KOLUMBIJA - KAVA, DROGA I TERORIZAM

Piše: Bruno Scheuren CARACAS, 8. studenoga (Hina) - Kolumbija, koja je do prije nekoliko godina bila jedna od najperspektivnijih zemalja Latinske Amerike, sučeljava se sa sve neizvjesnijom budućnošću zbog neriješenih problema narko-kartela i gerilskih skupina koje kontroliraju velike dijelove te zemlje. #L# Kolumbija je do 1995. imala gospodarski rast od oko 5 posto na godinu, drugi je proizvođač kave i cvijeća u svijetu i jedan je od najvećih izdavača i izvoznika knjiga. Poslovni ljudi nekada su tu zemlju od preko 40 milijuna stanovnika nazivali najboljim tajnim mjestom u Latinskoj Americi. Danas, Kolumbija je prvenstveno sinonim za drogu, jer iz te zemlje stižu najveće količine koke i njezinih derivata, marihuane i heroina u SAD i Europu. Taj posao okreće tisuće milijuna američkih dolara i financira drugi veliki interni problem u zemlji - tri gerilske bojišnice. Isti taj novac odlazi i u ruke i džepove mnogih političara, od posve nepoznatih provincijskih gradonačelnika do najužeg kruga izvršne vlasti. Sjedinjene Države uvrstile su kolumbijske gerilce na svoj popis svjetskih terorističkih organizacija - na kojemu se nalazi i najtraženiji svjetski terorist Osama bin Laden. SVIJET DROGE Kolumbija je u početku bila samo prolazna zemlja za krijumčare drogom. Droga je dolazila iz drugih zemalja poput Bolivije i Perua. Neki su Kolumbijci, međutim, brzo otkrili da je i njihovo tlo dobro za uzgajanje koke i zasadili vlastite plantaže. Danas te farme pokrivaju više od 150.000 hektara. Monopol nad poslom preuzela su dva kartela nazvana po gradovima u kojima su imali svoje stožere - Cali, na zapadu, i Medellin, u središtu zemlje. Oba su bila organizirana kao mafijaške bande. Novac im je omogućavao suprotstavljanje vladinim snagama i izigravanje pravde. Nasilje, otmice i ubojstva postali su također jedna vrsta biznisa. Uhićenjem i ubojstvima njihovih bossova u 90-ima, karteli su postali prošlost, no posao je odmah preuzelo mnoštvo drugih krijumčara, a potražnja na tržištu brzo raste. Nitko ne raspolaže točnim podacima, no neki američki bankovni stručnjaci procjenjuju da kolumbijska droga donosi zaradu od 50 milijardi dolara godišnje. GERILCI Ljevičarski gerilci pojavili su se u Kolumbiji potkraj 50-ih godina. Glavne skupine su FARC, što je skraćenica za Kolumbijsku revolucionarnu vojsku, ELN ili Vojska nacionalnog oslobođenja i desničarska paravojna milicija, za koju se smatra da primjenjuje najveće nasilje. Njihove aktivnosti učinili su Kolumbiju jednom od najopasnijih zemalja na svijetu. Prema podacima kolumbijskog ministarstva obrane, u toj je zemlji prošle godine ubijeno 1.777 ljudi, ali je jedna nevladina organizacija procijenila da je taj broj mnogo veći - više od 6.600 ljudi. To je porast od 50 posto u odnosu na prethodnu godinu. Otmice su također u porastu. Kolumbijska policija oslobodila je prošle godine 3.707 otetih ljudi ili 10 dnevno. Gerilci su odgovorni za 60 posto tih aktivnosti. Neke od žrtava su bogataši ili političari, drugi potječu iz srednje klase, ali većina su siromašni ili djeca. To nesigurno ozračje uzrokuje sve veću migraciju stanovništva. Kolumbijski Crveni križ prošle je godine pružio pomoć za 130.000 izbjeglica, a neke humanitarne organizacije tvrde da je zemlju od 1996. napustilo više od milijun ljudi. Sadašnja vlada pokrenula je politiku mirovnih pregovora, no neuspješno. Vojska se u znak dobre volje povukla s velikog dijela teritorija i prepustila ga oružanim skupinama. Iako vlada nadzire većinu gradova, 50 posto zemlje živi pod nadzorom gerilaca. Ta se situacija odrazila i na kolumbijsko gospodarstvo. Kolumbiji prijeti smanjenje gospodarskog rasta, a nezaposlenost dosiže 20 posto. NAZOČNOST SJEDINJENIH DRŽAVA Sjedinjene Države, koje su zabrinute zbog situacije u Kolumbiji, izradile su, zajedno s kolumbijskom vladom, ambiciozni "Plan Kolumbija" čiji je cilj, kako službeno tvrde, uspostava mira u toj zemlji. Taj plan među ostalim predviđa američka ulaganja u vrijednosti 7,5 milijardi američkih dolara u razdoblju od tri godine. Veći dio te potpore je vojna oprema, a 81 milijun dolara namijenjen je prenamjeni plantaža koke. Poticanju ljudskih prava namijenjena su 122 milijuna dolara, a 330 milijuna predviđeno je za borbu protiv krijumčarenja droge. "Plan Kolumbija", međutim, nailazi na veliko protivljenje dijela kolumbijskih političkih krugova, koji se boje jačanja građanskog rata i većeg izbjegličkog vala. Neki govore i o kolumbijskoj verziji Vijetnamskog rata. Drugi pak pozdravljaju taj novac s nadom u nove mogućnosti za otvaranje radnih mjesta. Nakon terorističkih napada na New York i Washington 11. rujna, Kolumbija ima novi razlog za strah. Bijela kuća uključila je sve tri kolumbijske gerilske skupine na svoj popis terorista. To znači da bi SAD Kolumbiju mogle odrediti kao metu u svojoj antiterorističkoj politici... koja bi mogla uključiti i izravne vojne napade, a tu mogućnost nitko ne pozdravlja. (Hina) bsch rb