ŠVICARSKA-LE TEMPS OD 8.11.01. ŠVICARSKA GUBI UGLED

ŠVICARSKA LE TEMPS 8. XI. 2001. Švicarska, sat koji počinje ići naopako... "Nesposobnost švicarskih vlasti da osiguraju nesmetanu provedbu Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) u Davosu zadnja je u nizu loših vijesti koje su se sručile na Švicarsku nakon 11.IX. Propast Swissaira, pokolj u Zugu i nesreća u Gothardu jesu nesretni događaji kojima se zemlja nije nadala jer se navikla da je smatraju lukom mira, sigurnosti i blagostanja. Je li riječ o običnim nezgodama koje srednjoročno neće imati veće posljedice, ili o početku temeljite preobrazbe švicarskog obrasca? Trpi li zbog toga švicarski ugled? Pojedinci s kojima je razgovarao list podijeljenog su mišljenja. Oni žele prikazati stanje u ljepšem svjetlu, upirući ipak prstom u osobite rizike kojima Švicarsku izlaže ponajprije afera oko Swissaira. Bivši profesor financija na sveučilištu u Fribourgu Walter Wittmann vidi u aferi Swissair potvrdu teze koju odavno zagovara: švicarski sustav, čije su značajke izravna demokracija, federalizam i neutralnost, djeluje samo po lijepom vremenu. Kada dođe oluja, država posreduje unatoč uobičajenim pravilima igre. A zemlja za to plaća cijenu: 'Od Drugog svjetskog rata, Švicarska ima najlošiji gospodarski rast od svih sličnih zemalja (SAD, Francuska, Velika Britanija, Australija itd.)'. Ne računajući milijarde uložene u Swissair 'samo da bi sve bilo kao prije'. On se, dakle, zauzima za bitnu promjenu pravca: 'Što prije treba ući u Ujedinjene narode i u Europsku uniju i prihvatiti konkurenciju. Federalizam je najveća švicarska pogrješka jer općinama i kantonima dopušta da se zaštite od konkurencije'. No Walter Wittmann dvoji da će se ta promjena dogoditi, jer 'promijeniti sustav u Švicarskoj jednako je teško kao i oženiti papu'. Prema mišljenju Wolfa Lindera, profesora prava i gospodarstva na sveučilištu u Bernu, ne treba preuveličavati povijesnu važnost najnovijih događaja koji su napose 'trenutak pogodan za razmišljanje'. U Švicarskoj nisu riješena različita važna pitanja: europsko pitanje, integracija stranaca u društvo i uloga države. Kriza Swissaira prigoda je da se razmisli o ovoj trećoj točki. Političari su silno hvalili prednosti liberalizma, ne raspravljajući o granicama u kojima se konkurencija mora razvijati. Gdje su državni interesi? (...) Kada je liberalizacija ideološka, a kada je nužna? Nitko nije utvrdio te granice. Tako, kada je izbila afera Swissair, moralo se improvizirati. Desnica koja je uvijek govorila da je to privatna tvrtka, smatrala je da je njezino spašavanje od općeg interesa. 'Treba li doista platiti kako bi direktori tvrtke mogli letjeti Swissairom još šest mjeseci?', pita se Wolf Linder. (...)", piše Marc Comina.