POSLOVNI PREGLED BROJ 234

POSLOVNI PREGLED broj 234 03. - 09. studenoga 2001. SADRŽAJ: ? ZA PREOSTALA OTPUŠTANJA U DRŽAVNIM SLUŽBAMA VLADA TRAŽI ROK DO OŽUJKA 2 ? ZAJEDNO S DOPRINOSIMA PRORAČUN NEŠTO IZNAD 70 MILIJARDI KUNA 2 ? VLADA O DRUŠTVENO POTICANOJ STANOGRADNJI 3 ? VLADA NA POTVRDU SABORU UPUTILA SPORAZUM O LUCI PLOČE I PROLAZU KROZ NEUM 3 ? NAKON REVIZIJE UREDBE PREGOVORI O OSNOVICI 3 ? U LISTOPADU 383,5 TISUĆA NEZAPOSLENIH 3 ? CIJENE NA MALO U LISTOPADU 0,1 POSTO MANJE 3 ? PAD ZALIHA GOTOVIH PROIZVODA U INDUSTRIJI U RUJNU 4 ? IZVOZ I DALJE NA NISKIM STOPAMA 4 ? HRVATSKI KREDITNI REJTING OSTAO DB4D, A TREND S PADUJUĆEG U UJEDNAČEN 4 ? SAVJET HNB: SMANJENA STOPA OBVEZNE REZERVE 4 ? HNB: IZVRŠNI ODBOR MMF-A SUGLASAN POLITIKOM VLADE RH I HNB-A 5 ? ZABA PO OCJENI "GLOBAL FINANCE" NAJBOLJA BANKA U HRVATSKOJ 5 ? CROATIA OSIGURANJE I DALJE DRŽI 54 POSTO TRŽIŠTA 5 ? HGK ĆE TRAŽITI POMICANJE ROKA ZA POVEĆANJEM TEMELJNOG KAPITALA ŠTEDIONICA 6 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 6 ? 150 MILIJUNA DOLARA ZA RADOVE NA AUTOCESTI BOSILJEVO - SVETI ROK 7 ? HOĆE LI "PODRAVKA" KUPITI SLOVENSKI "FRUCTAL"? 7 ? BROD "LOŠINJ" SPAJA NAJVEĆE KONTEJNERSKE LUKE SREDOZEMLJA 8 ? SASTANAK UPRAVA HRVATSKIH ŽELJEZNICA I SLOVENSKIH ŽELJEZNICA 8 ? STEČAJNA UPRAVITELJICA "ČAZMATRANSA" NAJAVILA OTKAZE ZA 10 POSTO RADNIKA 8 ? MMF: HRVATSKA OSTVARUJE POSTAVLJENE EKONOMSKE CILJEVE 8 ? RAČAN: SPORAZUM S EU NEMA ALTERNATIVE 8 ? HRVATSKA I POLJSKA POTPISALE UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI 9 ? RAČAN SE SASTAO S NORVEŠKIM PREMIJEROM 9 ? HRVATSKA ŽELI PRIVUĆI NORVEŠKE ULAGAČE U SVOJE GOSPODARSTVO 9 ? HRVATSKA NA MINISTARSKOJ KONFERENCIJI WTO-A U DOHI 9 ? HGK OTVARA PREDSTAVNIŠTVO U JUGOSLAVIJI 10 ? HRVATSKA 2002. DOMAĆIN KONGRESA NJEMAČKIH PUTNIČKIH AGENCIJA I TUROPERATORA 10 ? IVANČEVIĆ: MOGUĆI NEGATIVNI TRENDOVI U GOSPODARSTVU 10 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA ZA PREOSTALA OTPUŠTANJA U DRŽAVNIM SLUŽBAMA VLADA TRAŽI ROK DO OŽUJKA Procjena da će smanjenje mase plaća proračunskih korisnika u ovoj godini biti manje nego što se ranije očekivalo, traženje da se otpuštanje 3.600 zaposlenih u državnim službama odgodi do kraja ožujka iduće godine, čime bi se ispunio kriterij o ukupnom smanjenju broja zaposlenih u državnom sektoru za 10.000, te najava rješavanja pitanja Hrvatske poštanske banke do kraja ove godine, neki su naglasci iz Vladinih dokumenata koje je početkom ovog tjedna prihvatio Izvršni odbor MMF-a. Izvršni je odbor MMF-a ocijenio da Hrvatska provodi dogovoreno iz potpisanog 14-mjesečnog stand-by aranžmana, vrijednog oko 254 milijuna dolara. Na toj je sjednici prihvaćeno izvješće Misije MMF-a, pripremljeno na temelju neposrednog uvida tijekom posjeta Hrvatskoj, kao i izjava izvršnog direktora nadležnog za Hrvatsku, te dokument kojim hrvatska Vlada i Hrvatska narodna banka obavještavaju o gospodarskoj i novčanoj politici koju namjeravaju voditi u predstojećem razdoblju. Vlada podsjeća da je Sabor 19. listopada usvojio i posljednje od 11 predviđenih zakona, kao i revidirani proračun za ovu godinu, no, i da je uglavnom zbog produljene saborske rasprave provođenje većeg broja mjera (npr. pooštreni kriteriji za dječje doplatke i neka druga socijalna davanja) odgođeno za početak 2002. Stoga će ukupno smanjenje socijalnih rashoda u 2001. biti za 600 milijuna kuna manje od očekivanoga krajem kolovoza (umjesto planiranih 900 milijuna kuna ušteda ostvarit će se 257 milijuna). Vlada također procjenjuje da će smanjenje mase plaća proračunskih korisnika u ovoj godini biti 766 milijuna kuna manje nego što se očekivalo u kolovozu, uglavnom, zbog odgode otpuštanja u državnom sektoru i odgode u potpunoj primjeni nove politike plaća usvojene u lipnju. No, ističe se također da je sveobuhvatni trend mase plaća proračunskih korisnika pozitivan, te će nominalno masa plaća biti smanjena za 873 milijuna kuna, ili za 4,8 posto u usporedbi s prošlom godinom. Ostvarenje pak izvorno ciljanog smanjenja mase plaća proračunskih korisnika Vlada najavljuje za iduću godinu, a to će olakšati cjelogodišnji učinak nove politike plaća, njena predstojeća provedba u sektoru obrane i skoro otpuštanje viška zaposlenih u sektoru države. Upravo je ostvarenje postavljenog cilja o otpuštanju ukupno 10.000 zaposlenih u javnom sektoru u ovoj godini jedna od dviju točaka (druga se odnosi na povećanje neto domaće aktive) u kojima Vlada traži modifikaciju i produljenje roka za ispunjenje. Naime, u razdoblju od kraja 2000. do kraja ove godine neto smanjenje broja zaposlenih u državnim službama iznosilo bi 6.385 (uključujući 5.000 otpuštenih koji još uvijek primaju otpremninu), a za otpuštanje još 3.600 zaposlenih u državnim službama (uglavnom u Ministarstvu obrane) Vlada traži produljenje roka do konca ožujka iduće godine. Kako je nedavno priznao i premijer Ivica Račan neizvjesnosti oko izvješća MMF-a bilo je i zbog određenih razlika između Hrvatske i MMF-a vezano za problem Hrvatske poštanske banke (HPB), banke u vlasništvu države koja bilježi gubitak od 800 milijuna kuna. Taj se problem u samom izvještaju izvršnog direktora MMF-a zaduženog za Hrvatsku ne spominje, a Vlada u svojim dokumentima ističe da je za nju potrebno pronaći brzo i konačno rješenje. Pritom najavljuje da će se 22. prosinca ove godine održati sastanak dioničara na kojem će država, kao većinski dioničar, predložiti kako uz najmanji trošak riješiti poslovne probleme HPB-a. Prema tekućim pokazateljima čini se, da bi brza privatizacija bila rješenje uz najniži trošak, kaže se u Vladinu pismu. Dodaje se da bi svi proračunski troškovi iz alternativnih rješenja za HPB bili obuhvaćeni unutar ciljanog deficita proračuna za iduću godinu od 4,25 posto BDP-a. Vlada u svojim dokumentima, a i izvršni direktor MMF-a za Hrvatsku u svom izvještaju, najavljuje završetak privatizacije dviju banaka (Croatia i Dubrovačka banka) čime bi blizu 90 posto ukupne bankovne aktive u Hrvatskoj bilo u većinskom stranom vlasništvu. Vlada također još u dokumentu iz kolovoza ističe da njeni dalekosežni ciljevi za 2002. i 2003. ostaju nepromijenjeni: blago ubrzanje rasta uz umjerenu inflaciju i nizak vanjski deficit tekućeg računa. Najavljuje također da bi se u proračunima za iduću i za 2003. deficit konsolidirane središnje države smanjio na 4,25 posto u 2002., te na 1,4 posto BDP-a u 2003., uz smanjenje stope rashoda na oko 41 posto BDP-a u idućoj, te 38 posto BDP-a u 2003. Očekujemo da ćemo prikupiti dovoljno sredstava privatizacijom HEP-a, INE i JANAF-a da bi smanjili omjer javnog duga i BDP-a sa 48,6 posto, koliko je iznosio sredinom ove godine, na 42,7 posto do kraja 2003., ističe uz ostalo Vlada u dokumentima koji su se našli pred Izvršnim odborom MMF-a. ZAJEDNO S DOPRINOSIMA PRORAČUN NEŠTO IZNAD 70 MILIJARDI KUNA Raspravama u Vladinim koordinacijama u utorak su u Vladi započeli prvi razgovori o prijedlogu proračuna za iduću godinu. Ministar financija Mato Crkvenac novinarima nije želio iznositi detalje prijedloga, ističući da to ne može učiniti prije samog razgovora s ministrima. Na izravan upit odgovorio je tek da će proračun biti "nešto iznad 70 milijardi kuna, pri čemu sadrži oko 24,5 milijardi kuna prihoda i rashoda fondova". Naime, u proračun za iduću godinu bili bi uključeni i doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te za zapošljavanje. U proračun bi, kaže Crkvenac, bili "usisani" doprinosi tih fondova, zajedno s njihovim deficitima koji su ukupno oko 4 milijarde kuna. To je, dodaje, ogroman iznos koji opterećuje ukupni proračun. Proračun pak središnje države u klasičnom smislu (znači bez fondova) bio bi nešto iznad 50 milijardi kuna, te i dalje "pod udarom" vrlo restriktivne politike. Proračunski rashodi prošle su godine iznosili 49,7 milijardi kuna, to smo zadržali i ove, a u idućoj godini bit će čak nešto i smanjeni, kazao je novinarima Crkvenac u izjavi nakon potpisivanja ugovora Hrvatskih autocesta i Deutsche Bank London. Potrebu smanjenja proračunskih rashoda središnje države obrazlaže potrebom podmirenja deficita fondova koji od iduće godine u cijelosti ulaze u proračun, podmirenjem tranzicijskog troška mirovinske reforme, te potrebom smanjenja proračunskog deficita. Crkvenac nije izravno odgovorio na pitanja o najavama smanjenja proračunskih iznosa za subvencije u poljoprivredi i brodogradnji. Stanovitoj restrikciji poliježu svi, pa i subvencije. Bit će to razuman prijedlog koji će biti prihvatljiv, odgovorio je. Nije također izravno odgovorio ni na upit da li će iduće godine doći do povećanja trošarina na uvoz automobila, ističući da će to ovisiti o cjelini proračuna. Ponovio je da su temeljna načela proračuna nastavak restriktivne fiskalne politike, smanjenje deficita s ovogodišnjih 5,3 posto na 4,25 posto BDP-a iduće godine, smanjenje tekućeg proračunskog deficita i smanjenje zaduženja. Opetovao je također kako se privatizacijski prihodi više neće koristiti za proračunsku potrošnju, već će biti usmjereni obnovi, razvitku i zapošljavanju. VLADA O DRUŠTVENO POTICANOJ STANOGRADNJI Prema projektu društveno poticane stanogradnje građani bi uskoro za kupnju stanova iz tog projekta prosječne veličine od 50 četvornih metara mjesečno izdvajali između 300 i 350 njemačkih maraka na rokove otplate do maksimalno 31 godine i s prosječnom godišnjom kamatnom stopom od četiri posto. Konačni tekst zakona o društveno poticanoj stanogradnji Vlada je u četvrtak sa sjednice uputila Saboru na odlučivanje. U odnosu na prijašnji prijedlog novina je da bi se obvezno učešće građana sa prijašnjih 20 smanjilo na 15 posto cijene stana. U financiranju drutveno poticane stanogradnje sudjelovat će država, jedinice lokalne samouprave, građani i poslovne banke. Zahtjevi za kupnju stana podnosili bi se jedinici lokalne samouprave koja utvđuje i prioritete u kupnji. Po riječima ministra obnove Radimira Čačića, po tom se programu u ovoj godini planira graditi 2.000 stanova, iduće 3.000, a 2003. možda 3.500. Korisnici tzv. povlaštenih mirovina i u idućoj bi godini primali umanjene mirovine, kakve im se isplaćuju od 1. listopada ove godine. Prijedlog je to iz izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, te o pravima saborskih zastupnika, kojima bi se nastavilo progresivno smanjenje povlaštenih mirovina iznad 2.500 i to po stopama od 8 do 20 posto. Saboru je Vlada uputila i zakonski prijedlog o potvrđivanju Ugovora o socijalnom osiguranju sa SR Jugoslavijom, potpisanog još 1997. Ugovor se temelji na načelu jednakosti osiguranika obiju država u pravima i obvezama iz socijalnog osiguranja, zajamčenoj isplati mirovina i drugih davanja korisnicima koji prebivaju u drugoj državi, uzimanju u obzir mirovinskog staža ostvarenog u drugoj državi, hitnoj medicinskoj zaštiti za vrijeme privremenog boravka na području druge države, itd. VLADA NA POTVRDU SABORU UPUTILA SPORAZUM O LUCI PLOČE I PROLAZU KROZ NEUM Prijedlog zakona kojim bi se potvrdio Sporazum o slobodnom tranzitu u i iz Luke Ploče i kroz Neum, hrvatska je Vlada u četvrtak po hitnom postupku uputila Saboru. Taj je Sporazum potpisan još 1998., i ratificirala ga je Parlamentarna skupština BiH. Spomenuti prijedlog Saboru je upućen unatoč stavu ministra pomorstva Alojza Tušeka da bi s primjenom Sporazuma trebalo sačekati bar do završetka pretvorbe Luke Ploče i dodjele prioritetne koncesije. Tušek posebno upozorava da pojedini članci ograničavaju dosadašnju samostalnost u lučkoj upravi Ploče. Posebno se to odnosi na članke o osnivanju slobodne i vanjskotrgovačke zone, te o Lučkoj upravi i Povjerenstvu. Lučka uprava imala bi 13 članova. Pet bi imenovala BiH. Povjerenstvo bi imalo sedam članova, po tri iz Hrvatske i BiH, a jedan bi bio predstavnik Međunarodnog suda za pravo mora. Odluke Povjerenstva bile bi po snazi iznad bilo koje odluke Lučke uprave i obvezivale bi i upravu i stranke. Tušek napominje i da je s Ministarstvom vanjskih poslova u tijeku definiranje slobodne zone. NAKON REVIZIJE UREDBE PREGOVORI O OSNOVICI Drugi krug pregovora Vlade i sindikata državnih službi o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) završio je u srijedu dogovorom da Vlada do ponedjeljka izradi i sindikatima dostavi prijedlog revizije Uredbe o koeficijentima, nakon čega bi trebali počeli pregovori o osnovici za plaće. "Tek nakon izmjene Uredbe razgovarat će se o osnovici za plaće državnih službenika u idućoj godini", izjavio je Hini predsjednik Sindikata državnih službenika Ivica Ihas nakon razgovora u Vladi. Neslužbeno se doznaje da je po završetku pregovora Vladina koordinacija već započela konzultacije o reviziji Uredbe. Vlada se, nakon donošenja Uredbe u lipnju, obvezala da će do rujna korigirati koeficijente državnih i javnih službenika kojima su plaće zbog novih koeficijenata i osnovice drastično pale. Po Ihasovim riječima, zamjenik premijera Goran Granić izvijestio je sindikalce da bi državni proračun u idućoj godini trebao iznositi 72 milijarde kuna, od kojih bi 20 milijardi bilo namjenjeno plaćama državnih i javnih službenika. "Proračuni pojedinih ministarstava smanjit će se za 10 posto", rekao je Ihas dodajući kako se, po Granićevim tvrdnjama, to smanjenje neće odraziti na plaće nego na tekuće troškove i investicije. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U LISTOPADU 383,5 TISUĆA NEZAPOSLENIH Krajem listopada u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje evidentirano je 383.500 nezaposlenih, što je za 6.874 osobe ili 1,8 posto više nego u rujnu, a za 13.958 nezaposlenih osoba ili 3,8 posto više u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. Na godišnjoj razini to je ujedno i najniža stopa porasta nezaposlenosti u ovoj godini. CIJENE NA MALO U LISTOPADU 0,1 POSTO MANJE Državni zavod za statistiku objavio je u četvrtak ispravljene podatke o inflaciji u kolovozu i rujnu, prema kojima je rast cijena na malo u kolovozu iznosio 1 posto, dok je prema ranijih podacima taj rast bio 1,8 posto. Na osnovu ispravljenih podataka i kretanja cijena u listopadu, statističari su izračunali da su u prošlom mjesecu cijene na malo bile 0,1 posto niže nego u rujnu, a troškovi života manji za 0,5 posto. Cijene na malo u listopadu ove godine u odnosu na isti mjesec lani više su za 3,2 posto, dok su u deset mjeseci ove u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem porasle 5,3 posto, objavio je DZS. Troškovi života na godišnjoj su razini, u odnosu na listopad lani, porasli za 2,5 posto. U prvih deset mjeseci ove godine porast troškova života u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje iznosi 5,2 posto."Pri izračunu indeksa za kolovoz 2001. nismo raspolagali relevantnim podacima koje smo tek kasnije dobili i na osnovi kojih smo izračunali cijenu za jednaku jedinicu mjere (prije i poslije promjene tarifnog sustava) tj. cijenu za jednu minutu u nacionalnom prometu kao novu mjernu jedinicu", kaže DZS. PAD ZALIHA GOTOVIH PROIZVODA U INDUSTRIJI U RUJNU Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj krajem rujna ove godine manje su za 1,9 posto u usporedbi sa prethodnim mjesecom, dok su u odnosu na prošlogodišnji rujan uvećane za 2,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u rudarstvu i vađenju smanjene su krajem rujna prema mjesecu ranije za 2,1 posto, a u odnosu na prošlogodišnji rujan za 5,3 posto. U prerađivačkoj industriji, u usporedbi s prijašnjim mjesecom, zalihe gotovih proizvoda u rujnu su smanjene 1,9 posto, dok su prema rujnu prošle godine veće za 2,5 posto. IZVOZ I DALJE NA NISKIM STOPAMA Hrvatska je u prvih devet mjeseci ove godine izvezla roba u vrijednosti od 3,42 milijarde američkih dolara, dok je istodobno uvezeno roba za 6,78 milijardi dolara, što znači da za to razdoblje zabilježen deficit u robnoj razmjeni sa inozemstvom od visokih 3,3 milijarde USD. Podaci statistike pokazuju da je vrijednost izvoza, izražena u američkim dolarima, za skromnih 2,9 posto veća nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz zabilježio rast od 18,9 posto. Manjak u robnoj razmjeni sa svijetom porastao je pak za 41,3 posto u usporedbi s prvih devet prošlogodišnjih mjeseci, a pokrivenost uvoza izvozom spustila se na 50,5 posto. Ovi, privremeni, podaci Državnog zavoda za statistiku upozoravaju da se u hrvatskoj robnoj razmjeni sa svijetom ni u 2001. ne ostvaruju bitniji pomaci. Visok rast uvoza roba i stagnacija robnog izvoza glavni su razlozi i što se ove godine, nakon osjetnog smanjenja lani, ponovno povećava deficit tekućeg računa platne bilance, koji je, po podacima Hrvatske narodne banke, u prvoj polovici ove godine porastao na gotovo 1,4 milijarde dolara, prema 710 milijuna USD u istom prošlogodišnjem razdoblju. Hrvatska će, nakon postignutog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, najavljenog skorog potpisivanja pojedinačnih ugovora o slobodnoj trgovini s više zemlja, te dovršetka, za tri do četiri mjeseca, progovaranja za članstvo u CEFTA-i, u idućoj godini imati bitno drugačiji trgovinski sustav od dosadašnjeg. To će značiti i velike promjene u uvjetima poslovanja na domaćem tržištu, kao i povoljniji pristup hrvatskih izvoznika stranim tržištima. Pitanje je, međutim, hoćemo li imati što izvoziti. Analitičari Hrvatske gospodarske komore ocjenjuju da su slabosti hrvatskog robnog izvoza strukturne naravi. Dugogodišnje nepovoljno investiranje u gospodarstvo, posebice u izvoznu privredu, uz sve ostale probleme na domaćem tržištu, dovelo je do situacije da nema dovoljno kvalitetnih gotovih proizvoda za plasman na inozemna tržišta. Izvoz u EU, realiziran u ukupnom iznosu od 1,88 milijardi dolara svega je 1,3 posto veći nego u devet prošlogodišnjih mjeseci, dok je uvoz iz zemalja EU povećan za 18 posto na 3,73 milijarde dolara. Prvi hrvatski partner u robnoj razmjeni i dalje je Italija u koju je izvezeno roba za 801 milijun dolara ili 5,2 posto više, a uvezeno za 1,14 milijardu USD, što predstavlja povećanje za 18,8 posto u usporedbi s devet prošlogodišnjih mjeseci. Visok rast uvoza ostvaren je iz Njemačke - za 22,8 posto na 1,12 milijardi dolara, dok je hrvatski robni izvoz u tu zemlju iznosio 506 milijuna dolara, što je za 5,5 posto više. HRVATSKI KREDITNI REJTING OSTAO DB4D, A TREND S PADUJUĆEG U UJEDNAČEN Kreditni rejting Hrvatske za studeni, po najnovijem izvješću bonitentne kuće Dun & Bradstreet, ostao je nepromijenjen, DB4d, pri čemu je došlo do promjene ocjene trenda, i to s ocjene padajućeg u ujednačen. Razlozi zadržavanja istog rejtinga i osmi mjesec za redom nalaze se, pojašnajvaju iz D&B-a, u nedavno objavljenim pokazateljima ekonomskog rasta Hrvatske. Gospodarski rast od 4,2 posto u prvom tromjesečju nastavljen je i u drugom kvartalu sa još većih 4,7 posto, i to ponajviše zbog rasta domaće potrošnje sa 5,3 u prvom, na 6,8 posto u drugom kvartalu. Vanjska pozicija Hrvatske, navodi se nadalje, lagano slabi: u prvih sedam mjeseci uvoz je porastao za 20,7 posto na godišnjoj razini, i to zahvaljujući uvozu vozila i potrošnih dobara, dok je postotak rasta izvoza jedva 3 posto. Zbog toga je i vidljivo povećanje trgovinskog deficita za 45,5 posto. S obzirom na očekivano usporavanje ekonomskog rasta EU, nastavit će se, procjenjuje se, i smanjenje hrvatskog izvoza u EU, što bi moglo još negativnije utjecati na deficit. S obzirom na sve navedene pokazatelje i predviđeni razvoj situacije, Dun & Bradstreet povisuje svoju procjenu o rastu hrvatskoga BDP-a sa 3,5 na 4 posto, što je nešto manje od službene Vladine procjene od 4,2 posto rasta. Ovisno o razvoju vanjske pozicije Hrvatske, koji će biti na stalnom monitoringu, D&B će ovo predviđanje od 4 posto, kažu, eventualno i mijenjati. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE SAVJET HNB: SMANJENA STOPA OBVEZNE REZERVE Najnoviji pokazatelji gospodarskih i novčanih kretanja u Hrvatskoj govore o zadovoljavajućoj makroekonomskoj stabilnosti. Procjenjuje se da će ovogodišnja inflacijska stopa biti i niža od prije očekivanih 4,5 posto, rečeno je u srijedu na sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke koji je donio odluku o smanjenju stope obvezne rezerve banaka. Odlukom Savjeta HNB-a na sjednici održanoj pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, stopa obvezne rezerve banaka smanjuje se s 22 posto na 19 posto, s tim da se dio obračunate devizne rezerve koji se izdvaja u kunama povećava sa 20 posto na 25 posto, izviješteno je iz središnje banke. Tim izmjenama kunski dio obvezne pričuve smanjit će se za oko 420 milijuna kuna, a devizni dio obvezne rezerve za, preračunato, oko 2,6 milijarde kuna. Odluke će biti primjenjivane od 10. prosinca, tj. od obračuna obvezne pričuve za ovaj mjesec. Time se nastavlja unifikacija obvezne rezerve. Odlučeno je također da se kamatna stopa Hrvatske narodne banke na lombardne kredite smanji s 10,5 posto na 10 posto godišnje, s obzirom da su u međuvremenu stabilizirani odnosi na tržištu, radi čega je ta stopa u rujnu bila povećana. Naknada koju središnja banka zaračunava za nedostatno izdvojeni ili održavani iznos obvezne rezerve smanjena je s 18 posto na 15 posto. Očekuje se da će smanjivanjem ovih stopa središnja banka poduprijeti nastavak dugoročnijeg trenda smanjivanja kamatnih stopa. Takve odluke donijete su nakon razmatranja najnovijih gospodarskih i novčanih kretanja. Raspoloživi pokazatelji govore o zadovoljavajućoj makroekonomskoj stabilnosti. Ovogodišnja inflacijska stopa bit će, po svemu sudeći, niža od prije očekivanih 4,5 posto. Procjenjuje se da je tome značajno pridonijela stabilnost tečaja nacionalne valute i mjere koja je poduzimala središnja banka u cilju njenog očuvanja. Otkup deviza od građana opet je daleko veći od njihovih kupnji, devizni depoziti se povećavaju, a i Hrvatska narodna banka sredinom prošlog i početkom ovog mjeseca otkupila je ukupno oko 85 milijuna eura. Nominalni deficit konsolidirane države za prvih devet mjeseci iznosi 5,1 milijardu kuna i za 2,3 posto je manji nego lani u istom razdoblju. Na ovoj sjednici potvrđeni su obračun i izvješće o radu Zavoda za platni promet u prvom ovogodišnjem polugodištu. Još četiri poslovne banke - Dresdner Bank Croatia d.d. Zagreb, Erste&Steirmaerkische Banka d.d. Zagreb, Istarska kreditna banka d.d. Umag i Slatinska banka d.d. Slatina - dobile su odobrenje za vođenje računa pravnih osoba i obavljanje platnog prometa po tim računima. Savjet HNB dao je i prethodnu suglasnost na prijedlog da se Lidija Hočurščak imenuje predsjednicom uprave Varaždinske štedinice Kovanica d.d. Varaždin. HNB: IZVRŠNI ODBOR MMF-A SUGLASAN POLITIKOM VLADE RH I HNB-A Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda u ponedjeljak je prihvatio dokument kojim ga Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka - u okviru realizacije postojećeg stand-by aranžmana - obavještavaju o gospodarskoj i novčanoj politici kakvu namjeravaju voditi u predstojećem razdoblju. Dokument se sastoji od pisma o namjerama upućenog potkraj kolovoza i dodatka tom pismu, upućenog 31. listopada, kojim se neka pitanja dodatno razrađuju u skladu sa zbivanjima koja su u međuvremenu uslijedila, izvješteno je danas iz HNB-a. Na istoj sjednici Izvršnog odbora MMF-a prihvaćeno je i izvješće Misije MMF-a, pripremljeno na temelju neposrednog uvida tijekom posjeta Hrvatskoj, kao i izjava izvršnog direktora nadležnog za Hrvatsku, o učincima prethodno poduzetih mjera i daljnjim aktivnostima koje će biti poduzimane u Hrvatskoj u cilju očuvanja makroekonomske stabilnosti i poticanja zdravog gospodarskog rasta i na njemu utemeljenog zapošljavanja. Sukladno dosadašnjoj praksi u odnosima naše zemlje s Međunarodnim monetarnim fondom, svi ovi dokumenti bit će već od danas u cijelosti dostupni svima zainteresiranima i putem Interneta, na web stranici Hrvatske narodne banke (www.hnb.hr), napominju iz HNB-a. ZABA PO OCJENI "GLOBAL FINANCE" NAJBOLJA BANKA U HRVATSKOJ Zagrebačka banka, po izboru financijskog časopisa "Global Finance" sa sjedištem u New Yorku, dobitnica je priznanja za najbolju banku u Hrvatskoj u 2001., izvijestili su iz te Banke. "Global Finance" se distribuira u više od 300 tisuća primjeraka u 185 zemalja širom svijeta. U posebnom godišnjem dodatku časopisu "Najbolje svjetske banke" nalazi se, po njihovoj ocjeni, popis najboljih banaka po regijama i zemljama. Kao globalno najbolja poslovna banka izabrana je J.P.Morgan Chase, najbolja za poslovanje sa stanovništvom Citibank, najbolja privatna banka je UBS, najbolja banka za upravljanje imovinom Merrill Lynch te najbolja banka skrbnik Bank of New York. CROATIA OSIGURANJE I DALJE DRŽI 54 POSTO TRŽIŠTA Najveća osiguravateljna kuća u Hrvatskoj "Croatia osiguranje" u prvih je devet mjeseci ostvarila prihod od gotovo 2 milijarde kuna, što je povećanje od 8,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a ostvarena dobit prije oporezivanja iznosi 56,8 milijuna kuna, odnosno 82,7 posto više nego u prvih devet lanjskih mjeseci. Predsjednik Uprave Croatia osiguranja Marijan Ćurković na konferenciji za novinare u utorak je istaknuo kako je tvrtka uspješno poslovala, i dalje su, po podacima za šest mjeseci, vodeći na osiguravateljnom tržištu sa udjelom od 54 posto, i to kane zadržati. Iznoseći podatke o poslovanju, Ćurković je kazao da je policirana premija premašila iznos od 2 milijarde kuna, što je povećanje od 7,2 posto u odnosu na lani, a ukupno je fakturirana premija 1,88 milijardi kuna. Pritom je naplaćeno 1,77 milijardi kuna premije, što je 10,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a prosječno vrijeme plaćanja premije smanjeno je sa 157 na 116 dana. Troškovi poslovanja smanjeni su sa 25 na 21 posto ukupnog prihoda. Po strukturi premije osiguranja, i nadalje se najviše odnosi na motorna vozila, 40 posto, slijede osiguranja imovine 29 posto, osobna neživotna osiguranja sa 14,3 posto, prijevoza 11,7 posto te osiguranja života sa 5,4 posto. S tom strukturom u Croatia osiguranju nisu zadovoljni, najavljujući jaču kampanju i pristup životnim osiguranjima koja u europskim osiguravateljnim kućama čine više od 55 posto ukupne premije, a stoga je i osnovan novi Sektor za osiguranje života. Što se pak tiče privatizacije, Uprava ističe kako o tome ne može govoriti jer je za taj posao zadužen vlasnik (HFP odnosno Ministarstvo gospodarstva). Tek je rečeno kako ovih dana savjetnik za privatizaciju CAIB završava Info memorandumom koji će biti upućen Ministarstvu gospodarstva, a ono nakon toga kroz desetak dana odlučiti o cijeni te strategiji privatizacije. HGK ĆE TRAŽITI POMICANJE ROKA ZA POVEĆANJEM TEMELJNOG KAPITALA ŠTEDIONICA S obzirom na negativni stav Hrvatske narodne banke o tome da štedionice od iduće godine nastave poslovati kao dosad, Ministarstvu financija, u kojem ne misle tako i ne vide razloge za njihovim ukidanjem, od Hrvatske gospodarske komore (HGK) trebala bi krenuti inicijativa za prolongiranjem roka, 31. prosinca ove godine, za povećanjem iznosa temeljnog kapitala štedionica na 20 milijuna kuna. Kazala je to direktorica Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije HGK-a Nada Kozulić, istaknuvši da nema osnova da bi se štedionice ukinule odnosno transformirale u banke, koje bi trebale imati temeljni kapital od 40 milijuna kuna, tako da svoj kapital povećaju do 20 milijuna kuna, za što im se daje rok do 31. prosinca, a u idućih godina po 5 milijuna kuna godišnje. Ako štedionica, pojasnila je Kozulić, ne može postići temeljni kapital od 20 milijuna kuna, a ne dogovori udruživanje s drugim štedionicama, ili ne odluči o pretvaranju u štedno-kreditnu zadrugu, preostaje im stečaj ili likvidacija. Pomicanjem roka, kaže, štedionicama bi se dalo vremena da iznađu najbolje rješenje za njih, mirno i bez financijskih kriza, dodavši da novi zakon o bankama vjerojatno neće biti donešen do kraja godine, već će se prolongirati u iduću godinu. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 02. do 08. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 345 360 345 10.384.718 Podravka 147,18 150 148 1.685.447 Viktor Lenac 107 118 118 329.148 Zagrebačka banka O 1.800 1.823,50 1.801 3.916.426 Atlas 20 26 20 18.722 Atlantska plovidba 42 44 43 13.840 Croatia osiguranje-R 1.350 1.400 1.400 192.500 Dalmatinska banka 300 320 320 185.020 Rabac ugosti. i turizam 51,07 60 60 64.891 Istraturist 74 76 74 31.524 Jadranski naftovod 2.000 2.000 2.000 2.000 Karlovačka pivovara 520 530 520 124.698 Kraš 167 167,50 167 187.890 Privredna banka 151 151,10 151 27.186 Plava laguna 580 700 680 34.509 Riječka banka 182 200 182 4.557.531 Riviera 122 138 122 440.225 Slavonska banka 700 700 700 7.000 Splitska banka 220 220 220 55.000 Sunčani Hvar 31 33 31 7.531 Varaždinska banka 135 135 135 14.850 Zagrebačka banka C 1.105 1.250 1.105 63.605 PIF Dom 40,80 41,00 41,00 229.051 PIF Expandia 36,00 38,50 38,50 9.266 PIF Središnji nacionalni 41,00 41,00 41,00 4.223 DAB-O-05CA* 105,70 106,10 106,10 9.827.322 HZZO** 103,62 105,25 105,25 4.670.589 RHMF-O-049A*** 99,95 100,10 100,10 6.574.854 43.659.583 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale **obveznice Hrvaskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ***obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 02. do 08. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bilokalnik 30 30 30 9.600 Chromos boje i lakovi 102 102 102 5.100 Croatia osiguranje-R 1.350 1.350 1.350 8.100 Ericsson-Tesla 151 155 155 250.541 Hoteli Rabac 61 63 63 20.741 Jadranka 532 535 535 20.247 Laguna 162 162 162 16.200 Plava laguna 576 576 576 4.032 Riviera 128 132 128 24.099 ZIF Breza Invest 40 40 40 186.520 PIF Dom 41,00 42,20 42,00 1.965.163 PIF Expandia 38,05 38,99 38,31 938.996 PIF Pleter 23,70 24,70 24,70 707.804 PIF Slavonski 21,00 21,84 21,84 528.531 PIF Sunce 17,55 18,00 18,00 391.892 PIF Središnji nacionalni 41,30 45,00 45,00 1.359.429 PIF Velebit 40,00 41,00 41,00 1.243.901 RHMF-A-A* 43,00 45,00 43,00 134.612 RHMJ-A-A** 41,00 43,00 43,00 173.357 7.988.880 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 02. XI 4.200.000 4.200.000 4,38 28.000.000 4,30 05. XI 37.400.000 37.400.000 4,23 78.500.000 3,71 06. XI 53.000.000 33.000.000 1,98 73.000.000 3,71 07. XI 2.000.000 2.000.000 3,00 27.500.000 5,25 08. XI 30.700.000 30.700.000 2,48 32.100.000 3,75 Dnevni prosjek 25.460.000 21.460.000 3,21 47.820.000 4,14 5. TVRTKE 150 MILIJUNA DOLARA ZA RADOVE NA AUTOCESTI BOSILJEVO - SVETI ROK Hrvatske autoceste (HAC) sredstvima iz odobrenog zajma u iznosu od 150 milijuna američkih dolara od Deutsche Bank financirat će radove američko-turskog konzorcija Bechtel-Enka na izgradnji autoceste od Bosiljeva do Svetog Roka dužine 140,2 kilometra, dijela buduće autoceste Bregana - Zagreb - Dubrovnik. Predstavnici HAC-a i Deutsche Bank potpisali su u utorak ugovor o tom zajmu koji je odobren na rok od deset godina s jednokratnom otplatom po isteku tog roka, uz promjenjivu kamatnu stopu, temeljenu na Liboru za američki dolar (prema današnjem izračunu kamata iznosi 4,6 posto godišnje). Ministar financija Mato Crkvenac potpisao je u ime hrvatske Vlade državno jamstvo za taj zajam, a dosadašnju suradnju Hrvatske s tom banka ocijenio je vrlo uspješnom. Riječ je o prvom komercijalnom kreditu iz inozemstva koji su dobile Hrvatske autoceste, istaknuo je Crkvenac, dodajući kako Deutsche Bank ne bi stala iza tog projekta da nije sigurna kako je projekt opravdan i uspješan. Sredstvima iz tog zajma financirat će se radovi na autocesti od Bosiljeva do Svetog Roka, uključujući dovršetak radova na dionici Bosiljevo-Josipdol (27,1 km), te radova na dionici Josipdol- Jezerane (8,5 km) čije je puštanje u promet planirano do kraja 2003. godine. Tim sredstvima ne 'pokrivaju' se troškovi radova na tunelima na spomenutim dionicama. HOĆE LI "PODRAVKA" KUPITI SLOVENSKI "FRUCTAL"? U slovenskom tisku ponovno su se pojavile informacije o tome da bi koprivnička "Podravka" mogla preuzeti jedno slovensko poduzeće iz područja prehrambene industrije. Kako je u petak javio slovenski poslovni list "Novice", nedavno je održan sastanak predstavnika "Podravke" i belgijskog koncerna "Interbrew" koji je nedavno kupio četvrtinu dionica ljubljanske pivovare "Union". Kako tvrdi slovenski list, na sastanku je bilo riječi o mogućnosti da Interbrew "Podravki" proda bezalkoholni program "Uniona", odnosno njegovo poduzeće "Fructal" iz Ajdovščine koje ove godine po vlastitim navodima očekuje prihod od prodaje od 150 milijuna njemačkih maraka i oko 5 milijuna maraka čiste dobiti. Takvoj mogućnosti suprotstavlja se pivovara "Laško" iz Celja kao vlasnica dijela ljubljanskog "Uniona". Predstavnik "Laškoga" Boško Šrot izjavio je za list da je čuo za pokušaj da se "Fructal" proda hrvatskoj kompaniji, ali da se tome potezu "Interbrewa" kao vlasnici dijela dionica "Fructala" suprotstavljaju. "Podravka" je prije mjesec dana odbila slične špekulacije da želi kupiti jednu slovensku tvrtku s prehrambenim programom tržišno afirmiranim na prostoru bivše Jugoslavije, objasnivši da bi takav potez - ako bi do njega došlo - morao biti unaprijed objavljen zbog kotacije Podravkinih dionica na burzi. BROD "LOŠINJ" SPAJA NAJVEĆE KONTEJNERSKE LUKE SREDOZEMLJA Iz pločanske je luke u ponedjeljek je za Rijeku isplovio suvremeni brod "Lošinj" Lošinjske plovidbe, koji će svakih 14 dana ploviti na novouspostavljenoj liniji koja će spajati najveće kontejnerske luke na Sredozemlju - Rijeku, Veneciju, Damitettu, Pirej i Ploče. Brod kapaciteta 9.400 tona, odnosno 519 kontejnera, predstavljen je pomorskim gospodarstvenicima u pristanišnoj zgradi RO-RO terminala za međunarodni i domaći trajektni promet pločanske luke, nakon čega je nastavio redovitu plovidbu po Sredozemlju. Uz domaće pomorsko i drugo gospodarstvo zanimanje za plovidbu "Lošinja" već su pokazali mnogi inozemni partneri, poglavito Mađarska i susjedna Bosna i Hercegovina. SASTANAK UPRAVA HRVATSKIH ŽELJEZNICA I SLOVENSKIH ŽELJEZNICA Predsjednici uprava Hrvatskih željeznica (HŽ) i Slovenskih željeznica Marijan Drempetić i Igor Zajec razgovarali su u utorak u Direkciji HŽ-a u Zagrebu o podmirenju dugova dviju željezničkih uprava, smanjenju obujma putničkoga željezničkog prometa u graničnom prometu, uređenju graničnih kolodvora radi prilagodbe schengenskom sporazumu, pomoći i suradnji u teretnom prometu te komercijalnoj politici. Odlučeno je da Hrvatske i Slovenske željeznice preuzmu aktivnu ulogu u pridobivanju robe za taj smjer pa je uglavljeno da se što prije sastanu predsjednici uprava svih željeznica bivše Jugoslavije kako bi se dogovorili o zajedničkom polazištu za djelovanje te jedinstvenoj ponudi cijene i kakvoće. STEČAJNA UPRAVITELJICA "ČAZMATRANSA" NAJAVILA OTKAZE ZA 10 POSTO RADNIKA Stečajna upraviteljica Čazmatransa Blanka Tuđen-Mazuth najavila je da će oko 10 posto od ukupno 1650 radnika dobiti otkaz. Po njezinim riječima ovih dana otkaz će dobiti oko stotinu radnika koji su na dugogodišnjim sumnjivim bolovanjima, prekobrojni radnici koji rade u upravnim poslovima i izvan osnovne djelatnosti tvrtke te radnici koji su otežavali posao zbog alkoholizma. Stečajna upraviteljica je najavila da će tvrtka, kako bi redovito poslovala, zaposliti 50-ak novih radnika te da će svi radnici dobivati plaću po kolektivnim ugovorima, a ne minimalnu odnosno najnižu zajamčenu plaću. Blanka Tuđen-Mazuth tvrtku je preuzela nakon pokretanja stečaja 2. studenog. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA MMF: HRVATSKA OSTVARUJE POSTAVLJENE EKONOMSKE CILJEVE Hrvatske vlasti će "ostvariti ili premašiti postavljene gospodarske ciljeve za 2001. godinu u gospodarskom rastu, razini inflacije i deviznim pričuvama", kazala je u Washingtonu prva zamjenica izvršnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Anne Krueger. Ona je ovog tjedna predsjedavala sjednicom Izvršnog odbora MMF-a na kojoj je prvi put ocjenjeno kako Hrvatska provodi dogovore iz 14-mjesečnog stand-by aranžmana vrijednog oko 254 milijuna dolara kojeg je s MMF-om potpisala u ožujku ove godine. MMF je uz ostalo ocijenio da je slabiji priliv inozemnog kapitala u Hrvatsku nadomješten povećanjem domaće potrošnje pri čemu i domaće investicije i potrošnja građana rastu iznad očekivanja. "Vladin program gospodarskih reformi pridonio je jačanju makroekonomskog položaja", smatraju u MMF-u. "Vlasti su u procesu smanjenja plaća i zaposlenosti u javnom sektoru s neodrživih razina (...) Iako je bilo kašnjenja i moralo se pogađati sa socijalnim partnerima, vlasti zaslužuju pohvalu za hrabru provedbu značajnih smanjenja troškova za plaće", kazala je Krueger. MMF pozitivnima ocjenjuje i promjene u socijalnim davanjima koje će, kako kažu, pridonijeti fiskalnom jačanju Hrvatske."Vlasti su potvrdile odlučnost da smanje ovogodišnji proračunski manjak (...) ali su ih nepovoljni uvjeti na tržištima i kašnjenje u privatizaciji nagnali na promjene financijskih planova pa će se do kraja godine usporiti smanjenje državnog duga", zaključio je uz ostalo Izvršni odbor MMF-a. Pohvale MMF-a zaslužila je i Hrvatska narodna banka koja je uspjela održati stabilnost cijena i tečaja, te zadržala strogi nadzor nad domaćom likvidnošću. "Hrvatska će nastaviti strukturne reforme, uključujući restrukturiranje i privatizaciju javnih poduzeća i preostalih državnih banaka, što će pridonijeti ekonomskoj efikasnosti i rastu, kao i fiskalnom jačanju", rekla je Krueger. RAČAN: SPORAZUM S EU NEMA ALTERNATIVE Hrvatska Vlada drži da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP-a) nema alternativu kada je riječ o strateškom hrvatskom opredjeljenju priključivanja Europskoj uniji ali poziva one koji misle da je moguć drugačiji put do ostvarivanja tog cilja da ga jasno i iskažu, izjavio je u ponedjeljak hrvatski premijer Ivica Račan na konferenciji za novinare u Zagrebu. Govoreći o nedavno potpisanom Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Europske unije Račan je podsjetio da je Hrvatska preuzela obvezu da do kraja 2006. bude spremna za punopravno članstvo u EU. "Tada više ne želimo da trenutak stupanja u punopravno članstvo ovisi o Hrvatskoj, odnosno o njezinoj spremnosti, već jedino o strategiji razvoja i širenja Europske unije", istaknuo je premijer Račan. Upitan kada će Hrvatska podnijeti zahtjev za punopravno članstvo, on je kazao, da ako bude uspješna provedba SSP-a onda nema razloga čekati kraj 2006. za podnošenje takvog zahtjeva. "Zajedno s partnerima u Europskoj uniji ocijenit ćemo kada će za podnošenje zahtjeva biti najbolji trenutak što ovisi i o uspješnosti provedbe SSP-a. Hoće li to biti za godinu ili dvije, vidjet ćemo", naglasio je Račan. HRVATSKA I POLJSKA POTPISALE UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI Hrvatska i Poljska potpisale su u srijedu u Varšavi Ugovor o slobodnoj trgovini, čijim će stupanjem na snagu carinska stopa u razmjeni industrijskih proizvoda dviju zemalja iznositi nula posto, a trgovina poljoprivrednim proizvodima uređena je listama koncesija s obiju strana. Ugovor su u Ministarstvu gospodarstva Poljske potpisale pomoćnica hrvatskog ministra gospodarstva za međunarodne gospodarske odnose Olgica Spevec i njezina poljska kolegica, državna podtajnica u Ministarstvu gospodarstva Ewa Freyberg. "Bit će to dobre mjere za naše poduzetnike", istaknula je pozdravljajući potpisivanje Sporazuma Freyberg. Spevec ističe da se potpisom Ugovora, koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2002., stvaraju uvjeti za povećanje ne samo trgovinske razmjene, već ukupne gospodarske suradnje dviju zemalja. Podsjetila je da je Hrvatska u malom zaostatku za drugim tranzicijskim zemljama u zaključivanju takvih ugovora, te dodala da Hrvatska izgubljeno mora brzo nadoknaditi kako bi se približila drugim tranzicijskim zemljama koje su, poput Poljske, već kandidati za članstvo u Europskoj uniji. "Hrvatska je već prisutna u Poljskoj s velikim ulaganjima kao što ulaganja Plive i Podravke", kazala je Spevec, pozivajući Poljake da slijede hrvatski primjer i ulažu u Hrvatsku. Ukupna robna razmjena Hrvatske i Poljske u prošloj je godini iznosila 116,5 milijuna dolara. U ovoj se godini pak bilježi znatnije povećanje robne razmjene i ona je u prvih osam mjeseci ove godine robna iznosila 145,8 milijuna dolara, što je dvostruko više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. No, pritom je nastavljena tendencija smanjenja hrvatskog izvoza u Poljsku koji je sa 9,4 milijuna dolara, gotovo 40 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz iz Poljske povećan za čak 135,4 posto i iznosio je 136 milijuna dolara. Potpis na Ugovor o slobodnoj trgovini s Poljskom stavljen je samo dan nakon što su u utorak u Bratislavi hrvatski i slovački ministri gospodarstva Goranko Fižulić i Lubomir Harach potpisali sličan ugovor. Nakon Poljske slijedi potpisivanje Ugovora o slobodnoj trgovini sa Češkom, zakazano za ponedjeljak. Time bi Hrvatska imala potpisane bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini s pet zemalja članica CEFTA-e (već su potpisani sporazumi s Mađarskom i Slovenijom), a uskoro se očekuje i potpisivanje sporazuma s Bugarskom i Rumunjskom. Time bi se stekli svi preduvjeti za uključenje Hrvatske u CEFTA-u, a taj bi proces trebao biti završen u proljeće 2002. Bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini Hrvatska je sklopila i s Makedonijom i BiH, a 29. listopada potpisan je i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. Hrvatska time u 2002. godinu ulazi s 30-ak bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini. To će donijeti i velike promjene na hrvatskom tržištu, a domaćim tvrtkama omogućiti lakši pristup inozemnim tržištima. RAČAN SE SASTAO S NORVEŠKIM PREMIJEROM Bilateralni odnosi Hrvatske i Norveške dobri su, no ima prostora da se dalje razvijaju, ocijenili su u srijedu u Oslu premijeri Hrvatske Ivica Račan i Norveške Kjelle Magne Bondevik. "Zadovoljni smo odnosima između dviju zemalja ali smo svjesni da možemo ići i korak dalje u njihovu jačanju, posebice u gospodarstvu i novim ulaganjima", rekao je Račan. "Gospodarski odnosi su ograničeni ali imaju potencijala za razvoj, a ugovor o slobodnoj trgovini s EFTA- om koji stupa na snagu u siječnju iduće godine omogućit će okvire za veća ulaganja", rekao je norveški premijer. Norveška je jedna od članica EFTE koju još čine Švicarska, Liechtenstein i Island, a Sporazum je potpisan u lipnju ove godine. U četvrtak će Račan otvoriti konferenciju o privatizaciji i investicijskim mogućnostima u Hrvatskoj nakon koje će biti potpisan Ugovor između "Brodosplita" iz Splita i norveške tvrtke MOSS Maritime. HRVATSKA ŽELI PRIVUĆI NORVEŠKE ULAGAČE U SVOJE GOSPODARSTVO Hrvatski premijer Ivica Račan otvorio je u četvrtak u Oslu Konferenciju o procesu privatizacije i investicijskim mogućnostima u Hrvatskoj kojim Hrvatska nastoji privući norveške ulagače u svoje gospodarstvo. Premijer Račan, na čelu vladina izaslanstva, u srijedu je doputovao u Oslo u dvodnevni službeni posjet Norveškoj. Otvarajući Konferenciju Račan je istaknuo kako je obveza hrvatske Vlade stvoriti "demokratsko i prema tržištu orijentirano društvo potpuno integrirano u europske, ekonomske i političke institucije". Na Konferenciji su osim premijera Račana govorili i ministar gospodarstva Goranko Fižulić i ministrica turizma Pave Župan Rusković. Ministar gospodarstva je predstavnike norveških tvrtki, koje sudjeluju na Konferenciji, upoznao s procesom privatizacije u Hrvatskoj, te ih pozvao na veća ulaganja. Obraćajući se sudionicima Konferencije ministrica turizma je govorila o turističkim mogućnostima u Hrvatskoj i razvoju tog sektora. Splitski "Brodosplit" i norveška tvrtka MOSS Maritime su u četvrtak u Oslu potpisali ugovor kojim "Brodosplit" dobija licencna prava koja ga stavljaju u kategoriju rijetkih svjetskih brodogradilišta s pravom za proizvodnju brodova za specijalne terete. Premijera Račana, koji danas završava posjet Norveškoj, prijepodne će primiti norveški kralj Harold V. HRVATSKA NA MINISTARSKOJ KONFERENCIJI WTO-A U DOHI Vladino izaslanstvo predvođeno ministrom za europske integracije Nevenom Mimicom sudjelovat će na Ministarskoj konferenciji Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koja se od 9. do 13. studenoga održava u Dohi u Kataru, izvješteno je iz Ministarstva financija. To je četvrta Ministarska konferencija WTO-a i prva na kojoj Hrvatska sudjeluje kao članica, a to je postala 30. studenoga 2000. godine. U Dohi bi trebala biti pokrenuta nova, sveobuhvatna, runda multilateralnih trgovinskih pregovora u kojima će sudjelovati i Hrvatska. Pregovori bi trebali obuhvaćati vrlo široko područje - poljoprivredu, trgovinu uslugama, pristup tržištu za nepoljoprivredne proizvode, javne nabavke, olakšanje trgovine, intelektualno vlasništvo itd. U Vladinom izaslanstvu su predstavnici Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva vanjskih poslova i Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Ministarska konferencija WTO-a najviše je tijelo te organizacije koje može donijeti odluke o svim pitanjima vezanim uz multilateralni trgovinski sustav. Konferencije se, u pravilu, održavaju jednom u dvije godine, a do sada su održane u Singapuru (1996.), Ženevi (1998.) i Seattlu (1999.). 7. UDRUGE HGK OTVARA PREDSTAVNIŠTVO U JUGOSLAVIJI Hrvatska gospodarska komora (HGK) planira tijekom ovog mjeseca otvoriti svoje predstavništvo u Jugoslaviji, a poticaj za to dala je prošlogodišnji posjet gospodarske delegacije u kojoj je bilo 500 hrvatskih gospodarstvenika. Izjavio je to u utorak za Hinu predsjednik HGK Nadan Vidošević. Vidošević je na čelu delegacije HGK jučer sudjelovao na trećem sastanku čelnika gospodarskih komora Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Jugoslavije i Makedonije u Beogradu. Od posjeta hrvatskih gospodarstvenika Beogradu prošle godine stope rasta ukupne robne razmjene između dvije zemlje snažno su porasle, ističe Vidošević. Dodaje kako "nam ne treba jači signal od toga, jer je zajednički interes ubrzani gospodarski rast i razvoj". HRVATSKA 2002. DOMAĆIN KONGRESA NJEMAČKIH PUTNIČKIH AGENCIJA I TUROPERATORA Dubrovnik i Cavtat sljedeće će godine, od 24. do 27. listopada, biti domaćini kongresa Udruge njemačkih putničkih agencija i turoperatora (DRV), odlučeno je to na 51. kongresu te udruge u Leipzigu. DRV (Deutscher Reiseburo Undreiseveranstalter Verband) jedna je od vodećih udruga putničkih agencija u svijetu s 4200 agencija i turoperatora, te 850 hotela i zrakoplovnih tvrtki - njezinih pridruženih članova, preko kojih DRV ostvaruje tri četvrtine turističkog prometa u Njemačkoj. 8. POSEBAN PRILOG IVANČEVIĆ: MOGUĆI NEGATIVNI TRENDOVI U GOSPODARSTVU Ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević kazao je u četvrtak u Opatiji da je u idućoj godini, kada je o hrvatskom gospodarstvu riječ, moguće predvidjeti nekoliko scenarija, ali najvjerovatiji je onaj koji ukazuje na negativne trendove i daljnje pogoršanje stanja. Ivančević je na tribini HUP-a, o novinama u poreznom sustavu u gospodarstvu, ustvrdio da je vjerovatnije za očekivati da će rast hrvatskog BDP u idućoj godini biti na razini od oko 2 posto umjesto 3,5 posto kako to previđa Vlada. Posebice je takav niži rast moguće očekivati u konstelaciji globalnih utjecaja na hrvatsko gospodarstvo, ocijenio je. Po Ivančeviću, Hrvatskoj je potreban dogovor i konsenzus o vizijama razvoja gospodarstva koji će sadržavati jasne programske odrednice i mjere za njihovo ostvarenje. Hrvatsko gospodarstvo, smatra ravnatelj HUP-a, posve je nekonkurentno, jer ima previsoke ulazne troškove i izloženo je pretjeranom administriranju, a ako se želi postići novo zapošljavanje, privući nove investicije i ostvariti povećanje izvoza potrebno je prevladati te barijere i utvrditi kvalitetne zakonske okvire. To će sve biti dugotrajan i složen proces i stoga nema vremena za čekanje, rekao je Ivančević. Napomenuo je kako se gospodarstvo također ne smije opterećivati novim ili višim poreznim davanjima, jer su i sadašnja opterećenja previsoka. Jedino ako se osigura gospodarski rast, zaključio je Ivančević, moguće je očekivati i povećanja socijalnih prava radnika, jer se više ne smiju ponoviti vremena kad se je dijelilo nepostojeće. Na tribini HUP-a, priređenoj za gospodarstvenike Primorsko- goranske, Istarske i Ličko-senjske županije, govorilo se, uz ostalo, o novinama u porezima na dohodak i dobit, te o lokalnim porezima.