PARIZ, 11. studenoga (Hina) - Nakon što je angažirala 2.000 elitnih vojnika u antiterorističkim operacijama, Francuska se sve otvorenije pita o prilagođenosti svojih vojnih snaga novim izazovima, posebno međunarodnom
terorizmu.
PARIZ, 11. studenoga (Hina) - Nakon što je angažirala 2.000 elitnih
vojnika u antiterorističkim operacijama, Francuska se sve
otvorenije pita o prilagođenosti svojih vojnih snaga novim
izazovima, posebno međunarodnom terorizmu. #L#
U antiterorističkoj koaliciji u ovom trenutku sudjeluje 2.000
francuskih vojnika, objavili su predsjednik Jacques Chirac i
načelnik glavnoga stožera francuske vojske, general Jean-Pierre
Kelche.
Radi se o 1.200 pripadnika mornarice, 200 iz sastava zrakoplovstva,
100 pripadnika logističkog osoblja i 500 iz vojno-civilnog
obavještajnog sektora, od kojih se neki, kako se ističe, već "više
godina nalaze na terenu", na strani Sjevernog saveza.
Osim ljudstva, na raspolaganje antiterorističkoj koaliciji
stavljena su i dva izvidnička zrakoplova Mirage 4P i jedan
obavještajni avion C-16 Gabriel, razmješteni u Dubaiju.
S druge strane Crvenoga mora, u Džibutiju, raspoređeno je desetak
Miragea 2000. Četiri se ratna broda - tri fregate i brod za opskrbu -
nalaze u "zoni", a ovih dana pridružit će im se i dva minolovca.
Povrh toga, neprecizirani broj časnika specijalnih snaga već se
nalazi u Dohi, u Kataru, gdje je smješten i američki Joint Special
Task Force, na poslovima proučavanja lokacije pozadinske baze u
slučaju slanja francuskih specijalnih snaga.
Do toga će doći samo ukoliko Francuska bude uključena u planiranje
operacija. "Njihovo uključenje je sada samo pitanje političko-
vojnih uvjeta", kaže tim povodom general Kelche. Jer, "Francuska je
uvijek zadržavala kontrolu nad vojnim snagama u koaliciji".
Oko slanja specijalnih snaga moraju se dogovoriti i dvije "glave"
izvršne vlasti, predsjednik Chirac i premijer Jospin. Oni pak,
koliko o rizicima vanjske operacije misle isto toliko i o
posljedicama na unutarnjoj sceni, ponajprije u funkciji
predstojećih izbora.
U svakom slučaju, kako piše specijalizirani tjednik TTU,
specijalne će se snage angažirati "na određenim zadacima i u jasno
označenom geografskom sektoru".
Po broju svojih vojnika, dakle, Francuska se našla u začelju
velikih zapadnoeuropskih saveznika: iza Velike Britanije (4200),
Njemačke (3900) i Italije (2200 vojnika). U ratu u Zaljevu, 1991.,
francuski je kontigent brojio 14 tisuća vojnika.
U objašnjenju ovako "skromnog" anažmana iznose se brojni tehničko-
vojni i politički razlozi. U različite mirovne operacije na Balkanu
ili Bliskome istoku, u Istočnom Timoru ili Africi, Francuska je
uključila 36 tisuća vojnika, od ukupno njih 250 tisuća.
Pored obučenih "specijalaca", koji su po "kvaliteti" na razini
britanskog SAS-a i američke Delta Force, Francuska u ovom trenutku
ne može mnogo toga više ponuditi.
Jer, kako ističu analitičari, francuska vojska nema na
raspolaganju krstareće projektile (zajednički britansko-
francuski projekt Scalp bit će operativan tek 2003.), niti velike
transportere za prijevoz snaga (Airbus - A-400M bit će operativan
tek 2005.).
Povrh toga, jedini nosač aviona na nuklearni pogon, Charles de
Gaulle, već je tri mjeseca na remontu u bazi u Toulonu, i za to
vrijeme na brodu je obavljeno čak 15 tisuća popravki i tehničkih
revizija. Sve to nakon što je u studenom prošle godine doživio
pucanje propelera. Charles de Gaulle bi "tek pred Božić mogao biti u
zoni", piše Le Monde.
Predsjednik Chirac je stoga u četvrtak za posjeta pomorskoj bazi u
Toulonu najavio gradnju drugog nosača aviona na nuklearni pogon,
"kako bi se osigurala stalna prisutnost jedne zračno-pomorske
grupacije", no gradnja kojega ne bi mogla početi prije 2008-2010.
godine.
Ni politički razlozi, posebno francuska diplomatska pozicija u
svijetu, ne idu u prilog dubljeg angažmana. Arapski svijet očekuje
od Pariza da upozorava na rizike eskalacije na Bliskom istoku,
uslijed dramatičnog pogoršanja palestinsko-izraelskog sukoba.
Europa, nakon što je Velika Britanija "iskoračila iz stroja" i
stala odmah iza Washingtona, očekuje od svakoga, pa tako i od
Francuske, da se ne produbljuju ionako već duboke podjele koje su se
očitovale za summitu u Gentu i na mini-summitu u Londonu.
(Hina) fcet dh