FRANCUSKA-AFP OD 11.11.01. ANALIZA O EUROPSKOM USMJERENJU RUSIJE

FRANCUSKA AGENCE FRANCE PRESSE 11. XI. 2001. Susret na vrhu: Putin predsjednik Rusije koja se odlučno okrenula prema Zapadu "Predsjednik Vladimir Putin koji će se u utorak sastati s američkim kolegom Georgeom Bushom, dao je Rusiji temeljit poticaj, pružajući posvemašnju potporu američkoj vojnoj operaciji u Afganistanu i jasno odlučivši da će svoju veliku zemlju između Zapada i Istoka usmjeriti prema Zapadu. 'Putin želi dovršiti posao Petra Velikog i uključiti Rusiju u Europu osiguravši joj dostojno mjesto među europskim državama', tvrdi politolog Dmitrij Trenin iz moskovske zaklade Carnegie. 24. IX. g. Putin, prvi državni poglavar koji je telefonirao američkom kolegi Georgeu Bushu nakon napadaja 11. IX., na opće je iznenađenje najavio da će Rusija i bivše sovjetske republike srednje Azije, područje utjecaja Moskve, dati potporu Washingtonu. Tek se govorilo o mogućim udarima na Afganistan. Zatim je, uz pristanak Moskve, Uzbekistan primio barem dvije tisuće američkih vojnika, a Tadžikistan je rekao da je spreman osigurati svu logističku pomoć koju Washington zatraži. Kasnije je g. Putin najavio zatvaranje špijunske baze na Kubi, simbola hladnog rata i povlačenje ruskih snaga iz baze Cam Ranh na jugu Vijetnama. Zapadni pravac koji je uzela Rusija očitovao se i u svezi s proturaketnom obranom i sporazumom ABM iz 1972. koji Washington želi poništiti kako bi uspostavio štit MD, premda mu se Moskva protivila iz petnih žila. U subotu je ruski predsjednik izjavio da je 'veliki optimist' kada je riječ o mogućnosti nagodbe između Moskve i Washingtona oko AMB- a. 'Putin je jako popustio, promatramo li sa stanovišta hladnoga rata, ali kako su se prilike promijenile, on se samo odrekao onog što je postalo nekorisno', misli politolog Jurij Korgunjuk iz zaklade INDEM. Naprotiv, Moskva ne želi izgubiti diplomatski kapital koji je prikupila sa zemljama poput Kine, Irana i Sjeverne Koreje čiji su odnosi s Washingtonom loši. G. Putin je, primajući 27. X. kineskog dopredsjednika Hua Jintaoa, opetovao kako je Rusija privržena sporazumu ABM, 'temeljnom kamenu' svjetske ravnoteže, prepuštajući svom ministru obrane Sergeju Ivanovu da prvi, nekoliko dana kasnije, prizna kako je taj sporazum 'djelomice' zastario. S Iranom 'imamo planove na polju nuklearne energije (...), što nema veze s razvojem nuklearnog oružja', izjavio je g. Putin u srijedu, smjerajući na centralu u Buchehru kojoj Moskva isporučuje reaktore. Unatoč svemu, Zapad počinje promatrati Rusiju kao zemlju kojom se 'dade upravljati', a ne više kao 'kaotičnu', prema riječima politologa Timofeja Bordačova iz zaklade Carnegie. No za to je zaslužan isključivo predsjednik Putin i njegov 'čisti lik'. Protuzapadnih težnja još uvijek ima, kako među komunističkim biračkim tijelom, tako i među osobljem u vladi i u vojsci. Odluka da dopusti SAD-u da srednju Aziju rabi kao pozadinsku bazu donesena je unatoč protivljenju vojne hijerarhije koja se sada plaši da će se Amerika i NATO učvrstiti na tom području, pa i u Afganistanu. Ta bi nazočnost mogla 'rasrditi (rusku) vojnu hijerarhiju' čiji bi prisak mogao potaknuti predsjednika da 'odustane od svoje vanjske politike', upozorava g. Bordačov", piše Igor Gedilahin.