SOFIJA, 8. studenoga (Hina/AFP/Reuters) - U Bugarskoj će se u nedjelju održati prvi krug predsjedničkih izbora na kojima, prema općoj ocjeni, najviše izgleda da osvoji petogodišnji predsjednički mandat ima dosadašnji predsjednik Peter
Stojanov.
SOFIJA, 8. studenoga (Hina/AFP/Reuters) - U Bugarskoj će se u
nedjelju održati prvi krug predsjedničkih izbora na kojima, prema
općoj ocjeni, najviše izgleda da osvoji petogodišnji predsjednički
mandat ima dosadašnji predsjednik Peter Stojanov.#L#
Stojanov (48), bivši odvjetnik, žestoki pobornik pridruživanja
svoje zemlje NATO-u i Europskoj uniji, u četvrtak se u anketama uoči
izbora nalazi čvrsto na čelu u odnosu na svojih pet suparnika na
izborima. No, iako je početkom izborne kampanje izgledalo da će
dosadašnji predsjednik, kojemu se u pozitivan saldo ubraja i
uvođenje dijaloga u sferu politike, osvojiti potreban broj glasova
već u prvom krugu, posljednja ispitivanja javnog mnijenja ovoga
tjedna ukazuju na vjerojatnost održavanja drugog kruga,
predviđenog za 18. studenog, prvenstveno zbog slabog odaziva na
izbore, za koji se prognozira da će biti manji od 50 posto.
Instituti MBMD i Sova-Harris za ispitivanje javnog mnijenja daju
Stojanovu između 45 i 54 posto glasova, dok njegova dva najjača
protukandidata, predsjednik Socijalističke stranke (bivši
komunisti) Georgi Parvanov dobiva između 15 i 20, a bivši ministar
unutarnjih poslova Bogomil Bonev između 13 i 17 posto očekivanih
glasova birača.
Troje ostalih protukandidata, bivša premijerka Reneta Indjova,
nacionalist Georges Gančev i istraživač Petar Beron dobivaju
zajedno 5 posto glasova. Oko 21 posto birača neodlučno je oko toga
za koga će glasovati ako iziđu na izbore.
U slučaju da pobjednik ne bude poznat već u prvom krugu, predsjednik
će postati onaj koji u drugom krugu dobije najveći postotak glasova
bez obzira na odaziv birača.
"Ovi izbori prvi su od pada komunizma na kojima ne postoji neki
veliki ulog", kaže politolog Andrej Radčev. Suparništvo između
komunista i nekomunista, koje je obilježilo sve izbore od pada
komunističkog čelnika Todora Živkova u studenome 1989., "nije na
dnevnom redu. Riječ je o izborima koji su važni političarima, a ne
biračima", dodaje on.
Predsjednik u Bugarskoj, zemlji parlamentarne demokracije, ima
prema ustavu reprezentativnu ulogu, no Stojanov, koji se
predstavlja kao neovisni kandidat, uspio se u dosadašnjem mandatu
nametnuti kao arbitar među političkim strankama kada je riječ o
pitanjima važnim za zemlju. Također je u dobrim odnosima s bivšim
kraljem Simeonom, koji je u lipnju postao bugarski premijer i koji
podržava kandidaturu Stojanova za drugi mandat. Podupiru ga i
Ujedinjene demokratske snage, konzervativna koalicija u oporbi iz
koje je Stojanov izniknuo postavši na izborima 1995.
"predsjednikom svih Bugara".
Očekivani slab odaziv na izbore tumači se apatijom i frustracijama
koje su zahvatile bugarski narod s obzirom na to da postojeći
politički establishment nije uspio značajno popraviti životni
standard ljudi još od pada komunizma. Dolazak bivšega kralja na
mjesto premijera, unatoč obećanjima o brzom i radikalnom
poboljšanju životnog standarda i okončanju raširene korupcije,
nije mogao za kratko vrijeme uroditi čudom pa ni bitnim pomacima u
gospodarskoj realnosti koju označava najveći bugarski socijalni
problem - bijeda i siromaštvo, a na globalnom planu recesija.
Od novog se predsjednika očekuje da ostvari najvažnije bugarske
ciljeve - da zemlja iduće godine dobije poziv za ulazak u NATO te da
se do 2006. priključi Europskoj uniji.
(Hina) br sl