"ZANIMANJE: IZBJEGLICA"

Piše: Renata Tomašević ZAGREB, 10. studenoga (Hina) - Njihova je odjeća prevelika i nekako nemarno nabacana, pogled im je prazan i doimaju se kao da ne znaju što bi sa svojim vremenom; ti ljudi 24 sata dnevno prežvakavaju svoju tugu a identificiraju se kratko: izbjeglica. #L# Početkom 90-tih na prostoru bivše Jugoslavije, ljudi koji su imali sreću ne biti prognani iz svojih domova pokazivali su puno sućuti za tešku sudbinu izbjeglica. Danas sjećanja na rat blijede a izbjeglice zaostale iz tih vremena pokušavaju novi život izgraditi na rubnim dijelovima grada. Simpatije ustupaju mjesto komentaru: Ne želim da moje dijete ide u tu školu, pa tu su sve same izbjeglice iz Bosne. Svrha okruglog stola održanog u subotu u Zagrebu na temu "Zanimanje: izbjeglica", prema naslovu istoimena filma Svebora Kranjca prikazanog prije rasprave, bila je s različitih aspekata razmotriti izbjeglički problem, pa čak i usuditi se tražiti odgovore na pitanje može li svatko od nas, ako to doista želi, pomoći izbjeglici u vlastitu dvorištu ili pridonijeti da se iskorijene razlozi izbjeglištva. Film, koji kombinira svjedočenja izbjeglih iz BiH, Hrvatske, Irana, Kurdistana, Somalije, SRJ i Tibeta što su utočište pronašli u visoko demokratiziranoj Nizozemskoj, s kadrovima užasa ratnih razaranja, bijede izbjegličkih logora i prenatrpanih izbjegličkih brodova, poručuje da izbjeglica ne mora zauvijek ostati žrtva. Svjedočenja mahom mladih, visokoobrazovanih ljudi koji su svoj novi životni smisao pronašli u Nizozemskoj, pokazuju da su oni ponajprije iskorijenjeni, ljudi bez domovine, ili ljudi s dvije domovine, no s druge strane, patnja ih je oplemenila i obogatila. Oni danas pomažu drugim izbjeglicma okupljeni oko Udruge za mir i nenasilje "HOME", koju vodi Zagrepčanka Nives Rebernak. Nenasilje je jedini izlaz čovječanstvu želi li preživjeti, poruka je koju je u filmu izrekao i najpoznatiji svjetski izbjeglica, tibetanski duhovni vođa Dalaj-lama, autoritet budističke vjeroispovijesti koja se, kao i hinduizam temelji na nenasilju. "Nasilje je kao antibiotik čije je djelovanje toliko snažno da razara sve oko sebe", kazao je Dalaj-lama. Pa ipak, oni koji ne mogu bez nasilja, znaju da nikad ne mogu poubijati sve one s kojima se ne slažu, "to je nemoguće", poručio je tibetanski vođa i zaključio da i svi nevjernici trebaju biti prakitični i shvatiti da nema druge do li pristati živjeti s onima koji nisu poput nas. Nažalost, što je dosad radio ljudski rod, u "načelu mi samo rušimo i ubijamo sve oko sebe", kazao je Dalaj-lama, a žena izbjegla s Tibeta zaključila: Sve što trebamo jest pokušati činiti tako da se takve stvari prestanu događati. Nažalost, ratno nasilje nije i jedini razlog izbjeglištva. To je "tek mali dio", upozorio je predstavnik UNHCR-a u Hrvatskoj Mario Pavlović. Prema konvenciji UNHCR-a iz 1951. status izbjeglice priznaje se osobi koja je ugrožena zbog svoje vjeroispovijesti, zbog boje kože ili rase, zbog svojih političkih stajališta. Plakat UNHCR-a, uočljiv u jednome kadru filma s fotografijom oca teorije relativiteta i porukom "I Einstein je bio izbjeglica", podsjeća da je i prije rata mnogo uglednih njemačkih intelektualaca napuštalo domovinu bježeći pred totalitarnom prijetnjom. Kolikgod to nama danas čudno zvuči, izbjeglice su i one ekonomske izbjeglice koje svakodnevno poušavaju doprijeti do prospreritetnih zemalja završavajući katakad ugušeni u kamionu (slučaj kineskih izbjeglica u Doveru) ili utopljeni u moru (u Mediteranu ili na obalama Austrlije), plaćajući nemale svote u želji za boljim životom. Ako uspiju i preživjeti često bivaju deportirani. O nepostojanju Zakona o azilu u Hrvatskoj (koji se donosi već tri godine) govorila je aktivistica za ljudska prava Mirjana Radaković ironično upozorivši da će Hrvatska taj akt donijeti tek pod pritiskom EU. Hrvatska, suglasili su se ipak sudionici, nije ni mogla, zbog financijskih i ratnih teškoća, raditi bolje, katkad je i zanemarila dostojanstvo vlastitih prognanika i izbjeglica iz BiH nudivši im hranu i smještaj ali ne i pravo na rad i potvrđivanje. O 10 izbjegličkih godina svjedočila je vukovarska prognanica Ana Kvesić kazavši da su mladi ljudi, akteri filma govorili njezinim jezikom, onim koji razumije svatko tko je iskusio izbjegličku sudbinu. Nažalost, upozorila je, danas smo ponovo svjedoci nove izbjegličke krize koja se odvija pred našim očima, one u Afganistanu kad je politika ponovo zatvorila oči pred patnjama civila. Vesna Teršelić, moderatorica Okruglog stola, iznijela je podatak da će broj izbjeglih i rasljenih u Afganistanu doseći 8 milijuna ljudi, a od tog broja, procjenjuju agencije, svaki osmi, mogao bi ove zime dočekati smrt umjesto 'Beskrajne slobode'. (Hina) rt dh