ZAGREB, 8. studenoga (Hina)ZAGREB - Na razgovorima između diplomatskih stručnjaka vlada Italije i Hrvatske o Ugovoru o prijateljstvu, suradnji i partnerstvu, vođenim u utorak u Rimu, postignut je značajan napredak, a sada bi vlade
dviju zemalja trebale potvrditi usuglašeni tekst ugovora kako bi moglo uslijediti njegovo potpisivanje, priopćilo je jučer hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova. Prema neslužbenim najavama, postoji mogućnost da ugovor bude potpisan već ovoga mjeseca na sastanku Srednjoeuropske inicijative (SEI) u Trstu. Talijanska vlada bi tekst sporazuma trebala potvrditi već danas, a u najskorije vrijeme trebala bi isto učiniti i hrvatska vlada. Tekstom Ugovora o prijateljstvu i suradnji potvrđuju se Rimski i Osimski ugovori i time razrješuju pitanja koja su u posljednje vrijeme spominjanja u javnosti kao poteškoće za postizanje ugovora. Riječ je ponajprije o pitanju duga Republike Hrvatske prema optantima te talijanskom prigovoru na hrvatski Zakon o denacionalizaciji koji je, prema talijanskim tvrdnjama, diskriminatoran jer isključuje mogućnost da optanti sudjeluju u procesu denacionalizacije.OSLO - Bilateralni odnosi Hrvatske i Norveške dobri su, no ima prostora da se dalje razvijaju, ocijenili su jučer u Oslu premijeri
ZAGREB, 8. studenoga (Hina)
ZAGREB - Na razgovorima između diplomatskih stručnjaka vlada
Italije i Hrvatske o Ugovoru o prijateljstvu, suradnji i
partnerstvu, vođenim u utorak u Rimu, postignut je značajan
napredak, a sada bi vlade dviju zemalja trebale potvrditi
usuglašeni tekst ugovora kako bi moglo uslijediti njegovo
potpisivanje, priopćilo je jučer hrvatsko ministarstvo vanjskih
poslova. Prema neslužbenim najavama, postoji mogućnost da ugovor
bude potpisan već ovoga mjeseca na sastanku Srednjoeuropske
inicijative (SEI) u Trstu. Talijanska vlada bi tekst sporazuma
trebala potvrditi već danas, a u najskorije vrijeme trebala bi isto
učiniti i hrvatska vlada. Tekstom Ugovora o prijateljstvu i
suradnji potvrđuju se Rimski i Osimski ugovori i time razrješuju
pitanja koja su u posljednje vrijeme spominjanja u javnosti kao
poteškoće za postizanje ugovora. Riječ je ponajprije o pitanju duga
Republike Hrvatske prema optantima te talijanskom prigovoru na
hrvatski Zakon o denacionalizaciji koji je, prema talijanskim
tvrdnjama, diskriminatoran jer isključuje mogućnost da optanti
sudjeluju u procesu denacionalizacije.
OSLO - Bilateralni odnosi Hrvatske i Norveške dobri su, no ima
prostora da se dalje razvijaju, ocijenili su jučer u Oslu premijeri
Hrvatske Ivica Račan i Norveške Kjelle Magne Bondevik.
"Zadovoljni smo odnosima između dviju zemalja ali smo svjesni da
možemo ići i korak dalje u njihovu jačanju, posebice u gospodarstvu
i novim ulaganjima", rekao je Račan.
"Gospodarski odnosi su ograničeni ali imaju potencijala za razvoj,
a ugovor o slobodnoj trgovini s EFTA-om koji stupa na snagu u
siječnju iduće godine omogućit će okvire za veća ulaganja", rekao
je norveški premijer. Norveška je jedna od članica EFTE koju još
čine Švicarska, Liechtenstein i Island, a Sporazum je potpisan u
lipnju ove godine. Hrvatski premijer zahvalio je Norveškoj za pomoć
koju je Hrvatska dobivala "kako u borbi za nezavisnost tako i u
rješavanju problema obnove, povrata izbjeglica i razminiravanja.
Osim o ovome riječi je bilo i o sigurnosti u Europi, svjetskoj borbi
protiv terorizma te stabilizaciji u regiji.
BEOGRAD - Voditelji vladinih ureda Jugoslavije i Hrvatske za
humanitarna pitanja i nestale osobe jučer su u Beogradu okončali
dvodnevni sastanak koji su zajednički ocijenili prijelomnim, jer
je na njemu postignut znatni napredak. Voditelj ureda RH za nestale
osobe pukovnik Ivan Gruić i predsjednik jugoslavenskog
povjerenstva za humanitarna pitanja i nestale osobe Maksim Korać
dogovorili su uzajamni monitoring u svim budućim aktivnostima čime
je, istaknuo je hrvatski predstavnik, ukazano puno međusobno
povjerenje. Tijekom ovog sastanka jugoslavenska strana predala je
hrvatskom povjerenstvu 24 protokola s podacima o neidentificiranim
leševima koji su iz Hrvatske doplovili Dunavom u okolicu Novog Sada
tijekom rata u Hrvatskoj. Hrvatska je zatražila preuzimanje tih
posmrtnih ostataka koji su kao osobe nepoznata identiteta pokopani
u okolici Novog Sada a postupak utvrđivanja identiteta putem
analize DNK mogao bi biti poznat za oko dva mjeseca, kazao je
pukovnik Gruić.
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush izjavio je jučer
da je donio odluku o tome koliko daleko SAD može ići u smanjenju
količine američkog nuklearnog naoružanja uoči američko ruskog
sastanka na vrhu, ali nije želio otkriti točan broj. Bush bi se
slijedeći tjedan trebao sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom
Putinom u Washingtonu i u teksaškom gradu Crawfordu, budući da obje
strane rade na sporazumu o smanjenju nuklearnog oružja.
Analitičari tvrde da Pentagon vjeruje da SAD trebaju između 1.800 i
2.250 komada nuklearnog oružja radi podmirenja vlastitih
sigurnosnih potreba, dok trenutno imaju 6.000. SAD priželjkuje da
će u zamjenu za smanjenje nuklearnog naoružanja Rusija dozvoliti
Amerikancima na nastave sa svojim obrambenim sustavom nuklearnih
projektila, koji je sada zabranjen po sporazumu o protubalističkim
projektilima iz 1972.
JERUZALEM - Palestinski predsjednik Jaser Arafat jučer je izjavio
da neće proglasiti neovisnu palestinsku državu prilikom svog
obraćanja u nedjelju na Općoj skupštini UN-a koja će se održati 10.
studenoga u New Yorku. Arafat je u jednom intervjuu, upitan da li će
to objaviti na zasjedanju, odgovorio da neće, jer je palestinska
država proglašena 1988. u Alžiru, retorički se zapitavši "zar ćemo
je proglasiti dvaput?". "Izabran sam za predsjednika 1988. na
konferenciji u Alžiru i 128 država je priznalo palestinsku državu",
rekao je Arafat. Arafat je time potvrdio raniju izjavu palestinskog
ministra informiranja Jasera Abeda Rabbe. Rabbo je u srijedu
izjavio da palestinsko vodstvo neće poduzeti dramatične korake
poput jednostranog proglašenja neovisne palestinske države.
RAMALLAH, Zapadna obala - Izraelski tenkovi povukli su se jučer iz
grada Ramallaha koji se nalazi pod palestinskom upravom, ali su
ostali u preostala dva grada na Zapadnoj obali unatoč pritisku
Sjedinjenih Država. Izraelske snage dosad su napustile četiri od
šest palestinskih gradova, u koje su ušle prošlog mjeseca nakon što
su naoružani Palestinci ubili izraelskog desničarskog ministra.
Očekuje se da će izraelske snage uskoro napustiti i preostala dva
grada. Izrael je međutim zadržao djelomičnu blokadu mnogih
palestinskih područja, a tenkovi su razmješteni nedaleko
Ramallaha, grada 12 km sjeverno od Jeruzalema u kojem se nalazi
sjedište palestinskog čelnika Jasera Arafata.
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush jučer je izjavio
da se talibani urušavaju "polagano ali sigurno". "Njihova obrana se
urušava", izjavio je Bush na konferenciji za novinare nakon susreta
s britanskim premijerom Tonyjem Blairom u Bijeloj Kući.
"Napredujemo" u kampanji koju vodi koalicija u Afganistanu,
izjavio je američki predsjednik. On je podsjetio da će "kampanja
potrajati, da se radi o dugoj borbi i drugačijem ratu". Bush je
ranije razgovarao sa svojim najbližim saveznikom u
antiterorističkoj kampanji Tonyjem Blairom o jačanju
protuterorističke koalicije.
WASHINGTON - Američke vlasti dosad su blokirale oko 43 milijuna
dolara na bankovnim računima i u imovini osoba i tvrtki za koje
postoje dokazi da su povezane s terorističkom mrežom Al Qaida ili
Osamom bin Ladenom. kazao je jučer glasnogovornik Bijele kuće Ari
Fleischer. Iako ovo nije osobito velika svota, "svaki dolar kojeg
ne mogu iskoristiti za svoje ciljeve korak je bliže razbijanju
terorista", dodao je. Fleischer i čelnik Ureda za domovinsku
sigurnost Tom Ridge potvrdili su u susretima s novinarima da su u
srijedu pripadnici policije, FBI-ja, carine i ministarstva
financija pretresli prostorije nekoliko tvrtki u Washingtonu,
Bostonu, Minneapolisu, Seattleu i Columbusu.
KABUL - Sjedinjene Države su nastavile zračne napade na Kabul gdje
su u noći između srijede i četvrtka odjeknule dvije eksplozije,
javlja AFP pozivajući se na očevice. Prva eksplozija je uzdrmala
periferiju Kabula oko 23 sata po lokalnom vremenu nakon što je jedan
zrakoplov nadletio grad. Talibanska protuzračna obrana nije
djelovala. Pola sata kasnije još jedna eksplozija je potresla grad.
Stanovnici su rekli da su čuli helikpoter i nekoliko pucnjeva
protuzračne obrane.
WASHINGTON - Washington čeka prve zaključke izaslanika UN-a
Lakhdara Brahimija o budućnosti Afganistana prije nego zauzme stav
o tome, izjavio je jučer jedan američki visoki dužnosnik.
"Osnivanje vlade u Afganistanu nije u nadležnosti Sjedinjenih
Država, to je nešto što zahijeva puno suradnje", izjavio je taj
neimenovani dužnosnik naglasivši da će se o tome razgovarati
tijekom Generalne skupštine UN koja počinje u subootu u New Yorku i
trajat će tjedan dana. On je dodao da "Washington jako zanima rad
Brahimija, koji je posjetio Pakistan i Iran. Alžirski diplomat ima
"ključnu odgovornost" i "ulogu vođe" u određivanju planova za novu
političku strukturu u Afganistanu ako sadašnja vojna kampanja
uspije potjerati talibane s vlasti, izjavio je on.
BEOGRAD - Suđenje bivšem načelniku resora državne sigurnosti
Srbije Radi Markoviću zbog zločina na Ibarskoj cesti, kada su
poginula četvorica visokih dužnosnika Srpskog pokreta obnove (SPO)
Vuka Draškovića nastavljeno je jučer u Okružnom sudu u Beogradu. Uz
Markovića optužena su još trojica visokih dužnosnika tajne i
specijalne srbijanske policije koji su bili bliski suradnici
prvooptuženog. Jučerašnju raspravu karakterizirala su česta
promjena iskaza svjedoka u procesu, zbog čega su burno reagirale
obitelji poginulih i odvjetnici optužbe. Suđenje se nastavlja
danas. Drašković i obitelji poginulih tvrde da je nesreću izrežirao
Marković po nalogu tadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića
i da je pravi cilj atentata bio predsjednik SPO Vuk Drašković.
SKOPLJE - Makedonski parlament glasovat će o ključnim ustavnim
reformama početkom sljedećeg tjedna, najavio je jučer u Skoplju
glavni tajnik NATO-a George Robertson nakon što je s makedonskim
vodstvom razgovarao o potrebi ponovnog pokretanja zamrlog mirovnog
procesa. "Dobio sam uvjeravanja predsjednika parlamenta (Stojana
Andova) da će rasprava o nacrtu amandmana završiti u petak, a
glasovanje će se održati početkom sljedećeg tjedna", rekao je
Robertson na konferenciji za tisak. Andov je ranije rekao da će
ustavne promjene biti proglašene na posebnoj sjednici parlamenta u
ponedjeljak. Robertson je isto tako dobio obećanje makedonskog
vodstva da protiv albanskih pobunjenika neće biti podizane nove
optužnice.
MOSTAR - Dosadašnja istraga o Hercegovačkoj banci ušla je u trag 54
milijuna maraka što ih je Vlada Republike Hrvatske uplatila kao
pomoć HVO-u, izjavio je jučer, boraveći u Mostaru, glasnogovornik
Privremene uprave Hercegovačke banke Johan Verheyden. Verheyden
nije ponudio nikakvih drugih podataka o tim sredstvima. Istaknuo je
da je teško pratiti trag ovog novca jer je, kako je rekao, riječ o
transakciji iz druge države (Hrvatske). Verheyden je rekao kako je
ovih 54 milijuna maraka samo jedan element istrage u Hercegovačkoj
banci koju provodi Privremena uprava što ju je imenovao Visoki
međunarodni predstavnik.
MOSTAR - SFOR je u zgradi jednog privatnog poduzeća u Rudom (istočni
dio Republike Srpske) pronašao skladište streljiva i eksplozivnih
naprava, objavilo je jučer zapovjedništvo SFOR-ove višenacionalne
divizije za jugoistočni sektor čije je sjedište u Mostaru. To će
oružje biti uništeno danas u suradnji s Vojskom Republike Srpske.
Časnici SFOR-a su rekli kako se ovo streljivo i eksplozivne naprave
ne dovode u vezu sa terorizmom, već je riječ o oružju uskladištenom
u ratu.
(Hina) nz nz