središta djelovanja. EU je gospodarska tvorevina u potrazi za ustavom a ne politički entitet. U Gentu je uvedeno 79 mjera za borbu protiv terorizma - europska zapovijed o uhićenju, suradnja Europol-a i pravosudnih vlasti, smjernice o pranju novca. One su korisne ali tek uvjetno i reaktivno predstavljaju elemente zajedničke vanjske politike. Treba čak postaviti pitanje ima li EU dovoljno snage za upravljanje gospodarskim posljedicama terorističkog rata. Uvođenje eura pada u rupu recesije. To je vjerojatno jedan od razloga zašto Schroeder otvorenu krizu svoje koalicije prevladava kancelarskim prlamentarizmom promjenjivih većina zastupničkih glasova za angažman Bundeswehra. Osim toga, Schroeder želi spasiti i Joschku Fischera, uglednog ministra vanjskih poslova za kojeg nema zamjene. Stari kontinent Europa pokazuje slabosti gdjegod pogledate. Deklamacija preteže nad odlukom o statusu globalnog političkog aktera", zaključuje Herbert Kremp.