ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - S obzirom na negativni stav Hrvatske narodne banke o tome da štedionice od iduće godine nastave poslovati kao dosad, Ministarstvu financija, u kojem ne misle tako i ne vide razloge za njihovim ukidanjem,
od Hrvatske gospodarske komore (HGK) trebala bi krenuti inicijativa za prolongiranjem roka, 31. prosinca ove godine, za povećanjem iznosa temeljnog kapitala štedionica na 20 milijuna kuna.
ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - S obzirom na negativni stav Hrvatske
narodne banke o tome da štedionice od iduće godine nastave
poslovati kao dosad, Ministarstvu financija, u kojem ne misle tako
i ne vide razloge za njihovim ukidanjem, od Hrvatske gospodarske
komore (HGK) trebala bi krenuti inicijativa za prolongiranjem
roka, 31. prosinca ove godine, za povećanjem iznosa temeljnog
kapitala štedionica na 20 milijuna kuna.#L#
Kazala je to direktorica Sektora za bankarstvo i druge financijske
institucije HGK-a Nada Kozulić, istaknuvši da nema osnova da bi se
štedionice ukinule odnosno transformirale u banke, koje bi trebale
imati temeljni kapital od 40 milijuna kuna, tako da svoj kapital
povećaju do 20 milijuna kuna, za što im se daje rok do 31. prosinca,
a u idućih godina po 5 milijuna kuna godišnje.
Ako štedionica, pojasnila je Kozulić, ne može postići temeljni
kapital od 20 milijuna kuna, a ne dogovori udruživanje s drugim
štedionicama, ili ne odluči o pretvaranju u štedno-kreditnu
zadrugu, preostaje im stečaj ili likvidacija.
Pomicanjem roka, kaže, štedionicama bi se dalo vremena da iznađu
najbolje rješenje za njih, mirno i bez financijskih kriza, dodavši
da novi zakon o bankama vjerojatno neće biti donešen do kraja
godine, već će se prolongirati u iduću godinu.
Negativan stav HNB-a o tome da štedionice posluju na dosadašnji
način obrazložen je u Banci time da štedionice nemaju tradiciju te
da nisu ispunile očekivanja, kazala je Kozulić. U Ministarstvu
financija, međutim, ne vide razloge za ukidanjem štedionica, a
mogućnosti njihova pretvaranja u štedno-kreditne zadruge smatraju
korakom nazad, obrazloživši to činjenicom da je rad štedionica pod
nadzorom HNB-a, a za njihove štedne uloge, kao i za bankarske (do
100 tisuća kuna), jamči država, što nije slučaj sa zadrugama.
Kako je kazao predsjednik Odbora štedionica HGK Mladen Petrinjak, s
obzirom na negativno mišljenje HNB-a ta pitanja treba rješavati s
ministrom Crkvencem, istaknuvši da se i dalje predlaže smanjenje
iznosa temeljnog kapitala od 20 milijuna kuna.
Na novinarske upite koje štedionice trenutno zadovoljavaju taj
uvjet od 20 milijuna kuna temeljnog kapitala, Petrinjak je
odgovorio da bez udruživanja s ostalima, sada uvjet ispunjavaju
njih četiri - Primorska, Sonic, Kovanica i Prva obrtnička
štedionica.
(Hina) vm ds